Plenkovićeva najava kandidature za drugi mandat logična je ukoliko želi ostvariti zacrtano

Podsjetimo, Plenković je izrazio želju da Hrvatska postane članica užeg kruga Europske unije te je kao dva najvažnija strateška cilja  izdvojio ulazak u Schengensku zonu i zonu eura. Na novinarski upit namjeravala li se kandidirati i za drugi mandat, Plenković je odgovorio kako je to njegova agenda.

Uz to, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u zajedničkom obraćanju iz Bruxellesa s Plenkovićem rekao je kako su se počeli pripremati za predsjedanje Hrvatske 2020. godine Europskom unijom.

"Već sada je hrvatska Vlada za to pripremljena. Isto tako, što se tiče Europske komisije, ne vidim velike razlike u stajalištima između nas i Hrvatske", rekao je Juncker. 

Pismo namjere Europskoj uniji

Prof. Vedriš je komentirao kako je premijer tako poslao 'pismo namjere' Europskoj uniji što će ujedno značiti i jači angažman kod kuće.

"Što se tiče Schengena, mislim da je Hrvatska većim dijelom ispunila sve potrebne uvjete kao što su granični prijelazi, kontrole i evidencije i rok koji je premijer predvidio za naš ulazak, a to je prva polovica 2020., je realan. Istina, tu ostaje otvoreno političko pitanje sa Slovenijom i mogućim blokadama, ali u interesu je cijele Europske unije da bude što više branjena na svojoj istočnoj granici", uvjeren je naš sugovornik.

Što se tiče ulaska u eurozonu, nastavio je, ako hoćete na Olimpijske igre, onda morate ispuniti olimpijske norme.

"Ista je priča i s hrvatskim strukturnim reformama koje čine poslovnu klimu boljom, Hrvatsku transparentnijom, pravosuđe sigurnijim i bržim itd.", navodi Vedriš koji najave oko uvođenja eura gleda kao na ubrzavanje potrebnih reformi, "ušli mi u eurozonu ili ne".

"Stoga kad razgovaramo o euru, razgovarajmo o tome koje pretpostavke moramo ispuniti da bi stekli performanse koji ulaskom u eurozonu imaju smisla, jer snaga nacionalne valute, u ovom slučaju eura, mora biti praćen snagom nacionalne ekonomije", pojašnjava prof. Vedriš, koji u premijerovim najavama vidi namjeru da motivacijski potakne jednu širu frontu reformi.

Za Hrvatsku opasno ako ostane među 'igračima za regionalnu ligu'

Kada Plenković govori o namjeri Hrvatske da postane članica užeg kruga Europske unije, tada u prijevodu govori koliko bi opasno bilo za Hrvatsku da se u podjeli Europske unije na one koji 'igraju za europsku ligu' i one koji će 'igrati za regionalnu ligu', Hrvatska nađe među potonjima, smatra naš sugovornik.

"Govori se o Europi dviju brzina. Imate stare članice EU-a i tzv. europsku periferiju. Međutim, i iz te nove Europe imate zemlje koje su se kvalificirale za prvu brzinu poput Češke, Slovačke i Mađarske i to zahvaljujući nizom reformi. Naravno, tu su i stare članice kao što su Italija, Malta i dijelom Francuska koje u nekim elementima zaostaju, no njihova je politička težina takva da će uvijek biti u centru Europe", pojašnjava prof. Vedriš koji upozorava da će se o tome voditi računa i kod financijske projekcije europskog proračuna za iduće razdoblje te da će podjela na one koji idu brže i one koji idu sporije također značiti veću ili manju dostupnost fondovima EU-a.

Više štete nego koristi od Europske unije

"Plenković je kao iskusni diplomat iz Bruxellesa svjestan da bi, ako se nećemo držati prve grupe, mogli imati više štete nego koristi od Unije", uvjeren je naš sugovornik koji ističe da i ako Europa nastavi putovati kao konvoj, ako zaostajete za prosjekom opet ćete se naći na 'klupi za kažnjenike'.

Plenkovićevu najavu da će na idućim parlamentarnim izborima tražiti novi mandat, Vedriš smatra kao logičan kontinuitet potreban da bi se ciljevi koje je naveo premijer budu u poziciji i provesti.

Na naš upit je li zadovoljan dosadašnjim tempom provođenja reformi i vidi li pomake u tom smjeru, Vedriš je odgovorio kako nije u potpunoj mjeri.

"Imali smo sretnu okolnost zadnje dvije, dvije i pol godine jer je konjunktura i u Europi i globalno bila takva da nam je pomogla u gospodarskom rastu. On nam se dakle dogodio zbog povoljnih vanjskih okolnosti. No da ne bi ovisili samo o vanjskim faktorima, potrebno je provesti neophodne reforme. To je posao koju Vladu neminovno čeka u narednom razdoblju", zaključio je ekonomski stručnjak.