Kome odgovara nered

'Pola milijuna duhova čuvaju za slučaj da im zatreba za izbornu prevaru'

Autor

Direktno.hr

11.12.2014. u 07:54
Ispiši članak

„Prenapuhani birački popisi služe za izborne prevare. Ponovno će na pojedinim biračkim mjestima biti moguće da, kad ne bude gužve, netko ubaci listiće fiktivnih birača u kutiju i na taj način lažira izbore“, upozorio je - prije prošlih parlamentarnih izbora - Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a.

Danas, tri i pol godine kasnije i svega par tjedana prije predsjedničkih izbora ponovno se govori o 'pola milijuna duhova' na biračkim popisima, odnosno o 500.000 ljudi viška na biračkim spiskovima u odnosu na broj punoljetnih stanovnika. Unatoč tome, Ministarstvo uprave nikako da ponudi jasan odgovor na brojne nedoumice i sumnje u mogućnost izborne manipulacije.

Prije devedesete su ubijali, sada samo kradu glasove

Jesu li birački popisi namjerno nesređeni da bi se moglo varati na izborima, kome odgovaraju nesređeni birački popisi i nisu li cijeli izbori farsa u takvim uvjetima, upitali smo pravnike, političke analitičare i odgovorne u GONG-u.

„Nesređeni birački popisi nisu nova vijest. To je temeljni problem Hrvatske već godinama. Jer ako u jednoj malobrojnoj državi imate 500.000 glasova viška, uopće ne treba sumnjati da je to tako zbog moguće prevare. Na svim izborima od 1990. kralo se, bilo zamjenom biračkih kutija, namjernim greškama na izbornim listićima ili na druge načine. Postojanje pola milijuna potencijalnih glasova viška jedno je od pouzdanih osigurača za one koji se ne žele odreći vlasti. To nije ništa neobično u post totalitarnom društvu. Možemo to gledati i ovako: prije devedesete su ubijali da bi ostali na vlasti, a sada samo kradu glasove“, ne bez ironije kaže dr. Josip Jurčević, povjesničar, publicist te bivši predsjednički kandidat.

Ističe potom da se tome ne treba čuditi, ali dodaje da ga čudi što Europska Unija ni na koji način ne reagira na tu hrvatsku nedemokratsku praksu.

Čudi da EU ništa ne čini da osigura demokratske izbore

„Imali su monitoring za sve drugo, ali ih ne zanima to što imamo više glasača nego stanovnika. Ne zanima ih ni cirkus s referendumom. Vlast ne dopušta referendum i to tako što naknadno odlučuju da pitanje nije bilo korektno. Unaprijed se nikad ne zna koji broj potpisa je potrebno skupiti da bi se održao referendum niti koje pitanje se može postaviti. Osim toga, već se na nekoliko izbora događalo da presudni glasovi dolaze nakon što su sva birališta zatvorena. Tako su glasovi protiv Borisa Mikšića stigli nakon što su sva birališta bila zatvorena, a tako je bilo i na prošlim izborima za Europski parlament kada je bez mandata tek nakon ponoći ostao Savez za Hrvatsku. Zbog svega toga, rezultati izbora nisu iskaz volje naroda, a to je i jedan od glavnih razloga razočaranosti građana politikom. Da u Hrvatskoj ne postoji prava parlamentarna demokracija dokazuje i činjenica da se predsjednici političkih stranaka nikada ne 'tuku' za mjesto predsjednika Sabora, već svi hoće biti premijeri. U parlamentarnoj demokraciji parlament je najvažniji, a mjesto šefa parlamenta najvažnija je funkcija, što u Hrvatskoj nije slučaj. To mnogo govori o stanju demokracije“, zaključuje dr. Josip Jurčević.

Slično razmišlja i odvjetnik te predsjednik Obiteljske stranke, Mate Knezović.

Knezović: Bauk spominje četiri različite brojke

„Ministar Bauk u zadnje vrijeme spominje čak četiri različite brojke registriranih hrvatskih birača. Kaže tako da u imamo 3,5 milijuna birača u Hrvatskoj te u dijaspori još pola milijuna, drugi put kaže da sve zajedno ima 3,6 milijuna… Znamo li da bi birački popisi trebali biti precizni točno u broj, onda ovakvi javni istupi ministra Uprave izazivaju nove velike sumnje i nedoumice. Ne znam kome bi nesređenost biračkih popisa mogla služiti, osim političkim elitama koje žele zadržati vlast. Pitam se kako kasnije znaju reći kolika je izlaznost birača, ako prije toga ne mogu precizno reći točan broj birača koji imaju pravo glasati. Jer postotak izlaznosti se računa na osnovu točnog broja birača“, primjećuje Mate Knezović, pa dodaje da je zbog svega navedenog vrlo sumnjiv i podatak o maloj izlaznosti na gotovo svim zadnjim izborima.

„Koliko vidim u susjedstvu i među prijateljima, gotovo svi izlaze na izbore. Na kraju dana čujemo, međutim, podatke o maloj izlaznosti. Moguće je da je ta 'mala izlaznost' u stvari posljedica prenapuhanih i nesređenih biračkih popisa, a ne istinski male izlaznosti. Jer ako 500.000 duhova ne izađe na izbore ispada da je izlaznost bila mala, iako je realno bila vrlo zadovoljavajuća. No, kada ministra Bauka pritisnu s pitanjima o broju birača ili o točnom broju listića potrebnih da bi se referendum održao, on to pokušava prebaciti na Ustavni sud. To je posve neprihvatljivo jer je ministar uprave odgovoran za popise birača, a ne Ustavni sud. No, da bi izbjegli odgovornost, aktualna vlast sve prebacuju na Ustavni sud. U ozbiljnoj državi morao bi se znati do u znamenku točan broj birača, no u Hrvatskoj se to ni par tjedana prije izbora ne zna ili ne želi znati. To je tragičan podatak“, primjećuje i predsjednik Obiteljske stranke.

Dragan Zelić: Popisi birača danas su puno sređeniji nego prije pet godina

Zbog čega GONG odlučnije ne zatraži od odgovornih institucija da se točno i precizno odredi broj birača, da pojasne otkud pola milijuna viška, upitali smo Dragana Zelića, izvršnog direktora GONG-a.

"U javnosti vlada veliko nerazumijevanje teme popisa birača pa ih se često uspoređuje s popisom stanovništva što su kruške i jabuke, jer, primjerice, osoba koja nema prebivalište u Hrvatskoj, a živi u Mostaru ili Beogradu i hrvatski je državljanin, sigurno je u registru birača, ali nije bila evidentiran u popisu stanovništva koji se provodio u Hrvatskoj.

GONG se problematikom popisa birača bavi godinama i zagovarali smo promjene starog Zakona o popisu birača i Zakona o prebivalištu što se i dogodilo jer su donesena dva nova zakona kako bi se smanjile mogućnosti za manipulacije na biračkim mjestima. Treba nastaviti s provedbom oba zakona kako bismo imali što uređenije pitanje popisa birača."

U srpnju 2011. izjavili ste da prenapuhani birački popisi služe za izborne prijevare. Sada ponovno imamo prenapuhane biračke popise. Zašto se to napokon ne dovede u red?

"U to vrijeme još nisu bili doneseni novi zakoni. Zašto je važno sređivanje registra birača? Upravo iz razloga da netko na biračkom mjestu ne zaokruži one koji su, primjerice, preminuli ili više ne žive u tom mjestu i umjesto njih glasa. Dakle, velika je odgovornost na članovima biračkih odbora koji i sa sređenim popisima birača mogu glasati umjesto drugih osoba koji stvarno žive na tom području, ali nisu, recimo, htjeli glasati taj dan. Takvo glasanje je kazneno djelo. Podsjećam da su na predsjedničkim izborima birački odbori nestranački što znači da nema međusobne kontrole članova biračkih odbora iz različitih stranaka. Zato će biti važno da stranke kroz svoje promatrače nadziru proces te da birački odbori budu kvalitetno educirani."

"Novi Zakon o registru birača definira registar birača kao recimo „širi skup“ koji sadrži  podatke o svim biračima.

Popis birača se formira prije svakih izbora ili referenduma i samo je dio registra birača. Taj popis birača koji se „izvuče“ iz registra birača za određene izbore ili referendum sadrži podatke o biračima s prebivalištem u Hrvatskoj i to samo oni  koji imaju važeću osobnu iskaznicu. U tom popisu birača su i hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj (tzv. dijaspora – osim za lokalne izbore i lokalni referendum), a registrirali su se za glasanje na izborima ili referendumu. Zatim, u  takvom popisu birača su i državljani članica EU-a koji ostvaruju biračko pravo u RH i birači koji glasaju s potvrdom jer nisu u izvatku iz popisa birača na biračkom mjestu na izborni dan (primjerice, nemaju važeću osobnu, ali su na izborni dan donijeli potvrdu da su upisani u registar birača).

Dakle, registar birača je „širi skup“, a popis birača „uži skup“. Važno je da je mogućnost za manipulaciju s popisima birača značajno smanjena jer u izvatku iz popisa birača na biračkom mjestu na izborni dan bit će samo oni s važećom osobnom iskaznicom, a iz dijaspore samo oni koji se registriraju što smanjuje mogućnost glasanja eventualnih birača s fiktivnim prebivalištem i sprječava manipulacije s preminulim biračima iz dijaspore.

Kada je rok za registraciju birača dijaspore?

"Rok za registraciju za glasanje birača iz tzv. dijaspore i za glasanje izvan mjesta prebivališta je do srijede 17. prosinca. Što se tiče evidencije za Hrvatsku, važno je ažurirati evidenciju prebivališta jer, ako se smanji broj tzv. fiktivnih prebivališta u Hrvatskoj, bit će i realniji popis birača u Hrvatskoj. Upravo zato, primjerice, na predstojećim izborima, u izvatku iz popisa birača na biračkom mjestu bit će samo birači koji imaju važeću osobnu iskaznicu. Dakle, svi birači koji imaju prebivalište u Hrvatskoj, a nemaju osobnu iskaznicu ili im je već mjesecima ili godinama istekla neće biti u izvatku iz popisa birača na biračkom mjestu te će uskoro biti odjavljeni iz evidencije prebivališta u Hrvatskoj. Procjena je da je takvih birača oko 200.000 do 300.000 tisuća i vjerojatno se radi o fiktivnim prebivalištima. 

Kakve biračke popise smo imali nekad, a kakve imamo danas?

O svemu ovom govore sljedeće brojke: prije donošenja Zakona o registru birača, na referendumu o ulasku u Europsku uniju bilo je upisano ukupno 4.504.765 birača što bi odgovaralo broj u registru birača sukladno novom Zakonu. Nakon stupanja na snagu novog Zakona o registru birača provedeni su izbori za Europski parlament na kojima je u popis birača (ne registar birača) bilo upisano 3 767 343 birača. Na referendumu o braku u popisu birača bilo je upisano 3 791 000. U obje brojke bili su uključeni i birači tzv. dijaspore koji su se registrirali za glasanje. Na predsjedničkim izborima 2014. može se očekivati sličan broj birača kao na izborima za Europski parlament ili zadnjem referendumu.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.