Pobjeda EU rezerviranih konzervativaca- Britanija izlazi iz EU?

Pritom valja reći da promjene u biračkom tijelu nisu bile tako drastične, kao što to pokazuju izborni rezultati. Iako ovog puta imaju čak 22 mandata više nego u dosadašnjem parlamentu, Cameronovi konzervativci pridobili su samo 0,7 % novih birača, a laburisti, iako su u biračkom tijelu rasli više, za 1,4 %, imaju čak 22 mandata manje nego u dosadašnjem sazivu. Najviše je ojačala Škotska narodna stranka, koja ima čak 50 mandata više nego do sada, i pretvara se u treću stranku po snazi u parlamentu.

Dakle, pobjeda Camerona i njegovih konzervativaca na parlamentarnim izborima u Ujedinjenom Kraljevstvu lako bi mogla biti prvi korak prema raspadu Europske unije. Podsjetimo, jedno od predizbornih obećanja na kojima je Cameron gradio svoju kampanju bilo je da će, ukoliko dobije novi premijerski mandat, najkasnije do 2017. raspisati referendum o napuštanju EU. Da je takav rasplet itekako moguć, pokazuje anketa provedena u veljači ove godine, a prema kojoj 51 posto britanskih birača zagovara napuštanje EU.

No, komentator Daily Telegrapha Ambrose Evans Pritchard tvrdi da je Cameron možda jedini čovjek koji može spriječiti Britaniju da se odcijepi od EU. Cameron je, naime, već obećao da drugi premijerski mandat neće privesti kraju. Nakon 2017. planira se povući, a kao lider konzervativaca najvjerojatnije će ga naslijediti Boris Johnson, gradonačelnik Londona koji je na ovim izborima izabran u parlament. Jer, izrazito euroskeptični Johnson se, za razliku od Camerona, otvoreno zalaže za napuštanje EU, te tvrdi da bi britansko gospodarstvo od takvog ishoda na koncu imalo više koristi nego štete.

Nadalje, analitičar Politica i bivši zastupnik Laburista, Denis MacShane kaže da Cameron, za razliku od mnogih zastupnika svoje stranke, tvrdi da želi ostati u EU, ali u 'reformiranoj Europi'. Zazivao je promjene postojećih EU sporazuma, ali predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker odbacio je mogućnost sklapanja novih sporazuma u ovom desetljeću".

Nema više koalicije s liberalima

Cameronovi konzervativci, nakon mandata u koaliciji s liberalima, moći će samostalno formirati administraciju, a Cameron ostaje u Downing Street 10. Njegova predizborna obveza, što ju je preuzeo prema biračkom tijelu, bila je da će 2017. raspisati referendum o izlasku Britanije iz Europske unije. Ta politička igra omogućila mu je da posve marginalizira Nigela Faragea i njegovu euroskeptičnu UKIP, koja jest znatno ojačala u biračkom tijelu, ali je pridobila samo jedan mandat, umjesto dosadašnjeg jednog, ima samo dva mandata.

Dakle, iako se spekulira kako će Davida Camerona u narednom razdoblju na čelu stranke i vlade zamijeniti euroskeptični londonski gradonačelnik Boris Johnson, da će se euroskepticizam u Britaniji izrazito zaoštriti, a da će Johnson predvoditi britansko napuštanje Europske unije (Brexit) te da je pobjeda konzervativaca početak kraja Europske unije, ovaj se scenarij ne čini jedinim mogućim.

Naime, osim što je izborni rezultat ojačao britanske konzervativce, umjereno skeptične prema Uniji, on je ojačao i škotske zagovornike državne samostalnosti, koji su izrazito proeuropski orijentirani. Činilo se da su independisti u Škotskoj poraženi na nedavnom referendumu o samostalnosti, ali glavni gubitnik političkog procesa koji se odvijao u škotskom političkom tijelu u vrijeme referenduma i nakon njega, pokazalo se, nisu zagovornici samostalnosti, nego laburisti.

Potop Laburista u euroskeptičnoj Škotskoj

Izborima u Britaniji prema nekima je u pat-poziciju došla Europska unija, ali EU je tema zbog  koje će u svom drugom mandatu u pat-poziciji biti David Cameron. Jednom je ostvario velik uspjeh u Škotskoj, najavom da će priznati rezultat škotskog referenduma, kakav god on bio, ali se borio za ostanak Škotske unutar Velike Britanije. Ključni faktor opredjeljivanja Škota za ili protiv ostanka u okviru Britanije, bilo je to što nije bilo posve jasno kako bi se odvijali odnosi Bruxellesa i Edinburgha u slučaju škotskog napuštanja Britanije. Što god mislio o Europskoj uniji, Cameron i svatko onaj tko će torijevce voditi nakon njega, mora biti svjestan da bi odluka o izlasku Britanije iz EU bila ujedno i odluka o početku raspada britanskog carstva, o samostalnosti najprije Škotske, a nakon toga vjerojatno i Walesa.

Danas se čini da je većina u britanskom političkom tijelu za istupanje iz Europske unije vrlo tanka, tek minimalno iznad 50 %. Takve većine u društvima u kojima se drži do tradicije i koja su u pozitivnom smislu konzervativna, nisu dostatne za donošenje radikalnih političkih odluka. Rizik je suviše velik, a dobiti nisu unaprijed sigurne. Osim toga, Europska unija intenzivno radi na Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP), sporazumu kojim se namjerava stvoriti najveću svjetsku zonu slobodne trgovine, između Europske unije i SAD. Transatlantski odnosi za Britaniju su uvijek bili zapravo važniji od onih trans-La Manchevskih.

Malo je vjerojatno da bi tijesna parlamentarna većina konzervativaca u britanskom paralmentu, uz veliki uspjeh proeuropskih Škota, mogla biti dobra popudbina za britansko napuštanje Unije. Nije vjerojatno niti to da bi Europska komisija i ključni europski donosioci političkih odluka mogli biti impresionirani ili ozbiljno prestrašeni najnovijim političkim događajima u Britaniji, i da bi zato Cameron u pregovorima unutar Unije mogao ostvariti neke dobiti, koje do sada nije mogao postići.

Cameron obećao referendum o EU-u i veće ovlasti Škotskoj

Britanski premijer David Cameron rekao je u petak da će provesti planirani referendum o ostanku Velike Britanije u EU-u i obećao je Škotskoj "najveću autonomiju na svijetu" nakon uvjerljive izborne pobjede. "Da, provest ćemo taj referendum o našoj budućnosti u Europi", rekao je Cameron novinarima nakon razgovora s kraljicom Elizabetom o početku formiranja nove vlade.

Cameron je rekao da će što prije početi s provedbom plana o davanju većih ovlasti Škotskoj koja je dominantno glasovala za nacionalističku Škotsku nacionalnu stranku koja se zalaže za neovisnost Škotske.

"Plan nam je u Škotskoj stvoriti najautonomniju vladu na svijetu s velikim ovlastima u porezima, a ustavni poredak neće biti izgrađen ako taj plan ne bude fer prema Engleskoj", dodao je.

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk rekao je nakon Cameronove pobjede kako očekuje da radi na tome da Velika Britanija ostane u EU-u i da mu je spreman u tome pomoći. Bivši predsjednik desne poljske vlade priopćio je da je Velika Britanija igrala ključnu ulogu u "agendi za zajedničku dobrobit Europe", ustrajući na konkurentnom gospodarstvu, učinkovitom jedinstvenom tržištu i slobodnoj trgovini. "Računam na to da će nova britanska vlada biti za ostanak Ujedinjenog Kraljevstva u EU-u. Spreman sam joj u tome pomoći", rekao je Tusk. "Duboko sam uvjeren da izvan EU-a nema boljeg života za bilo koju državu. Bolja EU u interesu je ne samo Velike Britanije, nego svih zemalja članica", istaknuo je.

Ostavke Milibanda, Clegga i Faragea nakon poraza na izborima

Vođa britanskih laburista Ed Miliband, zamjenik premijera i šef Liberalnih demokrata Nick Clegg te predsjednik Stranke neovisnosti Ujedinjenog Kraljevstva (UKIP) Nigel Farage dali su u petak ostavke nakon teškog izbornog poraza njihovih stranaka.

Milibandove laburiste, koji su u izbore ušli očekujući da će osvojiti vlast, umjesto toga uvjerljivo je porazila Konzervativna stranka koja će samostalno vladati zahvaljujući stabilnoj parlamentarnoj većini, javljaju mediji.

"Britanija treba jaku Laburističku stranku. Britanija treba Laburističku stranku koja se može oporaviti nakon ovog poraza i formirati vladu koja ponovno štiti prava radnika", rekao je Miliband na stranačkom skupu.

"Došlo je vrijeme da netko dugi preuzme vodstvo ove stranke i ja podnosim ostavku", dodao je Miliband i najavio da će stranku do izbora novog vodstva voditi njegova zamjenica Harriet Harman.

Vođa Liberalnih demokrata Clegg, koji je nakon izbora 2010. ušao u koalicijsku vladu s konzervativcima premijera Davida Camerona, zadržao je mjesto u parlamentu što nije pošlo za rukom velikoj većini njegovih stranačkih kolega.

Nakon prebrojanih gotovo svih biračkih listića, Liberalni demokrati osvojili su samo osam, u odnosu na 57 mandata osvojenih na izborima 2010.

"Jasno je da su rezultati puno lošiji i neugodniji od najgore noćne more", rekao je iscrpljeni Clegg na konferenciji za novinare.

"Moram preuzeti odgovornost i stoga objavljujem da ću odstupiti s mjesta predsjednika Liberalnih demokrata. Izbori za novo vodstvo održat će se u skladu sa stranačkim propisima", dodao je.

Farage, koji na izborima nije osvojio parlamentarni mandat, rekao je na odvojenoj konferenciji za novinare da ne isključuje mogućnost ponovne kandidature za predsjednika UKIP-a.

"Novi stranački izbori održat će se u rujnu i tijekom ljeta razmislit ću hoću li se ponovno natjecati za tu dužnost", istaknuo je.

Farage je i prije izbora najavio da će odstupiti ako ne osvoji mandat, a u petak je to potvrdio rekavši da je "čovjek od riječi".

Reuters u međuvremenu javlja da su konzervativci osigurali potrebnu većinu u parlamentu. I dok se još čekaju rezultati za samo deset od 650 mjesta, Konzervativna stranka ima sigurnih 325. Glavni konkurenti laburisti osigurali su 228 mjesta u parlamentu.

To praktično znači da su konzervativci osigurali dovoljnu većinu, jer četvoro zastupnika iz sjevernoirskog Sinn Feina neće prihvatiti dužnosti u Westminsteru, a rezultati konzervativaca vjerojatno će biti još bolji kada se obrade sve izborne jedinice.