POLOVIĆ ZA DIREKTNO Izborni zakon trebalo bi mijenjati, to nije pošteno prema biračima

Izborni zakon po pitanju ulaska u Sabor osoba kojima je prepušten mandat, vrlo je jasan.

"Zastupnika izabranog na kandidacijskoj listi dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje neizabrani kandidat s te liste i iz iste stranke kojoj je u trenutku izbora pripadao zastupnik kojem je mandat prestao ili miruje. Na određivanje zamjenika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o preferencijskom glasovanju, a ako na listi nema tako određenog kandidata koji bi zamijenio zastupnika, tada zamjenika određuje politička stranka kojoj je u trenutku izbora pripadao zastupnik kojem je mandat prestao ili miruje", stoji u članku 42., stavku 3. zakona.

Treba napomenuti i kako je ovaj članak bio dio Izbornog zakona dok nije bilo preferencijskog glasanja. U novoj verziji taj dio očito nije usklađen pa je realnost situacija da Marko Milanović Litre s 19 osvojenih glasova, što je najmanje na listi Domovinskog pokreta, ulazi u Sabor, a Robert Pauletić s 3907 glasova i više od deset posto preferencijskih glasova - ne.

Za komentar smo kontaktirali političku analitičarku Jadranku Polović koja ističe kako ovakav izborni proces nije pošten prema biračima.

"Izborni zakon svakako treba doživjeti bitne promjene. Ovo je jedna konkretna situacija koja pokazuje samo neke njegove nedostatke. Ruža Tomašić je rekla da nikoga nije prevarila budući da je biračima jasno rekla da ostaje još godinu dana u Europskom parlamentu", započela je te usporedila: "To je tehnički mandat njenog asistenta koji može biti delegiran bilo kome. SDP-ova Biljana Borzan je tu, primjerice, bila poštenija i odbila je biti na listama zbog obaveza koje ima".

"Zbog činjenice da je Sabor bazen kadrova, često svjedočimo prešetavanjima na funkcijama"

Polović smatra kako postoji način da se Izborni zakon precizira, a to je pak na strankama.

"Ovo je situacija koja pokazuje sve probleme našeg Izbornog zakona. Taj tehnički mandat je godinu dana u mirovanju. S druge strane, imamo primjerice Pauletića koji je dobio puno veću potporu javnosti, a ne može ući u Hrvatski sabor. To nije fer prema toj osobi, ali takva su pravila. Bili smo već svjedoci da ljudi ulaze u Sabor pa prihvaćaju druge, raznorazne poslove. Mislim da se političke stranke moraju dogovoriti tko će sastavljati Vladu, a tko će se posvetiti Saboru. Upravo zbog te činjenice da je Sabor bazen kadrova, često se događaju brojna prešetavanja na funkcijama. Ispada da je mjesto u Saboru uzgred", kazala je.

Elektroničko glasanje 

Izlaznost na proteklim izborima bila je opet nešto manja nego prije četiri godine. Biračko pravo na izborima za novi saziv Hrvatskog sabora iskoristilo je tek 46,85 posto birača. To je čak slabiji odaziv od onoga na izborima 2016. kada je na izbore izašlo 52,59 posto ukupnog broja glasača. 

Korona kriza natjerala je poslodavce i radnike da ubrzaju proces digitalizacije i da se aktivira rad od doma. S obzirom na te mogućnosti, legitimno je pitanje zašto se ne bi omogućilo elektroničko glasanje na izborima. Osim što bi proces bio ubrzan, stvari bi bile automatizirane pa ne bi bilo računica oko toga tko može ili ne može ući u Sabor. Također, vjerojatnost je i da bi izlaznost bila nešto veća.

Polović smatra da bi elektroničko glasanje povećalo izlaznost, no problematika je puno šira od toga.

"Mislim da bi elektroničko glasanje moglo riješiti mnoge probleme koji se tiču izbora. Opet, to neće u potpunosti utjecati na izlaznost birača, moglo bi dijelom. Razlog male izlaznosti nije korona niti tehnički razlozi, već sadržajni. Slika je puno šira, a problematika svjetske i europske politike doprinosi tome da se kod birača smanjuje interes. Ovi izbori uistinu su bili sadržajni u kontekstu političkih opcija. Moglo se birati, a izlaznost je bila manja nego prije. Birači su zaključili da ne mogu ništa promijeniti. Moramo mijenjati ekonomsku agendu", zaključila je Polović u razgovoru za Direktno.