Podolnjak za Direktno: Podržavam odluku Ustavnog suda, ali Sabor nema puno vremena, bojim se da će to biti napravljeno na brzinu

"Ustavni sud je pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti Zakona o izbornim jedinicama te isti ukinuo. Prestaje važiti 1. listopada ove godine", rekao je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.

U sažetku objavljenom nakon sjednice u utorak Ustavni sud je naveo da je u ovoj odluci pošao od svoje dosadašnje prakse, to jest načelnih stajališta izrečenih u prosincu 2010. i rujnu 2015.

Ističući da od prvog upozorenja 2010. do danas Hrvatski sabor nije ispunio svoju pozitivnu obvezu kroz zakonodavne intervencije u izborno zakonodavstvo, Ustavni sud je naveo da "razumijevanje i povjerenje ne mogu biti takvi da u pitanje dovedu temeljno pravo općeg i jednakog biračkog prava".

Ovu odluku Ustavnog suda za portal Direktno komentirao je Robert Podolnjak, ustavnopravni stručnjak i bivši saborski zastupnik Mosta koji "se zalagao za ukidanje spornog Zakona još od 2011.", kako sam kaže.

"I u posljednje vrijeme sam se više javno zalagao za njegovo ukidanje, naročito kada su se pokazale drastične razlike u broju birača po izbornim jedinicama 2020., a naročito i nakon popisa stanovništva 2021. koji je dodatno ukazao na ogromne razlike između broja birača i broja stanovnika", govori nam naš sugovornik i nastavlja:

"Ne znam na koje odredbe Ustava su se pozvali ili koje su potencijalno dodatne preporuke. Vidio sam načelno da piše da bi Sabor trebao donijeti novi zakon do 1. listopada".

Usprkos tome što se o njoj ne zna puno, Podolnjak odluku "apsolutno" podržava.

"Još od izvješća koje je objavljeno 2010. godine zalažem se za ovakvu odluku i ona je potpuno ispravna".

Bivši saborski zastupnik Mosta smatra da je Ustavni sud "ostavio malo vremena Saboru za donošenje novog Zakona".

"Imaju praktički pola godine, a morate uzeti u obzir da je tu i ljetna stanka od dva mjeseca. Uzmemo li u obzir postupak savjetovanja s javnošću, pa prvo i drugo čitanje... Bojim se da bi se ovaj Zakon mogao na brzinu napraviti i da on neće biti dovoljno raspravljen u javnosti. Tu bi moglo biti dosta osjetljivih pitanja, ne samo oko izbornih jedinica. Čitao sam da bi moglo doći i do promjena samog izbornog sustava, izbornog praga i zabrane koalicija stranaka na parlamentarnim izborima. To su već puno ozbiljnije stvari koje zadiru u samu biti izbornog sustava".

Ustavnopravni stručnjak smatra da "ne bi bilo dobro da Vlada radi neke radikalnije promjene u ovako kratkom vremenskom razdoblju".

"Ono što bih predložio je da Sabor donese odluku da će se izrada prijedloga rješenja novih izbornih jedinica povjeriti posebnoj komisiji koja će se formirati od stručnih osoba koje neće biti političke osobe u smislu izabranih zastupnika u Saboru", govori nam naš sugovornik i podsjeća na jedan od prijedloga Venecijanske komisije:

"Kao tijelo koje daje preporuke državama i u području izbornog prava dali su iznimo važnu preporuku. Oni predlažu da se formiranje izbornih jedinica i njihove granice povjeri posebnom stručnom tijelu u kojem bi bili i pravnici, politolozi, geografi i demografi. Dakle stručna skupina koja bi napravila prijedlog koji bi išao pred Sabor. Takav bi prijedlog uvažavao i geografsku i regionalnu podjelu Hrvatske i ne bi sigurno 'cijepao' Zagreb na četiri izborne jedinice". 

Naš sugovornik je zaključio da bi se izborne jedinice trebale "načiniti tako da one budu jednake po broju birača", ali i da "je jednako važno da one ne sijeku granice županija i Grada Zagreba, nego da budu usklađene s određenim granicama administrativne podjele u Hrvatskoj".