doznajemo

Politički podobnici preuzeli Državni arhiv - kontrola dosjea CK SKH

Autor

Direktno.hr

23.10.2014. u 01:24
Ispiši članak

Od početka 'suđenja desetljeća', kako njemački mediji nazivaju proces Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču, sve češće se u javnosti spominju brojne zapreke koje Hrvatski državni arhiv postavlja odvjetnicima koji traže 'papire' iz vremena Titove Jugoslavije.

Zašto Državni arhiv ne izdaje dokumentaciju CK SKH o pozadini političkih ubojstava i koga oni tako štite, pitanja su koja se sama nameću u trenucima kada odvjetnici i jedne i druge strane upozoravaju da zbog blokade Arhiva ne mogu doznati punu istinu o ubojstvu Stjepana Đurekovića.

Stvarni šefovi u Državni arhiv dolaze bez natječaja

Dodamo li svemu tome činjenicu da se na čelne pozicije u Državnom arhivu u zadnje vrijeme postavljaju politički podobne osobe bez natječaja, cijela priča postaje još zanimljivija.

Na posljednji takav skandal, odnosno na političko postavljanje Zlatka Draganovića - koji je prije toga bio predstojnik ureda Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa - na mjesto zamjenika ravnateljice HDA te na njegovo postupno ovladavanje cijelim Državnim arhivom, upozorio nas je dobro obaviješteni izvor iz HDA (Draganović je u trenutku prelaska u HDA bio savjetnik u Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, a prije toga je bio i predstojnik tog ureda).

Nagrađen jer je blago kaznio ministričin sukob interesa?

„Kako je došlo do premještaja Draganovića, koji o arhivistici ne zna ništa, može se razabrati iz činjenice da je ministrica kulture Andrea Zlatar-Violić našla u sukobu interesa jer je časopisu Zarez, u kojem je bila urednica i imala suvlasnički udjel, dodijelila 1,2 milijuna kuna. Za tako velik sukob interesa je kažnjena sa samo 15.000 kuna. Zahvalna ministrica (Državni arhiv je pod Ministarstvom kulture) uhljebljuje Draganovića u HDA na mjesto pomoćnika ravnateljice za financijsko-pravne poslove. No, pokazalo se da su njegove ambicije puno veće. Kako mu je stručnost u opreci s ambicijom, morao je posegnuti za drukčijom metodom. Tako u Ministarstvu stvara sliku da u HDA vlada kaos i kriminal i da će on to dovesti u red. Zahtjeva istrage protiv navodnih nezakonitih radnji u HDA, poput one da je pri izradi hrvatskog arhivskog informacijskog sustava ARHINET-a došlo do oštećenja državnog proračuna. Je li tu zaista bilo nazakonitih radnji, treba utvrditi DORH. No, valja istaknuti da je sustav ARHINET dobio vrlo vrijedno međunarodno priznanje. Premda istraga još nije dala rezultat, HDA ipak raskida ugovor s Avicenom Software bez da se razmotrilo zamjensko rješenje za ARHINET i posljedicama koje mogu nastati prestankom rada ovog sustava. Međutim, Draganovića to ne zanima, on ovakvim postupcima radi stalni pritisak na ravnateljicu Lemić, čija se uloga sve više marginalizira i koja konačno 2. srpnja ove godine prenosi svoje ovlasti za cjelokupno financijsko poslovanje na Draganovića. Draganović tako postaje de facto ravnatelj HDA.

'Draganović dovodi podobne a nestručne'

Slijedeći Draganovićev korak bio je preustroj Arhiva i njegovih odjela, što se provodi pod floskulom veće učinkovitosti. Za to su mu potrebni novi ljudi na odgovornim mjestima pri čemu se iskustvo i stručnost ne uzimaju u obzir. Ali kad znamo da je nestručan po pitanjima arhivističke znanosti, jasno je o čemu je ovdje zapravo riječ. Stručna pitanja poput deklasifikacije gradiva za to vrijeme ostaju neriješena“, upozorio je dobro obaviješteni izvor iz Hrvatskog državnog arhiva portal direktno.hr.

Kako ministrica Kulture Zlatar-Violić pojašnjava činjenicu da je Zlatko Draganović imenovan na mjesto zamjenika ravnateljice Hrvatskog državnog arhiva bez natječaja? Ima li to veze s činjenicom da je ministrica dobila kaznu od samo 15.000 kuna za utvrđeni sukob interesa dok je on bio predstojnik saborskog Ureda za sprečavanje sukoba interesa te je li Draganović postavljen u Državni arhiv da bi zapriječio dostavljanje dokumenata koje odvjetnici traže u vezi suđenja Perkoviću i Mustaču te da očisti Arhiv od 'opasnih papira', upitali smo glasnogovornicu Andree Zlatar Violić, no do objavljivanja ovog teksta odgovore nismo dobili. Premda su nam iz Ministarstva obećali da će odgovori stići u toku dana.

Draganović: Točno je da sam u Arhiv došao bez natječaja

Prozvani zamjenik ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva, kojeg smo dobili na mobitel dok je zajedno s ravnateljicom Lemić bio na službenom putu u Vinkovcima, potvrdio nam je da je na visok položaj u Hrvatski državni arhiv došao bez natječaja.

„Premješten sam iz Povjerenstva za sukob interesa kao državni službenik u Državni arhiv. Nije bilo nikakvog natječaja. Točno je da je ravnateljica Državnog arhiva prenijela neke ovlasti na mene, ali to su ovlasti financijskog poslovanje, odnosno samo pravna i financijska pitanja. A što se tiče sukoba interesa ministrice Zlatar-Violić, nije točno da sam ja donio odluku o njoj. Odlučivalo je Povjerenstvo, a ne ja osobno“, kaže Zlatko Draganović.

A na pitanje je li politički postavljen u Hrvatski državni arhiv da bi zapriječio dostavljanje tajnih dokumenata CK SKH i Sekretarijata za narodnu obranu bivše države odvjetnicima u postupku na suđenju Perkoviću i Mustaču, Draganović odgovara da on nema takve ovlasti, niti uvid u te dokumente.

Zlatko Draganović potom je odgovorio i na pitanje o rodbinskoj povezanosti s Krunoslavom Draganovićem, hrvatskim svećenikom koji je za vrijeme Drugog svjetskog rata pomagao pripadnicima poražene strane u izlasku sa teritorija Jugoslavije, a kojega je UDBA kasnije uhvatila i stavila u kućni pritvor (neki tvrde da je tada bio prisiljen postati njihov suradnik).

„Nisam siguran jesmo li rodbinski povezani. On je iz kraja iz kojeg potječe i moja obitelj, no umro je kada sam ja imao par godina“, nejasno je odgovorio Zlatko Draganović. 

Evo koje dokumente odvjetnik Gizele Đureković traži iz Arhiva - od svibnja ove godine.

Kako bi se pripremio za suđenje Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču, osumnjičenima za ubojstvo Đurekovića, koje je počelo 17. listopada u Njemačkoj, odvjetnik Siniša Pavlović (zastupa Gizelu Đureković) sredinom svibnja javio se Državnom arhivu i zamolio uvid u dokumentaciju nastalu u razdoblju od 1982. do 1984. godine.

Pozitivan odgovor dobio je tek dva tjedna prije početka suđenja i to nakon što je Državni arhiv upozorio da neustupanjem dokumentacije potrebne za sudski postupak i sami čine kazneno djelo pomoći počinitelju ubojstva, pisao je nedavno Večernji list.

Pavlović je tražio dosjee što ih je Služba državne sigurnosti vodila za Stjepana Đurekovića (ubijen 1983. u Njemačkoj), njegova sina Damira Đurekovića (ubijen 1987. godine u Kanadi) i suprugu Gizelu. Potom zapisnike i transkripte Savjeta za zaštitu ustavnog poretka, dokumente Izvršnog vijeća Sabora SR Hrvatske, Komisije za obranu i zaštitu, dokumentaciju SDS-a, Službe državne sigurnosti Gradskog SUP-a Zagreb, dokumente Predsjedništva CK SKH te dokumentaciju sa zagrebačkog Okružnog suda i tužiteljstva vezano za suđenje Đurekoviću zbog privrednog kriminala u Ini.

 U lipnju je Državni arhiv obavijestio Pavlovića da im ne može dati uvid u dokumente koji su označeni kao tajna dok ih ne deklasificiraju pravni sljednici spomenutih institucija, dakle SOA, Hrvatski sabor i SDP. Državni arhiv pozivao se i na Povjerenstvo za sređivanje gradiva od posebnog nacionalnog interesa i postupanje po zahtjevima za uvid i njegovo korištenje. Vlada je odluku o osnivanju toga Povjerenstva donijela 15. svibnja, dva dana nakon što je Pavlović uputio prvi zahtjev za uvid u dokumente. Odvjetnik smatra da to nije slučajno i da je svrha Povjerenstva blokiranje informacija.

Sumnju u to da državne institucije ometaju utvrđivanje istine o ubojstvu Đurekovića i ulogu koju su u tome imali čelnici tajne službe bivše Socijalističke Hrvatske, Perković i Mustač, potkrepljuje podatkom da je SOA još u srpnju donijela odluku o deklasifikaciji dokumenata i dostavila je Državnom arhivu, a oni su to odvjetnicima Gizele Đureković dostavili tek 26. rujna.

Dakle, HDA je nakon četiri mjeseca promišljanja ipak poslao odvjetničkom timu obitelji Đureković - dopuštenje za pristup neklasificiranim dokumentima iz fonda CK SKH. Ostatak, tj. onaj tajni dio fonda CK SKH koji je u ovoj stvari suštinski jedini relevantan, HDA je poslao na tzv. deklasifikaciju u Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, a to je rješenje poslano ovih dana.

Prava ili fingirana promjena

Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, kontroliran od vladajućeg SDP-a, ovih dana je, nakon pritiska medija i gotovo šest mjeseci, iznenada potpuno promijenio svoje dosadašnje stajalište i obavijestio HDA da nema potrebe za bilo kakvom deklasifikacijom gradiva iz fonda CK SKH. 

"Spomenuto tijelo revidiralo svoja dosadašnja stajališta i obavijestilo HDA da zbog vremena nastanka predmetnih dokumenata nije pronašlo osnovu za traženo postupanje te je u tom smislu pozvalo na primjenu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, na način koji ne traži deklasifikaciju podataka od strane sljednika stvaratelja".

Ostaje za vidjeti čega sve u fondu CK SKH ima, je li dokumentacija kompletna, nedostaje li štogod i je li to što postoji u HDA uopće relevantno za suđenje Perkoviću i Mustaču.

Ostaje i činjenica da je nevjerojatno puno vremena trebalo za davanje odobrenja i to pod pritiskom medija. A Državnom arhivu trebalo je vremena da se pokrene ali to je vrijeme bilo zasigurno dovoljno da se maknu pojedini spisi koji bi bili relevantni za suđenje Perkoviću i Mustaču.

 

  

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.