'SITUACIJA KOJA TJERA STRAH U KOSTI'

Polašek o posljedicama neravnomjerne raspodjele cjepiva: Može nam se dogoditi da neprocijepljene zemlje postanu rezervoar za nove sojeve, a efikasnost cjepiva u tom slučaju je upitna

Autor

Barbara Kraš Kedmenec

Direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhan Ghebreyesus još je prošloga rujna upozoravao da bi prva efikasna cjepiva protiv korona virusa trebala najprije dosegnuti "neke ljude u svim zemljama, a ne sve ljude u samo nekim zemljama". Pomama za cjepivom razvijenih zemalja s ciljem da što prije procijepe 70 posto svog stanovništa, mogla bi imati negativan utjecaj na tijek same pandemije.

27.03.2021. u 14:00
Ispiši članak

Šef WHO-a pozvao je još prije pola godine države diljem svijeta da udruže snage u borbi protiv korona virusa i upozorio da će "nacionalizam povezan s cjepivom" samo usporiti odgovor na pandemiju. 

Osnovan je i sustav COVAX s ciljem pravedne kupnje i distribucije cjepiva diljem svijeta, no neke su države već tada osiguravale vlastite zalihe cjepiva kroz bilateralne dogovore.

"U siječnju sam upozorio da će svijet doći na rub moralnog sloma ako ne osigura jednaku raspodjelu cjepiva protiv Covida-19. Imamo mogućnosti izbjeći taj neuspjeh, ali šokantno je kako je malo učinjeno", izjavio je čelnik Svjetske zdravstvene organizacije početkom tjedna.

"Jaz između broja cjepiva primljenih u bogatim zemljama i onih putem COVAX-a se produbljuje i svakog dana postaje sve groteskniji", dodao je. 

Nejednaka procijepljenost u svijetu šansa za pojavu novih sojeva

O posljedicama na pandemiju u situaciji dobre procijepljenosti zapadnih zemalja, a slabe ili gotovo nikakve u siromašnim zemljama za portal Direktno govorio je dr. Ozren Polašek, profesor na Katedri za javno zdravstvo i voditelj Centra za globalno zdravlje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.

To je vrlo važno i vrlo mučno pitanje'', kaže Polašek koji smatra da će nam nejednakost u procijepljenosti stvoriti znatne probleme.

"Ono što je najgori trenutak je da vam neprocijepljenost u loše kontroliranim pandemijskim uvjetima stvori šanse za pojavu novih sojeva. Ideja je bila da se moramo svi čim prije procijepiti kako bismo globalno suprimirali šanse da virus mutira i da nastanu novi sojevi. Jedan od najpesimističnijih scenarija je da se razvijene zemlje dobro procijepe, a manje razvijene zemlje ne procijepe i tako postanu kontinuirani rezervoar novih sojeva od kojeg će neki možda stvarno uspijevati raditi još teže kliničke slike", kazao je Polašek.

 Za sada rješenje za taj problem nemamo, jer čak ni razvijene zemlje nemaju dovoljan broj cjepiva, a o manje razvijenim zemljama koje, ne mogu tako što ni platiti, nitko u ovom trenutku ni ne razmišlja osim WHO-a, "koji teoretski kaže da će to biti problem".

Klasičan primjer, kaže Polašek, južnoafrički je soj, "koji je i zarazniji i smrtonosniji, a nastao je u južnoj Africi koja je imala relativno tešku epidemijsku situaciju". 

Svjedoci smo da u populaciji imamo i britanski, češki i brazilski soj, a spominjao se i nigerijski, a kako ističe biolog, to su sve sojevi koji nastaju u uvjetima visoko proširene epidemije i "to je nešto što ne bismo trebali poticati".

Međutim, u ovoj situaciji u kojoj između razvijenih zapadnih zemalja traje borba za procijepljenost koja se ogleda i u postavljanju ograničenja prilikom izvoza samog cjepiva iz zemlje proizvođača u druge zemlje, pitanje procijepljenosti stanovništva u manje razvijenim zemljama spominje se tek na marginama političkih rasprava.

''Za sada nemamo nekih jasnih operativnih rješenja'', upozorava Polašek.

COVAX je bio jedan pokušaj, ali njegov volumen je nedovoljan, a osim toga, taj projekt jedva da je zaživio.

O južnoafričkom soju

"To je nešto o čemu treba misliti jer smo nove sojeve dobili upravo iz takvih uvjeta. Čim dulje puštamo da se negdje događa proširena epidemija bez kontrole, time, na žalost, više povećavamo rizik za nove sojeve. Taj rizik je isključivo slučajan, on se stalno događa kao element mutacije, ali što je veći broj ljudi zaraženo, to su veće šanse da će zapravo jedan takav soj nastati". 

Južnoafrički soj je upravo potencijalno takav soj, a znanstvenici o njemu govore kao o soju "koji bježi antitijelima".

"Bojimo se da će nam se dogoditi da antigena struktura novog soja bude dovoljno različita da naš imunološki sustav ne povezuje profil cjepiva s novim sojem. Za sada imamo neke preliminarne podatke da južnoafrički soj to može raditi i to je situacija koja nam tjera strah u kosti. Britanci su već sada na jako velikim kontrolama jer se kod njih počeo širiti taj južnoafrički soj i sada rade sve napore da ga brzo sekvencioniraju i tako pokušaju suzbiti širenje tog soja, tj. napraviti sve da on ne postane dominantan", rekao je Polašek.

U Hrvatskoj trenutno dominira britanski soj i to u nekih 70 posto slučajeva, podatak je kojega je iznio ministar zdravstva Vili Beroš, a već sada liječnici upozoravaju da je klinička slika u posljednje vrijeme kod oboljelih od Covida-19 teža, a da u bolnicama sve češće završavaju i mlađi ljudi. Na oprezu bi nas dodatno trebala držati činjenica da nam se u populaciji može pojaviti upravo južnoafrički soj.

"Mi smo isto dobrim dijelom migracijska nacija, postoje ljudi koji rade vani tako da opet, bez nekakvog paničarenja, naglašavam da bismo mi u nekom srednjoročnom razdoblju trebali razmišljati kako takvo što pratiti i ako ga stvarno dokažemo, kako ga suzbiti na najbrži i najučinkovitiji način", zaključio je Polašek. 
 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.