Politički oci nikako se ne mogu dogovoriti oko jednog: 'Svijet gori, a države gube vrijeme'

Plastika nam je dala računala, solarne ploče, mobitele, televizore i ostale tehnološke izume bez kojih je nemoguće zamisliti današnji život. Međutim, tradicionalna plastika obično se proizvodi od fosilnih goriva i stoga pridonosi aktualnoj klimatskoj krizi. Prema izvješću Programa UN-a za okoliš (UNEP), samo plastika na bazi fosilnih goriva godišnje emitira 15 posto svjetske količine ugljika. Pa iako su na internetu dostupni savjeti kako svatko od nas može smanjiti uporabu plastike u svakodnevnom životu, treba reći da upravo ova sirovna prevladava u većini industrije, od medicinske, građevinske, automobilske... Popis je podugačak.

Međutim, znanstvenici, ali i puno tvrtki već sada razmišljaju i istražuju u smjeru može li se plastiku zamijeniti nekim drugim, ekološki prihvatljivijim materijalom. Iako se čini kao nemoguć zahtjev, posebno jer bi novi materijal trebao zadovoljiti zahtjev da istovremeno bude dugoročno biorazgradiv, a kratkoročno nerazgradiv, već se radi na nekim rješenjima. Riječ je o bioplastici na bazi škroba i celuloze, PLA – od kukuruznog škroba, zatim omotima od algi i gljiva, omota od pčelinjeg voska i pamuka. Potonje je čak moguće napraviti u kućnoj radinosti. Međutim, svako od navedenih rješenja za sobom povlače dodatne probleme.

Najčešće je riječ o nedostacima poput neotpornosti na vlagu i visoke temperature te manjoj izdržljivost materijala zbog čega nisu pogodni za proizvodnju teže ambalaže, a što opet ograničava načine primjene svake pojedine alternative. Iako će nastavkom istraživanja vjerojatno doći do rješenja za ove probleme, i dalje se postavlja pitanje financijske isplativosti, s obzirom na to da je plastika ujedno i najjeftiniji materijal za masovnu proizvodnju, a njezine biorazgradive alternative za sada su puno skuplje.

FOTO: Pixabay

Što je PHA?

Ipak, postoji i jedna dobra vijest. Jedan od najnaprednijih bioplastičnih materijala zove se PHA (polihidroksialkanoati). To je izvrsna alternativa tradicionalnoj plastici na bazi fosilnih goriva jer je biorazgradiva u svim vrstama prirodnih okruženja. Proizvodi izrađeni od PHA potpuno će se razgraditi bez posebnog tretmana, što je ključno za sprječavanje onečišćenja plastikom za jednokratnu upotrebu. Na primjer, slamkama za jednokratnu upotrebu od tradicionalne plastike može trebati i do 200 godina da se razgrade na kopnu ili u oceanu.

Međutim, slamke za jednokratnu upotrebu izrađene od PHA će se razgraditi za samo 90 dana kada su zakopane u tlu i 180 dana u oceanu. Utvrđeno je da je PHA jedna od rijetkih bioplastika koja će se pravilno i učinkovito razgraditi u oceanu. Proizvodi izrađeni od PHA gušći su od vode, što znači da postoji veća vjerojatnost da će PHA potonuti u usporedbi s drugom plastikom. Dno oceana, naime, pomaže u procesu biorazgradnje i omogućuje da se PHA razgradi brže nego dok slobodno pluta. Prema studijama, brzina razgradnje ovisi o površini proizvoda. Manjim proizvodima, poput slamki, treba samo šest mjeseci da nestanu.

Posljednjih godina pojavili su se i startupovi koji se bave problemom onečišćenja plastikom za jednokratnu upotrebu, a usredotočili su se na korištenje otpada od hrane i poljoprivrednih nusproizvoda za proizvodnju PHA sirovina. Kao primjere možemo navesti Refork, koji je razvio vilicu za jednokratnu upotrebu miješanjem drvenog brašna, PHA polimera i minerala. Tvrtka OMAO prednjači pak u razvoju prirodno biorazgradivog posuđa od PHA.

 

 

 

 

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Objavu dijeli Refork (@reforkglobal)

Globalni politički dogovor

U svakom slučaju, problem onečišćenja plastikom je sve veći, a jasno je da rješenju problema trebaju prethoditi i političke odluke na globalnoj razini. U tom smislu treba podsjetiti na događaj iz 2022. godine kada je na zasjedanju Skupštine Ujedinjenih naroda za okoliš usvojena  povijesna rezolucija "Zaustavljanje onečišćenja plastikom: prema međunarodnom pravno obvezujućem instrumentu (UNEA 5/14)" s priznanjem da "visoke i brzo rastuće razine plastičnog onečišćenja predstavljaju ozbiljan ekološki problem na globalnoj razini, koji negativno utječe na ekološku, društvenu i ekonomsku dimenziju održivog razvoja".

Na Skuptšini je ovlašten izvršni direktor UN-ovog programa za okoliš da sazove Međunarodni pregovarački odbor (INC) kako bi razvio i usvojio pravno obvezujući instrument o plastičnom onečišćenju temeljen na sveobuhvatnom pristupu koji se bavi cijelim životnim ciklusom plastike. Ova značajna odluka tako je pokrenula proces prema globalnom sporazumu o plastici, koji je prema tadašnjim najavama trebao biti razvijen do kraja 2024., a očekivano, ovaj odbor i ugovor, kojeg se uspoređivalo s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama, čini se se neće ispoštovati zadane rokove.

Naime, četvrta sjednica Međuvladinog pregovaračkog odbora Ujedinjenih naroda (kratica INC-4), odžrana u travnju ove godine nije donijela odgovarajuće zaključke, odnosno ignorirani su pozivi za globalnim smanjenjem proizvodnje plastike, što su brojne nevladine organizacije nazvale velikom pogreškom."Svijet gori, a države članice gube vrijeme i priliku. Vidjeli smo određen napredak… Međutim, napravljeni su kompromisi u vezi s ishodom koji nije uzimao u obzir smanjenje proizvodnje plastike, što nas je dodatno udaljilo od postizanja sporazuma", rekao je tada Graham Forbes, voditelj izaslanstva Greenpeacea u pregovorima o Globalnom ugovoru o plastici i Voditelj globalne kampanje za plastiku u Greenpeace USA.

FOTO: Pixabay

Plastika ubija

Mnogi sumnjaju da će INC-5, koji će se održati krajem godine, donijeti neke promjene u ovom smjeru. U međuvremenu, godišnje se proizvede 400 milijuna tona nove plastike. Više od osam milijuna tona završi u morima svake godine, što rezultira procijenjenim smrtnim slučajevima od 100.000 organizama u moru. Osim toga, plastika utječe na ljudsko zdravlje gutanjem vode i hrane kontaminirane mikroplastikom, što dovodi do endokrinih poremećaja, inzulinske rezistencije, au nekim slučajevima čak i raka. Studija iz 2023. godine otkrila je da je nevjerojatnih 171 bilijuna plastičnih čestica – što je ekvivalentno oko 2,3 milijuna tona – plutalo u oceanu do 2019. godine.

Unatoč sve većim naporima na globalnoj razini, samo devet posto plastike se reciklira, a uzrok je složenost u recikliranju plastičnih proizvoda stvorenih od brojnih vrsta polimera i nedostatka odgovarajuće infrastrukture. I tu smo suočeni ponovno s faktorom novca: recikliranje plastike višeslojne plastike puno je skuplje od proizvodnje primarne sirovine. Predviđa se da će se proizvodnja plastike do 2050. godine više nego udvostručiti, povećavajući emisije stakleničkih plinova i još više doprinoseći globalnim klimatskim promjenama. O situaciji u Hrvatskoj već smo pisali konstatirajući da gospodarenju otpadom u RH nedostaje ključna komponenta: što ćemo raditi iz plastičnog otpada kojeg odvajamo?

Hrvatske tvrtke bježe od ovog biznisa: 'Volim ovdje pitati hoćemo li zabraniti cipele'

Upravo jedno od problema kojeg smo istaknuli jest nereciklabilnost plastike koja se uglavnom nalazi kao ambalaža za prehrambene proizvode. Jasno je pritom da bez političke volje i globalnog političkog dogovora, rješenje problema prepušteno je entuzijastima s civilnog sektora i pojedinim tvrtkama s inovatorskim rješenjima. Međutim, sve to ide sporo, a vrijeme koje nam je preostalo za spas planeta sve brže curi.

*Tekst je nastao u okviru projekta ''Što smrdi u hrvatskom modelu gospodarenja otpadom?'' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.