Plenković je s Pupovcem u tajnom paktu: Zna kako on funkcionira i koja je njegova cijena

Biloglav je mandat stavio u mirovanje odmah nakon uspostave novog saziva Sabora, odnosno nakon parlamentarnih izbora, na kojima je sudjelovao kao kandidat na listi Domovinskog pokreta. U Sabor Biloglav tada nije želio jer nije htio ostaviti pacijente bez zdravstvene skrbi, a nije se uspio dogovoriti sa zamjenskim liječnikom. U međuvremenu su mu se karte posložile pa Biloglav stiže u saborske klupe, ali kao zastupnik nedavno osnovane stranke DOMiNO, što znači da zastupnički klub Domovinskog pokreta ostaje bez jednog mandata, a zastupnička većina svodi se na 76 ruku jer će DOMiNO u sabornici graditi vlastiti saborski klub s konzervativnim predznakom.

Za to vrijeme u Plenkovićevim redovima spas vide u starom koalicijskom partneru Miloradu Pupovcu i saborskim zastupnicima nacionalnih manjina, a računaju i na to da će im se pridružiti još pokoji nesvrstani saborski zastupnik. Damir Biloglav u Sabor se vraća kako bi se prije svega borio za bolju zdravstvenu zaštitu građana, međutim, njegov povratak smatra se značajnim i za DOMiNO, stranku koju predvodi Mario Radić, a koja je oko sebe okupila zvučna imena s hrvatske desnice i odlučila ne biti dio vladajuće većine.

Ta nova politička opcija i u Saboru ima dva zastupnika pa je povratak zastupnika Biloglava važan jer će im otvoriti mogućnost da formiraju vlastiti klub zastupnika, što im otvara mnoga vrata. Iako će DOMiNO u Saboru iskoristiti svoje mogućnosti, oni neće podržati Plenkovićevu većinu u kojoj on surađuje s Pupovcem, što dobar dio suradnika Marija Radića ističe još od kampanje za parlamentarne izbore.

FOTO: Screenshot

Nastavak financiranja tjednika Novosti

Plenkoviću, međutim, to nije problem jer je on i sada sa SDSS-om u svojevrsnom tajnom paktu, što se vidjelo nedavno kada je Pupovčeva stranka dala podršku rebalansu proračuna. Uskoro bi se pred saborskim zastupnicima trebao naći i proračun za iduću godinu pa će Plenkoviću također trebati potpora u parlamentu, ali kako tvrde HDZ-ovci, on se za to na vrijeme pobrinuo. U tom proračunu naći će se, naime, stavka vezana uz Operativni plan za nacionalne manjine i Savjet za nacionalne manjine. Operativni plan za nacionalne manjine naziva se i kopijom čuvenog plana Z4. Ni jednoj dosadašnjoj vladi nije palo na pamet da ga donese, ali Plenković je očito odlučio raditi po svome kupujući potporu Milorada Pupovca i u svojoj trećoj vladi.

Još je početkom kolovoza njegova vlada, kao da su znali što dolazi, usvojila Prijedlog operativnog programa za nacionalne manjine, pa iako se nije preciziralo što će se njime financirati, prihvaćen je kao temelj za daljnje proračunske isplate. On, doduše, ne uključuje samo srpsku nego i ostale nacionalne manjine, a poseban je naglasak stavljen na nastavak financiranja tjednika Novosti. 

Tijesne pozicije

Pupovac je tako još ljetos u medijskoj tišini iz prividne oporbene pozicije zadržao sve stavke iz prethodnih programa, kao što su obnova nekretnina, rješavanje problema neisplaćenih mirovina, podrška kulturnim i sportskim društvima te poboljšanje infrastrukture. No od iduće godine na dnevnom redu mogla bi se naći i realizacija novih obećanja, na kojima Pupovac navodno već inzistira, svjestan Plenkovićeve tijesne pozicije.

Za SDSS-ovu podršku u Saboru Plenkovićeva bi vlada trebala omogućiti otkup takozvanih kadrovskih stanova. Na taj bi se način trebao dovršiti program stambenog zbrinjavanja nekadašnjih nositelja stanarskog prava. Primarno bi se trebao omogućiti otkup stambenih jedinica višegodišnjim korisnicima kadrovskih stanova po povoljnijim uvjetima. Inače su kadrovski stanovi u vlasništvu različitih ustanova poput, primjerice, HZMO-a, ljekarni, domova zdravlja, škola ili FINA-e, a u njima žive aktivni ili umirovljeni radnici tih ustanova. Zanimljivo je da se u usvojenom planu taj problem veže uglavnom uz srpsku manjinu pa se zaključuje kako je većina korisnika takvih stanova srpske nacionalnosti, što upućene u tematiku ne iznenađuje jer su Srbi u bivšoj SFRJ bili favorizirani pri zapošljavanju. 

Osim toga, u fokus se dovodi i obnova spomenika vezanih uz srpsku kulturu i identitet, kao i spomenika posvećenih antifašističkoj borbi. Vlada bi u idućem razdoblju također trebala realizirati program obnove, popravka i opremanja obiteljskih kuća i stanova te utvrditi popis objekata koji su pretrpjeli štetu u ratu, a u postojećim zakonskim okvirima nisu uspjeli realizirati zahtjev za obnovu ili naknadu štete. Takvima će se osigurati novčana naknada. Od Vlade predstavnici srpske manjine očekuju i da se pozabavi neisplaćenim mirovinama te konvalidacijom radnog staža, a investirat će se i u obnovu sakralnih objekata Srpske pravoslavne crkve, kao i u jačanje prisutnosti manjinskog jezika i pisma u medijima, primarno na HRT-u. 

Tanka većina

Plenković bi tako dugoročno trebao namiriti Pupovca i osigurati stabilnu većinu u Saboru. No nju bi mogao poljuljati bivši saborski zastupnik Zlatko Hasanbegović iz Bloka za Hrvatsku, koji je na parlamentarnim izborima osvojio više od šest tisuća preferencijskih glasova. Nedavno je Hasanbegović u ime svoje stranke zatražio da ga se imenuje zastupnikom na temelju preferencijskih glasova osvojenih u prvoj izbornoj jedinici, u kojoj je njegov Blok za Hrvatsku surađivao s Domovinskim pokretom, Pravom i pravdom te Agramerima - nezavisnom listom, na kojoj je više glasova od Hasanbegovića osvojio tek nositelj Mislav Kolakušić, za kojeg je glasalo više osam tisuća birača. No on je svoj mandat prepustio zastupniku Dizdaru, koji je u međuvremenu odustao od zastupničkog mandata.

Budući da je Kolakušić od svojeg mandata odustao nadajući se onom europskom koji nije osvojio, u saborskom Mandatno-imunitetnom povjerenstvu zaključili su da on nema pravo na konzumaciju svojeg mandata, a to se prelilo i na Hasanbegovića koji se odlučio žaliti Ustavnom sudu. Dio ustavnih stručnjaka upozorava da je u Ustavu prilično jasno navedeno da Sabor može imati minimalno sto, a najviše 160 zastupnika te da se njihov broj, uvjeti i postupak izbora uređuju zakonom. Zakon o izbornim jedinicama također navodi da se po 14 zastupnika bira u svakoj od deset izbornih jedinica koliko ih u Hrvatskoj ima. Na temelju važećeg zakona u Saboru je već trebao sjediti 151 zastupnik, odnosno njih 140 iz deset hrvatskih izbornih jedinica te 11 iz redova manjina te s liste za dijasporu. Kako to nije ispoštovano, Hasanbegović bi na Ustavnom sudu mogao realizirati svoj plan o povratku u saborske klupe, što ne ide u prilog Plenkoviću koji i sada ima problema s tanašnom većinom. 

Stoga oni upućeni u tematiku kažu da je za premijera Plenkovića i njegov HDZ prosinac u svakom pogledu ključan mjesec. 

Njegova cijena

Biloglavu se, naime, mandat najranije može aktivirati 25. studenoga jer mora proći šest mjeseci od stavljanja u mirovanje, što znači da će se on u zastupničke klupe vratiti uoči prvog kruga predsjedničkih izbora, odnosno u završnici kampanje u kojoj Plenkovića očekuju još žešći okršaji s aktualnim predsjednikom Zoranom Milanovićem, koji će u borbi za još jedan mandat na Pantovčaku bespoštedno napadati i Plenkovića i njegova predsjedničkog kandidata Dragana Primorca.

Mario Radić objavio je kako stranka DOMiNO neće biti dio vladajuće parlamentarne većine

Iako se Plenković navikao na krize i vođenje države s tijesnom, graničnom većinom, u ovim političkim okolnostima nije mu jednostavno. No on je odavno shvatio kako funkcionira Milorad Pupovac i koja je njegova cijena pa na tom tragu nastavlja djelovati i u svojoj trećoj uzastopnoj vladi. Pritom ne mari za posljedice, pa ni za nezadovoljstvo dijela HDZ-ovaca koji strahuju da će stranka najveći ceh ove Plenkovićeve vladavine platiti na lokalnim izborima u svibnju iduće godine.