PODSJEĆAMO Milanović je Hrvatsku zadužio za više od 70 milijardi kuna, a 300 tisuća građana je bilo blokirano!

Predsjedničke ovlasti najsnažnije su u sektorima vanjske politike i obrane, no predsjednik svojim utjecajem svakako ima moć i u unutarnjoj politici. 

Stav predsjednika države ne može izravno utjecati na gospodarsku politiku Hrvatske, ali predsjedničke kritike svakako mogu utjecati na rejting Vlade. Niti jednoj Vladi ne odgovaraju snažne kritike na svoj račun koje dolaze s Pantovčaka.

Iako se u predsjedničkoj kampanji često obećava sve i svašta, pogotovo u ekonomskom dijelu gdje ovlasti predsjednika nisu velike, ipak je bitno vidjeti i kakve reference i rezultate kandidati imaju u ovom pogledu.

Jedini s iskustvom vođenja Vlade i s tim gospodarske politike države je kandidat SDP-a i dijela oporbenih stranaka Zoran Milanović. Konkurencija često napada Milanovića kako je bio najgori hrvatski premijer od neovisnosti, pogotovo imajući u vidu nezavidne gospodarske rezultate koji su ostvarivati u njegovom mandatu.

Ipak, mora se priznati kako Milanoviću svakako nisu na ruku išle nepovoljne okolnosti gospodarske krize u Hrvatskoj, ali i u ostatku svijeta. No, stav je ekonomista kako je Milanovićeva vlada čak i zaustavila početak izlaska iz krize te zapravo bespotrebno produžila trajanje gospodarske krize u Hrvatskoj.

Više grešaka i neuspjeha nego uspjeha

Milanovićeva vlast je bila obilježena neuspješnim pokušajima privatizacije tvrtki HŽ Cargo i Croatia Airlines, neuspješnim pokušajem izdvajanja čistačica u državnim službama, neuspješnim pokušajima pravosudnih reformi, ali i monetizacije autocesta.

Za vrijeme SDP-ove vlasti rasle su tako i trošarine za gorivo u četiri navrata, a zabilježeno i povećanje stope PDV-a s 23 posto na 25 posto.

Posebna priča Milanovićeve vladavine su predstečajne nagodbe, koje je i DORH u nekoliko navrata zaustavljao. Kritičari kažu kako je cijeli zakon o predstečajnim zakonima neustavan, često se spašavalo povlaštene tajkune, a niz malih tvrtki je propao jer nije mogao naplatiti svoje dugove. 

Drugi veliki problem Milanovićevog mandata su bile i ovrhe. Upravo su predstečajne nagodbe i ovrhe utjecale snažno i na političku strukturu Hrvatske, tako su stranke i političari koje su se borile protiv posljedica Milanovićeve vladavine postale treća snaga u državi (Živi zid, Mislav Kolakušić). 

Udruga Blokirani je tako podsjetila prije godine da je upravo Milanovićev SDP uzrokovao veliki rast broja blokiranih građana.

Iz udruge su tada podsjetili da 2011. godine, prema podacima Fine, kada je SDP preuzeo vlast, dug kućanstava u Hrvatskoj još praktično ne postoji - tek je 25.000 blokiranih i samozaposlenih obrtnika i malih samostalnih trgovačkih radnji dužno 6 milijardi kuna.

"Već 2012. blokirano je praktično svo poduzetništvo u zemlji i svi obveznici plaćanja poreza na dobit jer kriza je i tržište ne funkcionira. Blokirano je čak 82.884 od ukupno 98.530 aktivnih poslovnih subjekata, a dužni su 37,56 milijardi kuna. Tada 'genijalci' SDP-a Linić i Miljenić osmisle i provedu legalni financijski inženjering stoljeća. Dolazi do eksplozije blokiranog stanovništva, blokirano je već 212.317 obitelji, kao direktna posljedica blokada obrta, tvrtki i trgovačkih radnji i osiromašivanja jer ljudi gube posao, kroz predstečajne ne naplaćuju ni plaće ni potraživanja", istaknuli su Blokirani.

Upravo iz tog kruga blokiranih građana deseci, ako ne i stotine, tisuća napustili su Hrvatsku u potrazi za sigurnijom egzistencijom.

Broj blokiranih kućanstava je prema podacima Fine iznosio više od 300.000, a njihov dug je bio iznad 100 milijardi kuna, podsjetili su tada Blokirani.

Podsjećamo, prema podacima Financijske agencije (Fina), na kraju rujna ove godine u blokadi je bilo 242.827 građana, njihov je dug iznosio 16,76 milijardi kuna, što znači da je u zadnjih nekoliko godina došlo do velikog razduživanja kućanstvava. 

Kao uspjehe svog mandata sam Milanović spominje uvođenje fiskalizacije, čiji je sustav preuzelo i nekoliko europskih država, a koji je utjecao na bolje prikupljanje poreza kod poslovnih subjekata, ali i uspješno rješavanje "slučaja Franak". Ipak, zbog svoje kompleksnosti, pravni sustav će imati godinama posla s tužbama potrošača i banaka.

Po sva tri kriterija Milanovićeva vlast bila je - neuspješna!

Najbitniji makroekonomski pokazatelji jedne države su BDP, broj nezaposlenih, ali i udio javnog duga u BDP-u države. 

Po sva tri pokazatelja Milanovićeva vlast se može smatrati poprilično neuspješnom. 

Analiza Jutarnjeg lista je pokazala da je  Hrvatsku najviše zadužila Milanovićeva Vlada - za 18.882 kunu po stanovniku, a po iznosu zaduženja slijedi Vlada Jadranke Kosor sa 17.012 kuna po stanovniku. 

Podaci HNB-a pokazuje kako je u Milanovićevom mandatu javni dug rastao svake godine, a rast je zaustavljen tek nakon što je Tihomir Orešković preuzeo vlast.

Podaci također prikazuju kako je u vrijeme SDP-a Hrvatska zadužena za više od 70 milijardi kuna! Javni dug je postao daleko najveća opasnost za budućnost Hrvatske, a kreditni rejting Hrvatske bio je u rejtingu zvanom 'smeće', što znači da strani investitori nipošto nisu vjerovali tadašnjoj vlasti.

Izvor: Hrvatska narodna banka

Iz tablice HNB-a vidljivo je i kako je BDP bio i u padu dok je Milanović preuzimao Vladu, ali je onda 2012. godine pao čak i više. Pad BDP-a je 2013. godine bio još veći od 2011. godine što bi moglo značiti kako su optužbe Milanovićevih kritičara o produženju, pa i produbljenju krize točne. Jačanjem potražnje s glavnih vanjskotrgovinskih tržišta Hrvatske, dolazi i do oporavka gospodarstva, ali tek u prvom tromjesečju 2015. godine, u zadnjoj godini Milanovićevog mandata. Nakon preuzimanja vlasti od strane vlade HDZ-a i Mosta na čelu s Tihomirom Oreškovićem dolazi do ubrzanja rasta BDP-a. Iz podataka je vidljivo kako se teško može reći kako je u ovom segmentu Milanovićeva vlada bila uspješna, iako se mora uvažiti naravno i drugi niz okolnosti koje su utjecale.

Stopa broja zaposlenih također je bitan pokazatelj. Podaci iz doba dok je Milanović vladao također nisu pozitivni, a do ubrzanja dolazi tek za vrijeme Oreškovićeve vlade. 

Izvor: Hrvatska narodna banka

Podaci o broju nezaposlenih s druge strane također govore kako je broj nezaposlenih rastao u vrijeme SDP-ove vlasti, pa je čak zabilježio i rekordne brojke u 2013. godini s čak 345 tisuća nezaposlenih, no nakon ulaska u Europsku uniju i otvaranja tržišta rada za Hrvate dolazi do pada nezaposlenosti. Ipak, taj pad nezaposlenosti plaćen je odlaskom stotinjak tisuća građana iz Hrvatske u vrijeme Zorana Milanovića, dok neki znanstveni radovi tvrde kako je otišlo više od 200 tisuća ljudi u promatranom razdoblju. 

Izvor: Hrvatska narodna banka