Polović za Direktno: Na samitu se o proširenju EU raspravilo marginalno, čuli smo samo floskule i ono što je već poznato

Premijer Andrej Plenković na konferenciji je istaknuo kako je ovo bio samit o proširenju, iako nekim zemljama ta riječ ne sjeda najbolje. Kako navodi Polović, nikakvi konkretni zaključci nisu doneseni te puno pitanja ostaje neriješeno.

"Iako je Hrvatska očekivala jako puno od predsjedanja Europskom unijom i od ovog samita, zbog korona krize i okolnosti u kojima smo se našli, cijela stvar se marginalno raspravila putem virtualne stvarnosti u kojoj smo čuli samo floskule i ono što je već poznato.

Vidljivo je da se govori samo o proširenju, ali nema riječi o konkretnim datumima ili samom procesu proširenja. Taj proces dugi niz godina bio je jako motivirajuća stavka vanjske politike EU-a. Međutim, taj proces je zaustavljen 2014. godine, kada je sam Juncker najavio da se od njega odustaje zbog niza problema poput financijske krize, geopolitičkih napetosti s Ukrajinom i migracijske krize.

Dvostruka politika Srbije

"Pokazalo se da EU jednostavno nije spremna na daljnje proširenje, što je veoma demotivirajuće za zemlje regije koje su vidjele da taj proces ne donosi očekivane benefite. Zato su se i okrenuli drugim akterima, radi čega danas u regiji imate puno interesnih skupina. Europska perspektiva već odavno nije jedina priča u gradu.

Ovdje ima puno drugih aktera. Srbija pokušava promovirati svoju neutralnu politiku, pri čemu održava vanjsko-trgovinsku razmjenu s EU, ali s druge strane širi tu razmjenu s Kinom i Turskom. U Bosni i Hercegovini srpski se entitet također oslanja na trgovinu s Rusijom, Federacija BiH u kojoj su Hrvati potpuno marginalizirani se oslanja na Saudijsku Arabiju i Pakistan. Ovdje postoji jako puno aktera koji su podjednako značajni kao i EU. S tim u vidu, ovaj samit i poruke koje su poslane neće značiti puno", rekla je Polović.

Zagrebačkom deklaracijom nije doneseno ništa novo 

"Zagrebačka deklaracija se zadržava na istim strategijama iz 2018. godine, koje naglašavaju geopolitičko značenje zapadnog Balkana, koji predstavlja europsku periferiju. Bilo bi sasvim logično, kada već postoji jedna tako velika i moćna nadnacionalna organizacija kao što je EU, da se ona pobrine za svoj dio posla. Međutim, tijekom 20 godina ona je bazirala svaku pomoć na političkoj uvjetovanosti. Uvijek su tu postojali nekakvi neispunjivi uvjeti. Znamo i sami kakav je to put. Takva politika naprosto više ne drži vodu, budući da se danas od Kine i bez tih uvjeta mogu dobiti razni krediti i pomoć", rekla je Polović.

"EU inzistira na demokratizaciji i vladavini prava, a nigdje u svijetu nema veće korupcije nego u Bruxellesu. Ona je preslikana i u ovim zemljama. Politike spolne jednakosti i zaštite manjinskih prava ne drže vodu u zemljama poput BiH i Kosova. Naravno da se EU zatim usmjerava na zajedničke vanjskopolitičke istupe, usklađivanje stavova, inzistiranje na hibridnim aktivnostima i dezinformacijama koje plasiraju neke druge sile.

Kada je donesena odluka o pristupnim pregovorima, profesor filozofije na sveučilištu u Štipu Trajče Stojanov rekao je da ta odluka treba mnogo više Europskoj uniji nego Makedoniji ili Albaniji. U trenutku kada pandemija potkopava temelje EU, odluka o širenju na zapadni Balkan samo je vrisak u pustinji za stare europske dane. Znači da Europa kao ideja ne postoji, a EU nikad nije uspjela stvoriti jedinstven politički prostor temeljen na zajedničkim interesima i idejama, ona nikada nije postala ništa više od financijske institucije koja štiti interese kapitala.

Ovdje se radi o zemljama koje se definitivno moraju okrenuti na drugu stranu jer prave i konkretne podrške od EU nema. Radi se i o sve više izraženom kolonijalnom odnosu. Čak i pomoć koju je EU pružila je uvjetovana. Već se zna da se onog trenutka kada se ta pomoć primi otvara i tržište za njihove proizvode na kojima oni zarade puno više, rekla je Polović.