ANALIZIRALI SMO

Poduzetnički inkubatori često služe samo za uhljebljivanje stranačkih kadrova, ali ima i pozitivnih primjera

Autor

Rafael Jurčević

Početkom 2000-ih hrvatski gospodarski model sastojao se od ubrzane gradnje autocesta, gradnje nekretnina, ali i poduzetničkih zona, koje su nicale diljem države. Rijetko koja manja općina nije dobila obećanu poduzetničku zonu, no uskoro je došla svjetska gospodarska kriza i nekretninski i javnosektoraški 'balun se napuhao' i došlo je do ozbiljnog preispitivanja korisnosti istih zona. 

24.02.2020. u 07:14
Ispiši članak

Uz poduzetničke zone, u zadnje vrijeme su postali popularni i poduzetnički inkubatori, koji bi trebali pružati osnovnu logistiku i infrastrukturu za poduzetnike početnike. Iako u Hrvatskoj ima na desetke poduzetničkih inkubatora, rijetki su se istaknuli po svom radu, a ono što je zanimljivo jest da se radi uglavnom o uspješnim privatnim pričama. 

No, pravo pitanje je koliko su zapravo poduzetničke zone i poduzetnički inkubatori korisni za razvijanje gospodarstva jednog mjesta i koliko zapravo služe poduzetnicima na tom području, a koliko su s druge strane 'svrha samom sebi'. Širenju poduzetničkih inkubatora pogodovalo je i financiranje iz europskih fondova pa tako možemo čitati kako se stalno otvaraju novi  inkubatori i poduzetničke zone, po mjestima i koja su poznata po visokoj nezaposlenosti i velikom odljevu radne snage u inozemstvo (Slavonija, Dalmatinska Zagora).

Porazna analiza rada poduzetničkih zona

Najpotpunija analiza rada poduzetničkih zona u Hrvatskoj provedena je 2014. godine. Državni ured za reviziju je tada zaključio da velik broj planiranih poduzetničkih zona nikada nije profunkcionirao. Tako smo 2014. godine prema prostorno-planskoj dokumentaciji u Hrvatskoj imali 1308 poduzetničkih zona, od kojih je aktivirano u smislu poduzetničke aktivnosti bilo njih tek 451 ili 34,5 posto, nešto više od trećine.

Do 2013. u zone uloženo je nešto više od 3,3 milijarde kuna, od čega iz državnog proračuna 28,5 posto, gradova, općina i županija 62,9 te drugih subjekata 8,6 posto. Otprilike je uloženo 458,5 milijuna kuna u zone koje tada još nisu bili u funkciji.

Državna revizija je za nisku aktivnost i nedovoljnu aktiviranost poduzetničkih zona, usprkos golemim sredstvima koja su uložena, vidjela u nedovoljnoj suradnji lokalne samouprave i županija, nepostojanju studija opravdanosti koje bi pokazale mogu li uopće pojedine zone zaživjeti, ima li interesa investitora i što im se nudi - od položaja zone, veličine, troškova i učinaka koji se namjeravaju postići.

Za komentar rada poduzetničkih zona i poduzetničkih inkubatora pitali smo nezavisnu zastupnicu kluba Mosta i bivšu poznatu osnivačicu privatnog poduzetničkog inkubatora Poduzetničkog centra Solin Ivanu Ninčević-Lesandrić. Poduzetnički centar Solin je godinama organizirao poznati Poduzetnički kamp, na kojima su pobjeđivali i mladi izumitelj Ivan Mrvoš s poznatim 'pametnim klupama', ali i drugi poznati splitski startupovi poput startupa Parklio, koji su u Singapuru među 5000 startupova, osvojili drugo mjesto u svijetu za startup u ranoj fazi razvoja.

Ninčević-Lesandrić nam u razgovoru kaže kako su poduzetničke zone u teoriji korisna stvar jer bi trebale omogućiti povoljne uvjete za investitore, no praksa pokazuje kako postoji niz problema. Velik dio problema po njezinim riječima čini i to što dio lokalnih administracija smatra kako će 'poslovi pasti s neba' samo ako se zona otvori, a zanemaruje se promoviranje poduzetničke zone potencijalnim investitorima, ali i pružanje potrebne podrške svima onima koji su zainteresirani za ulaganje.

"Postoje i primjeri kada gradske ili općinske vlasti otežu s administracijom godinama što demotivira investitore. Često i državni službenici ne razumiju da se oko ulaganja treba potruditi, mislim da se u određenoj mjeri ni ne radi o lošim namjerama, već ljudi nemaju potrebnih znanja kako bi privukli ulagače i realizirali investicije", rekla nam je.

Postoje i inkubatori koji ničemu ne služe

"Problem s poduzetničkim inkubatorima je u početku bio taj što ste vi bili praktički izvan sustava ako ste dolazili iz privatnog sektora, ali se to poslije reguliralo na bolji način. No, velik problem postoji i dalje. Postoje inkubatori koji egzistiraju samo kao način na koji političke stranke zapošljavaju svoje kadrove, a ti inkubatori uopće ne službe potrebama građana i poduzetnika u lokalnim sredinama. Pa koja je svrha postojanja poduzetničkih inkubatora kada ih vode ljudi bez dana rada u realnom sektoru, koji ni sebe nisu mogli zaposliti, a trebali bi pomagati drugima otvarati poslove?", zapitala se saborska zastupnica i dodala kako je godinama upozoravala na problem Poduzetničkog inkubatora Solin kojeg je osnovala gradska uprava, a koji nije razvio niti jedan projekt, a 'proslavio se' i po organiziranju događanja s vatrometom i janjetinom.

Upravo je Poduzetnički inkubator Solin bio predmet i poznatog saborskog istupa zastupnice Ninčević-Lesandrić. Na kraju je neuspješni gradski projekt bio ugašen jer su čak i vijećnici iz vladajuće većine shvatili da nema smisla financirati inkubator koji ne razvija poduzetničke projekte.

"Kada se bavite ovim stvarima, shvatite da vi nemate moć utjecaja na funkcioniranje lokalnih jedinica. Često se financiraju poduzetnički inkubatori koji ne služe ničemu, a ne možete dobiti ni informaciju na što se taj novac troši, koji su se projekti uopće napravili. Jedina mogućnost je zapravo 'javna sramota', kada mediji naprave određenu vrstu pritiska, kao u solinskom slučaju. Kada su ljudi shvatili da je poduzetnički inkubator služio za vatromet i janjetinu, nije im ništa drugo ni preostalo nego ukinuti takav inkubator", istaknula je saborska zastupnica. 

Ninčević-Lesandrić je u razgovoru za portal Direktno upozorila i kako u Hrvatskoj uopće ne postoje mehanizmi koji bi regulirali način na koji rade poduzetnički inkubatori, ali ni poduzetničke zone osnovane od strane jedinica lokalnih samouprava, dok za privatne to odradi tržište. Ministarstva nemaju uvid od strane lokalnih jedinica uopće kako posluju ti isti inkubatori te ispunjavaju li ono čemu bi trebali služiti. Također, korisnici usluga inkubatora ili centara uopće nemaju nikakav mehanizam kojim bi ocijenili rad istoga, a da se njihova ocjena uzima u obzir. Ninčević-Lesandrić kaže i da je sigurna da je javnost upoznata s tim da inkubator u njihovoj sredini ima neprolaznu ocjenu i da nema nikakvu svrhu, osim uhljebljavanja, da bi se vrlo brzo zatvorio kao i ovaj solinski. 

"Po županijama bi trebalo postojati četiri ili pet točaka poduzetničke infrastrukture na strateškim točkama, a koji bi na kvalitetan način bili istinska potpora razvoju mikro, malog i srednjeg gospodarstva, a pogotovo za poduzetničke početnike. Ovako, imate velik broj institucija, od kojih dobar dio njih ne služi ničemu", kaže nam.

Saborska zastupnica Mosta nam je pojasnila kako u praksi postoje i kvalitetni poduzetnički inkubatori, pogotovo u malim općinama gdje velik dio prihoda proračuna dolazi od sredstava iz europskih fondova, pa načelnici tih mjesta ne gledaju toliko na samu politiku nego biraju najstručnije ljudi koji im osiguravaju dobivanje projekata i europskog novca.

"Svakako bih istaknula primjer Poduzetničkog inkubatora u Klisu. Klis je mala općina, ali se ističe projektima, ali i radom ljudi koji vode taj inkubator. Sama općina je osigurala i poslovni prostor koji je i Ivanu Mrvošu odlično poslužio na početku svog poslovanja dok su sada u njemu drugi poduzetnici početnici. Taj inkubator je dokaz kako je najefikasnija sprega realnog i javnog sektora, gdje javni sektor bira najbolje iz realnog sektora, a ne politički podobne pojedince koje 'treba uhljebiti'", zaključila je u razgovoru za portal Direktno Ninčević-Lesandrić.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.