Podivljale cijene na tržištu nekretnina ipak imaju rješenje: Stručnjak bi to riješio na jedan način

Ekonomski analitičar Damir Novotny kao rješenje ovome problemu vidi uvođenje poreza na nekretnine te tvrdi kako je Hrvatska jedina zemlja Europske unije koja taj porezni oblik nema uveden. "Onda se moramo pitati zašto drugi imaju, a Hrvatska nema. Ako gledamo lepezu poreznih oblika koji se primjenjuju standardno u Europskoj uniji za prikupljanje sredstava za proračun središnje države i lokalnih zajednica, tada je porez na imovinu raznoga, tipa pa onda i nekretnine, prije svega stabilan izvor prihoda lokalne samouprave", poručio je za portal Direktno.

Istaknuo je kako imamo nejednaku raspoređenost pa tako u nekim županijama u hrvatskom ekonomskom prostoru je uveden porez na vikendice koji je niskog inteziteta. "To je relativno mali porez, lokalni porez i ne predstavlja značajan izvor prihoda lokalne samouprave. Čak je skuplje prikupljanje nego koliko koristi može imati lokalna zajednica u tim nekim općinama. Porez na nekretnine je jedan od poreznih oblika koji je namijenjen prije svega financiranju lokalne samouprave i on se mora uvesti. To ima i Bosna i Hercegovina, Srbija i Slovenija, jedino Hrvatska nema zato što je u Hrvatskoj bio snažan lobi protiv tog poreznog oblika", kazao nam je.

Rekao nam je da se lokalne zajednice trenutno financiraju nešto iz lokalnih poreza, što je vrlo malo te iz poreza na dohodak. Velikim dijelom jedinice lokalne samouprave nemaju uvedene lokalne poreza ili su odustali od tih poreza koji im zakon omogućava pa moraju biti financirani iz Fonda za izravnavanje, odnosno iz centralnog proračuna središnje države. "To je vrlo kratkoročno, nepovoljno i ovisno je o godišnjem proračunu koliko će transferirati lokalnim jedinicama koje nemaju dovoljno prihoda", rekao je.

FOTO: HINA/Zvonimir Kuhtić

'Moramo ohladiti tržište nekretnina'

Istaknuo je razlog zbog čega se inače uvodi porez. Kazao je da se time gleda kakav utjecaj ima na ekonomske aktivnosti. "S obzirom na to da nije bilo poreza na nekretnine u Hrvatskoj ili na imovinu općenito, imali smo pretjerano ulaganje u nekretnine. Tržište nekretnine se napuhalo i inflacija, rast cijena nekretnina u velikim gradovima i Jadranskoj Hrvatskoj je bila iznimno snažna u proteklih nekoliko godina. To je proizvelo vrlo visoke troškove stanovanja pogotovo mladim obiteljima i približilo učešće tih troškova u dohotcima pučanstava prema prosjeku Europske unije, čak i iznad tog prosjeka", naglasio je.

Zapravo moramo ohladiti tržište nekretnina, kazao je ekonomski analitičar, te se mora dati jasan signal Vladi poreznim politikama da se izjednači interes ulagača, onih koji imaju viška novaca i štednje da bi u nešto ulagali, da se izjednači interes ulaganja u nekretnine i ulaganje u neke druge oblike imovine kao što su dionice, poduzeća ili investicijski fondovi, nekakvi drugi oblici imovine. "Vlada u tom smjeru sada radi s izdavanjem državnih obveznica i tu je interes malih ulagača vrlo snažan. Moramo zapravo u smislu konvergencije prema Europskoj uniji i prema tom fiskalnom paktu ili kompaktu uskladiti porezne politike", naglasio je za naš portal. 

Istaknuo je kako u pravilu lokalna zajednica određuje visinu poreza. Kazao je da je porez različit od države do države pa tako Njemačka ima jedan tip poreza, Austrija drugi, a Slovenija treći tip. Rekao je i da se u Sloveniji porez određuje na temelju procjene vrijednosti nekretnine. Istaknuo je i porez u Bosni i Hercegovini gdje se porez na nekretnine određuje po kvadratu, a različit je po gradovima te se radi o  relativno malim iznosima. 

FOTO: Unsplash

'Ministar Primorac je dosta pisao o tome'

Kazao je da lokalna samouprava mora financirati komunalnu infarstruku što je prevelik zahtjev prema lokalnoj samoupravi. "Zbog toga će lokalna samouprava morati definirati koji je to iznos unutar nekih gabarita kao što je određeno kod lokalnih poreza, a mogu se određivati u okviru nekakvog raspona. To je sad pitanje zakonodavca da definira ako se ide prema tome da se ohladi tržište nekretnina", rekao je. Istaknuo je da je u Hrvatskoj baš suprotno jer su vladine politike poticale ulaganje u nekretnine pa je to izazvalo rast, a na strani ponude nije bilo dovoljno nekretnina, posebno ne nakon potresa u Zagrebu i Banovini. Došli smo do toga, kaže, da su cijene nekretnina toliko visoke čime su nepriuštive velikom broju mladih obitelji.

Postavlja se pitanje hoće li uvođenjem poreza na nekretnine pasti cijene nekretnina, a Novotny kaže da bi to trebao biti i cilj. Istaknuo je da se i ministar financija Marko Primorac kao znanstevnik zalagao za to. "Kao političar ima drugačiji pogled, ali kao znanstvenik je dosta pisao o tome. Ako želimo živjeti bolje i podignuti blagostanje na lokalnoj razini, moramo takav porezni oblik uvesti", kazao je za portal Direktno. Iako većinom prevladava mišljenje kako stranci najviše ulažu u nekretnine u Hrvatskoj, ekonomski analitičar smatra drugačije. Tvrdi da u Hrvatskoj najviše grade hrvatski građani koji imaju hrvatsko državljanstvo pa makar živjeli u inozemstvu.

Nekretnine u Hrvatskoj i dalje divljaju: Postavlja se pitanje tko si ovo može priuštiti?

"Velike navale na kupnju nekretnina u Hrvatskoj nisam vidio nakon ulaska u Europsku uniju, niti nakon ulaska u schengensko područje. Njemačka je nedavno dozvolila dvostruko državljanstvo pa ćemo zbog toga vidjeti više tih dvostrukih poreznih obveznika, malo u Hrvatskoj malo u Njemačkoj. U Njemačkoj je uobičajeno da plaćate porez na nekretnine, porez na nasljedstvo na nekretnine, da se nekretnine ne cijepaju, ali imate i izuzetaka ako svoje nekretnine održavate, možete odbiti taj trošak održavanja od porezne obveze", poručio je.