Politologinja Polović: Ulazak Finske i Švedske u NATO bila bi velika greška, ovo sve nas vodi prema sveobuhvatnom sukobu u Europi

Finski predsjednik Sauli Niinisto potvrdio je u nedjelju da će njegova zemlja podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u, što je povijesna promjena neutralne vanjskopolitičke orijentacije zemlje, koju je potaknula ruska invazija na Ukrajinu. Očekuje se da će to učiniti i Švedska, u kojoj se javna podrška članstvu u NATO-u povećala.

Rusija prijeti

Moskva, koja dijeli granicu s Finskom od 1300 kilometara, upozorila je da bi finsko pridruživanje NATO-u bilo pogrešno i da bi Helsinki tako naštetio bilateralnim odnosima s Rusijom. Direktnu prijetnju toj zemlji posljednji je uputio zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov.

"Oni ne bi trebali imati iluzija da ćemo se jednostavno pomiriti s tim, kao ni Bruxelles, Washington i druge prijestolnice NATO-a. Ulazak Finske i Švedske bila bi velika greška s dalekosežnim posljedicama i kao rezultat toga povećale bi se vojne napetosti", upozorio je Rjabkov.

Politologinja Polović takve prijetnje ne smatra bezazlenim.

'Ovo je širenje sukoba na novu regiju'

"Mislim da je ulazak Švedske i Finske u NATO zapravo ishitrena reakcija i Saveza i tih zemalja. Takva odluka može ugroziti ne samo sigurnost Švedske i Finske, koje će na neki način kao nove članice NATO-a biti aktivno involvirane u to, već i triju baltičkih zemalja - Litve, Latvije i Estonije", govori, dodajući da sada već možemo govoriti o "širenju sukoba na jednu novu regiju".

"To sve znači da Europa još uvijek nema ograničeni ratni sukob na jednom teritoriju. Ovo je doista izuzetno ozbiljna situacija i nadam se da još uvijek ima dovoljno pametnih ljudi koji će iskoristiti sve mogućnosti diplomacije, ako one u ovom trenutku uopće postoje, da se ovaj sukob stavi pod kontrolu i da se priđe pregovorima", govori Polović.

NATO provodi ogromne vježbe na Baltiku

U vrijeme velikih napetosti na Baltiku, na tom prostoru počela je NATO-ova vježba kodnog imena "Jež". Održava se u Estoniji i trajat će dva tjedna, a sudjelovat će oko 15 tisuća vojnika iz Velike Britanije, SAD-a, Finske i Švedske. Unatoč tome što su bile planirane mnogo prije nego što je Rusija započela invaziju na Ukrajinu 24. ožujka, politologinja Polović misli da to vodi prema sveobuhvatnom sukobu u Europi.

"Vojne vježbe se provode s obje strane godinama. O Rusiji sve znamo, vidjeli smo i da su velike vojne snage bile raspoređene i na prostoru Bjelorusije i uz granicu s Ukrajinom, a NATO-ove vojne snage bile su nikad veće u okviru vojne vježbe Defender-Europe 21 i ovo je očito nastavak toga. Europa se u svakom slučaju militarizira", govori.

Uvod u sukob bez pobjednika

"Uvijek se sjetim Čehova (op.a. ruski novelist i dramski pisac) koji je jednom napisao: 'Kada vidite u prvom činu drame da je puška na zidu, u trećem će sigurno opaliti.' Tako je i ovo. Toliko gomilanje oružja i vojnih snaga na liniji NATO-a i Rusije mislim da nas vodi prema jednom sveobuhvatnom sukobu u Europi, i to onom u kojem nema pobjednika i koji će odnijeti jako puno žrtava", zaključuje za portal Direktno.