PREMIJER SPUSTIO ZASTUPNICIMA MOSTA I DOMOVINSKOG POKRETA

Plenković se obratio zastupnicima u Saboru, Raspudić i Grmoja reagirali pa dobili opomene

Autor

bl/h

Sabor ovaj tjedan završava redovito zasjedanje i, nakon glasovanja u četvrtak, zastupnici odlaze na dvomjesečni ljetni odmor. 

Nakon zastupničkih govora na slobodnu temu, premijera Andrej Plenkovića iznio je Izvješće o održanim sastancima Europskog vijeća u prvoj polovini godine, Izvješće obuhvaća ukupno četiri sastanaka Europskoga vijeća, sastanak na vrhu država europodručja te neformalni sastanak čelnika EU-a o socijalnim pitanjima, održan u Portu, 8. svibnja, izvještava HRT.

 

12.07.2021. u 12:25
Ispiši članak

Sastancima Vijeća dominirale su teme poput pandemije, digitalne i zelene tranzicije, funkcioniranja jedinstvenog tržišta, sigurnosne politike Unije, migracija, odnosa s Ujedinjenom Kraljevinom te vanjskopolitičke teme, uključujući odnose s Rusijom, Bjelorusijom, pitanje istočnog Sredozemlja s naglaskom na Turskoj, a raspravljalo se i o južnom susjedstvu, Bliskom istoku i Africi.

Premijer je u Izvješću naglasio kako je Europsko vijeće na svakom sastanku raspravljalo o pandemiji, a o tome svjedoči i niz aktivnosti koje su provođene. Istaknuo je kako je Hrvatska do danas osigurala, 3,8 milijuna doza, procijepljeno 46,2 posto odraslog stanovništva, ali, kako kaže, na žalost smo ispod ambicije od 50 posto do 1. srpnja s obzirom da postoje otpori ka cijepljenju i zato trebamo postići zajedničke napore kako bismo potakli ljude na cijepljenje.

"Svaka cijepljena osoba je spriječena zaraza danas, spašen život sutra i jedna mogućnost mutacije manje", naglasio je Plenković.

"Do sada je donirano 390 tisuća doza cjepiva uglavno susjednim zemljama, a najviše BiH, 240 tisuća. U ovom trenutku imamo milijun i 300 tisuća neutrošenih doza cjepiva spremnih za administriranje", rekao je premijer.

"Želimo postići da se s digitalnom Covid potvrdom ljudi jednostavnije kreću", naglasio je Plenković i dodao da bez visoke stope cijepljenosti ćemo teško pobijediti virus. "A vodimo i računa da, bez visoke stope cijepljenih, teško ćemo svi zajedno, globalno govoreći, teško pobijediti virus. Svaka cijepljena osoba je spriječena zaraza danas, spašen život sutra i jedna mogućnost mutacije manje", rekao je Plenković.

Plenković je ponovio kako je Vlada mjerama i potporama očuvala radna mjesta, a da sada prelazi u novu fazu – stvaranje radnih mjesta.

Dominantne teme na sastancima Europskog vijeća

Teme koje su dominirale na sastancima Europskog vijeća su bile Covid, funkcioniranje jedinstvenog tržišta, digitalne zelene tranzicije, sigurnosne politike unije, migracije te teme odnosa s Ujedinjenom Kraljevinom, Rusijom, Bjelorusijom, Turskom, južnim susjedstvom, Bliskim istokom, Afrikom i Amerikom.

Izdvojio je niz kompliciranih pitanja s Turskom, u vezi odnosa s Ciprom i Grčkom, koji se posljednjih mjeseci talože. Što se tiče Rusije, govori Plenković, tamo se spremaju izbori. Tema Rusije, s obzirom na Bjelorusiju, se pokazala jednom od najvažnijih tema unije.

"Mehanizam gospodarskih sankcija se obnavlja svakih šest mjeseci", rekao je.

Sastanak u Portu

"Socijalni sastanak na vrhu Europskog vijeća u Portu je rezimirao da je u vrijeme pandemije uloga države uz asistenciju sredstava Europske unije pomogla u procesu očuvanja radnih mjesta bez presedana", kazao je premijer te dodao kako možemo biti zadovoljni zato što smo uspjeli spriječiti gubitak radnih mjesta.

"Sada se okrećemo stvaranju novih radnih mjesta, prvenstveno koristeći instrument EU nove generacije", rekao je.

Ožujak iduće godine kazao je da je krajnji rok za ispunjavanje svih kriterija za ulazak u eurozonu i ulazak u puno članstvo 2023. "Kad je Hrvatska ulazila u članstvo 2013., prihvatila je i uvjet ulaska u članstvo eura", rekao je.

"Malo smo, otvoreno, visokoeurizirano gospodarstvo, očekivani troškovi su mali. Više od 60 posto štednje u Hrvatskoj je u eurima, 60 posto kredita ili su u eurima ili su vezani za eura, 66 posto inozemne potrošnje odnosi se na turiste koji dolaze iz eurozone; 56 posto našeg izvoza odnosi se na države članice eurozone. I postoji ujedno kontinuirano povjerenje građana u euro. Prema zadnjem eurobarometru vidjeli ste da je povjerenje u proces uvođenja eura u Hrvatskoj skočio sa 61 na 67 posto", kazao je.

Plenković je rekao da njegova Vlada dalje namjerava u naredne dvije godine vratiti se na "putanju rapidnog smanjenja javnog duga".

Podsjetio je da će narednih 12 mjeseci biti jako važni za EU, prvo parlamentarni izbori u Njemačkoj, na kojima Angela Merkel više nema namjeru sudjelovati kao kandidatkinja za kancelarku, pa onda u svibnju izbori za predsjednika Francuske. Usto i izbori u Poljskoj, Mađarskoj...

Pelješki most

"Za otprilike dva tjedna fizički ćemo spojiti Hrvatsku. Bit će spojeni svi elementi Pelješkog mosta. Nema boljeg ogledala za suverenizam nego spajanje našeg teritorija, kazao je između ostalog o planovima i dodao kako ćemo ući u schengenski prostor 2022., u europrostor 2023. Konačno, od 2024. imat ćemo novu flotu borbenih aviona... To će biti ostavština naše druge vlade zauvijek".

Zastupniku Emilu Dausu Plenković je odgovorio na pitanje je li izvedivo da EU epidemiološki počne tretirati pojedine regije, a ne cijele zemlje da što se tiče karte, više puta smo ukazivali na to. Nije incidencija jedini kriterij po kojima se područja ocjenjuju... Niti jednog trenutka niti jedna Vlada niti jedne zemlje neće oklijevati da onaj dio hrvatke obale, županije koja će imati žarište, visoku incidenciju, da ih stavi u crveno. Crveno svjetlo je signal onima koji misle doći, ne idite tamo, onima koji su tamo, vraćajte se nazad, onima koji tek idu, ako odete tamo, ići ćete u karantenu. Doživjeli smo to lani, ne mogu stoga više objasniti koliko je važno cijepiti se i spasiti hrvatsku sezonu."Među prijedlozima koje će Sabor raspraviti je i Zakon o gospodarenju otpadom, kojim se zabranjuje uporaba jednokratnih plastičnih proizvoda. 

Pitanje Karoline Vidović Krišto nazvao je još jednom patetičnom tiradom.

"Tvrdite da mi kontroliramo hrvatske medije. Ako mi kontroliramo hrvatske medije, onda to činimo nekako mazohistički", istaknuo je.

Marija Selak Raspudić kazala je kako neće o njegovim mazohističkim, nego o sadističkim tendencijama. Citirala je Ursulu von der Leyen da je Velika Britanija bila brža u nabavci cjepiva i da je što se EU tiče, odgovornost na proizviđačima. Zanimalo ju je tko će odgovarati ako cjepiva ne budu dovoljno učinkovita i za manjak kojega je bilo.

Premijer joj je odgovorio da EMA odobrava cjepiva na razini EU-a, a da za sve probleme s cjepivima odgovara proizvođač, primjerice o nuspojavama.

Nakon replike Majde Burić, pune divljenja prema premijeru Nino Raspudić je rekao:

"Ovo sam već jednom učinio i mislio sam da to više neću morati. Povrijeđen je članak 238, vrijeđanje i omalovažavanje zastupnika. Ovo pitanje toliko je očito naručeno i toliko je ulizničko da vrijeđa inteligenciju zastupnika".

Raspudić je tražio opomenu za Majdu Burić, ali opomenu je dobio sam.

"Gospodine Kapulice, vi ste u Saboru aplauzometar jer ste mjerili duljinu pljeska gospodinu Plenkoviću. Pa ste sigurno kompetenti procijeniti razinu ulizivanja koju je zastupnica pokazala pitanjem premijeru. Toliku količinu ljubavi ja nikad nisam iskazao u replici kolegici Selak Raspudić", rekao je Raspudić i nasmijao sve u Saboru. 

Zastupnica Urša Raukar Gamulin kazala je da je Vlada doživjela tri poraza u EP. "Ja nisam znao da ste vi ekspert za međunarodnu politiku. Govorite nebuloze. Javnost treba znati da su zeleni, i vi ste dio toga, bili protiv spominjanja Hrvata kao konstitutivnog naroda. Zeleni liberali i socijalisti to žele. Ja bih volio da netko drugi tako čvrsto artikulira odnos prema manjinama kao Vlada", odgovorio premijer Plenković. 

Premijer je zahvalio Raspudićima i Arsenu Bauku što su Hrvatskoj priskrbili dodatnih 700.000 doza cjepiva, zatim na pregovorima u EU-u o sredstvima i sve ostalo što su napravili on i Vlada.

Javio se i Nikola Grmoja s upadicom i dobio opomenu. A kad mu je odgovorio Plenković, kojega se nije dalo zaustaviti, Gordan Jandroković kazao mu je:

"Molim vas predsjedniče Vlade. Vama ne mogu dati opomenu, ali nemojte zaoštravati situaciju".

Premijer je odgovorio  u Saboru Grmoji: "Vi ste baš gigant i gorostas vanjskopolitičkih pitanja… Most je pao ispod pet posto potpore pa ste se uzjogunili", rekao je Plenković.

Mostov Nikola Grmoja zatražio je stanku "kako bi se konzultirali o licemjernim stavovima premijera".

"Moje zalaganje za to da roditelji odgajaju djecu u skladu sa svojim uvjerenjima naziva huškanjem stavovima prema manjinama, dok istovremeno ne smije i ponaša se kao mali miš prema Orbanu čiji puno stroži zakon u odnosu prema LGBT zajednici ne smije ovako okarakterizirati kao moje stavove. Time pokazuje da zapravo u Hrvatskoj glumi velikog baju, a u Bruxellesu je mali miš. Ali to svi vrlo dobro znamo. Ja ću ostati pri svojim stavovima, ali nikad neću huškati prema bilo kome, to ostavljam vama", rekao je Grmoja.

Predsjedavajući Gordan Jandroković upozorio ga je da bira riječi.

Nino Raspudić rekao je Plenkoviću kako misli da je problem što je na čelu Stožera ministar policije, a ne zdravstva.

"Ja ću vas pohvaliti, rekao sam novinarima da je dobro što Hrvatska nije išla s prestrogim mjerama i pokazalo se da je to bilo ispravno. Kada analiziram, mislim da je temeljni problem da je na čelu Stožera ministar policije, a ne zdravstva, više se govorilo o represiji i prijetnjama", kazao je zastupnik.

Dobio je odgovor od premijera.

"Hvala, nisam čuo da ste nas vi pohvalili, znaju svi za koga navijate, ne znaju Grmoja i Petrov, oni bolji analitičari znaju kamo vjetar puše. Čuvajte to za neka druga brda, a ne za Banske dvore", odgovorio je Plenković Raspudiću. 
 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.