Plenković umiruje situaciju: Trošarine i marže su dva elementa u koje se može intervenirati

"Drago mi je da smo ovaj dan obilježili svečanosti.

Projekt Slavonija i puni angažman Vlade, mislim da se napredak vidi u svim poljima kada je riječ o velikim projektima, investicije u poljoprivredi, zdravstvenu infrastrukturu.

Mi smo svjedoci da se ovdje ugovorili da se povlači 7,2 milijardi eura. Ovo je veliki centar za voće i povrće, da mogu prodati svježu hranu, a činjenica da je Slavonija naš prioritet...", kaže premijer Plenković na početku izjave za medije.

Vlada je tu da pomogne, poručio je premijer.

"Sve su to iskoraci kojih prije nije bilo", navodi.

Kako će spriječiti veliki rast cijena koji se najavljuje. "Imamo zakonske odredbe, imamo uredbu. Još uvijek ima prostora, danas popodne raspravljat ćemo o toj situaciji i donositi odluke koje su najbolje za hrvatske građane. Trošarine i marže su dva elementa u koje se može intervenirati", rekao je.

Na pitanje dokle se može tako, rekao je dok god postoji prostora za interveniranje.

"Jučer sam bio u Berlinu, to je prijedlog nacrta uz utjecaj zastupnika bošnjačkog podrijetla. Naša politika prema BiH je prijateljska. Hrvatska je tamo ne samo investitor, pomaže u svim aspektima i snažno se zalaže za konstitutivnost. Nismo u nikakvom trendu, cijelo vrijeme to radimo, angažirano i sustavno. Vlada je za 100 posto povećala sredstva za potporu...", odgovara na pitanje o potezu Bundestaga.

Glavna državna odvjetnica spomenula je upad Armije BiH, govore novinari. Premijer je i na to pitanje odgovorio: "Nisam bio ovdje, nisam mogao pratiti što se zbilo".

"Državno odvjetništvo to niti ne istražuje, nešto se poduzima u Srbiji. Srbijansko tužiteljstvo sebe proglašavaju nadređenima za nešto što se dogodilo u drugoj državi. Bili su razgovori na razini ministara pravosuđa, Srbija se oglušila na dijalog. Imamo mehanizme, štititmo nacionalne interese", navodi premijer.

Osvrnuo se i na vijest da je Hrvatska po svim izvješćima spremna za ulazak u eurozonu.

"Ta izvješća su plod sustavnog rada hrvatske Vlade koja je donijela strategiju za uvođenje eura 2018. godine. Ispunili smo kriterije pet dana nakon zadnjih parlamentarnih izbora. Prepoznala se činjenica da je hrvatska izašla iz makroekonomskih neravnoteža, da smo u okvirima referentne stope što se tiče inflacije i da smo ispod tri posto proračunskog deficita. Sve je to dalo argumente komisiji da da tako pozitivnu ocjenu. Euro stupa na snagu temeljem našeg zakon 1. siječnja 2023.", govori premijer.

"Jedino važno je da sve udruge zaštite potrošača i ostali akteriprate da nema lova u mutnom i da ta tranzicija teče normalno i primjereno kao i u ostalim državama", kaže.