Polović za Direktno: Le Pen svojom geopolitičkom vizijom produbljuje frakturu u Savezu, Zelenskij samo čeka ishode izbora da dohvati i nju

Podsjetimo, prije pet godina, prije nego što je pretrpjela težak poraz od Emmanuela Macrona na predsjedničkim izborima 2017., ruski predsjednik Vladimir Putin je raširenih ruku ugostio Le Pen u Kremlju. Više pogledajte OVDJE.

Što o svemu tome misli Jadranka Polović, politička analitičarka i predavačica na međunarodnom Sveučilištu Libertas, portal Direktno doznao je u razgovoru s njom.

"Kada je riječ o NATO-u, Le Pen je uzbunila javnost svojom namjerom da povuče Francusku kao jedinu nuklearnu silu EU-a iz integrirane zapovjedne strukture Saveza kako ne bi dalje sudjelovala u 'sukobima koji nisu naši'. Jednako tako eksplozivna je i njena izjava o 'strateškom približavanju' NATO-a i Rusije nakon završetka rata u Ukrajini. Izjava je dana tijekom vrlo napetog drugog kruga predsjedničkih izbora, međutim, ona odražava francusku vanjskopolitičku poziciju koja je slično definirana i kod predsjednika Macrona", započela je Polović i nastavila:

"Sjetimo se Macronove izjave o 'moždanoj smrti' NATO-a, tajno formiranje AUKUS-a kao novog vojno-sigurnosnog saveza u Indo-Pacifiku stvorilo je veliko nepovjerenje u odnosima Francuske i SAD-a te Francuske i Velike Britanije. U Parizu je odluka Australije da otkaže ugovor s Francuskom o izgradnji konvencionalnih podmornica izazvala potpuni šok, predsjednik Macron je to nazvao 'nožem u leđa' koji je Francuska dobila od strane saveznika".

'Le Pen svojom geopolitičkom vizijom produbljuje frakturu u Savezu'

Kaže i da je Macron autor i koncepta strateške autonomije Europe koji također podrazumijeva postupno udaljavanje od NATO-a i SAD-a.

"Marine Le Pen sada potvrđuje svoju namjeru da obnovi strateški potez predsjednika Charlesa de Gaullea iz 1966. te preispita sudjelovanje Francuske u integriranom vojnom zapovjedništvu NATO-a. I dalje je spremna zadržati Francusku u političkom dijelu NATO-a, odnosno poštivati ključni Članak 5. WT o međusobnoj zaštiti, međutim, po završetku rata u Ukrajini pozvat će na provedbu strateškog približavanja NATO-a i Rusije", navodi politička analitičarka. 

Sve to, dodaje, ukazuje na nastojanje Francuske da preuzme vodeću ulogu u kreiranju koncepta europske sigurnosne arhitekture čiji bi integralni dio i prema Macronu kao i Le Pen trebala biti Rusija koja bi se u suprotnom mogla previše približiti Kini, odnosno pasti pod njen utjecaj.

"I svakako, Francuska je i za Le Pen i Macrona jednostavno velika europska država koja ne želi biti podređena SAD-u. S aspekta SAD-a i Velike Britanije koje su naučile kontrolirati Macronove ambicije, Le Pen svojom geopolitičkom vizijom produbljuje frakturu u Savezu, što je osobito problematično u kontekstu trenutne sigurnosne situaciji u Europi", smatra naša sugovornica.

'Geopolitička vizija Le Pen u suprotnosti s NATO-ovim ciljevima'

Zanimalo nas je kako bi takav scenarij utjecao na Francusku, kako na NATO, a kako na Rusiju.

"Kao što sam rekla, njena geopolitička vizija je u suprotnosti s NATO-ovim ciljevima koji isključuju Rusiju kao ravnopravnog partnera iz nove sigurnosne arhitekture u Europi, ali produbljuje i podjele među članicama. U ovom trenutku svjedočimo definitivnoj pobjedi anglosaksonske geopolitike, dakle, SAD-a i Velike Britanije nad kontinentalnom, europskom, čiju su okosnicu činili Njemačka i Francuska i koje su proteklih desetljeća bile spremne na suradnju s Rusijom", odgovara Polović i nastavlja:

"Danas Angele Merkel nema nigdje, nižu se optužbe zbog Sjevernog toka 2. Le Pen kao i Macron želi vodeću poziciju unutar ujedinjene Europe. Obje države nastoje zastupati europske interese i sklone su bilateralnim vezama s Rusijom. Njemačka i Francuska pripadaju Staroj Europi, one su nukleus EU-a i oduvijek su imale separatni interes da se povežu s Rusijom koju vide kao svog prirodnog saveznika u realizaciji, Amerikancima, omražene ideje Charlesa de Gaullea - snažne i velike Europe 'od Atlantika do Urala'.

 Naime, i Njemačka kao i Francuska raspolažu znanjem, vrhunskim tehnologijama i kapitalom, međutim nedostaje im upravo ono što Rusija ima u izobilju – resursi, stoga je gospodarska suradnja, povezivanje, kao i dobri politički odnosi nešto čemu su bili skloni i Merkel i Macron, sada i Marine Le Pen. Međutim, ne i njihovi transatlanski saveznici, ili kako kaže Henry Kissinger – 'osovina Pariz – Berlin – Moskva' je noćna mora za Sjedinjene Države".

Reakcija Ukrajine

Na pitanje možemo li očekivati reakciju Ukrajine, naša sugovornica odgovara potvrdno.

"Svakako, Volodimir Zelenskij dijeli lekcije svima - Nijemcima, Mađarima, samo čeka ishode izbora da dohvati i Le Pen. Francuska je već dugo, još od 2014. glavni izvor vojne potpore Ukrajini, a Le Pen je rezervirana u pogledu opskrbe Ukrajine dodatnim oružjem. Najavila je da će, ako bude izabrana za predsjednicu, nastaviti s obavještajnom pomoći, ali bi moguće bila vrlo oprezna s odlukama o slanju oružja jer misli da bi pošiljke mogle uvući druge zemlje u rat s Rusijom", pojašnjava dodajući i da je Le Pen najavila i ograničavanje dodatnih sankcija Rusiji koja je glavni dobavljač plina i trgovinski partner i Francuske i Europske unije.

Suradnja s Rusijom nakon rata u Ukrajini: Moguće je...

Mislite li da se građani Francuske mogu složiti s takvim stavom i jednoga dana, po završetku rata u Ukrajini, pristati surađivati s Rusijom, glasilo je pitanje.

"Mislim da je to moguće. Svatko normalan osuđuje rusku agresiju na Ukrajinu, međutim, teme vanjske politike manje su važne Francuzima od unutarnjih ekonomskih i sigurnosnih izazova", odgovara pa dodaje:

"Sjetimo se, prosvjedi Žutih prsluka su počeli zbog rasta cijena energenata, pa preživljavanje u uvjetima snažne inflacije, povećanih troškova i pada životnog standarda jesu primarne teme ovih predsjedničkih izbora u Francuskoj. Ne mogu se načuditi porukama europskih političara koji građanima poručuju da se ne griju, uskoro i ne jedu jer će time pobijediti Putina. To je krajnje stupidno, postoji ozbiljan problem koji politika i EU-a i nacionalnih vlada, sada govorimo o Francuskoj, treba riješiti".

Socijalni dijalog, smatra, na žalost kao temeljna vrijednost EU-ak, više ne postoji, pedeset godina star koncept europske socijalne države, kontinuirano se urušava.

Jesu li takve izjave u ovim okolnostima malo nespretne budući da i dalje traje žestoki rat u Ukrajini, pitali smo.

"Unatoč svemu trebamo novi pristup, ozbiljni analitičari strahuju od nuklearnog rata. Ne treba umanjivati ovu prijetnju, iako smo evidentno zaboravili na Kubansku raketnu krizu. Stoga trebamo otvoriti kanale kojima bi se ovaj rat bez pobjednika odmah zaustavio, alternativa diplomaciji su kaos i teška stradanja ljudi", naglašava Polović.

Za kraj, zanimalo nas je i hoće li Le Pen koštati njegovanje dobrih odnosa s Putinom.

"Ovisi, kampanja je teška. Narativ ide otprilike ovako – radikalna desničarka Marine Le Pen ima bliske veze s Rusijom i Putinom, stoga želi oslabiti EU i NATO te potkopava njihove napore da zaustave rat u Ukrajini. Međutim, francuske birače brine prvenstveno rastuća inflacija, nedostatak energenata i pad životnog standarda. Sve to će odlučiti o pobjedniku", kaže politička anlitičarka pa zaključuje:

"Bilo Macron, bilo Le Pen, budući predsjednik/ica će svakako morati razmišljati o sasvim novom 'društvenom ugovoru' koji bi stabilizirao francusko društvo".