Plenković postao najdugovječniji premijer i nadmašio Sanadera; a rejting mu ne pada

Sanader je postao premijer 23. prosinca 2013.  i vodio je dvije vlade, sve dok nije teatralno podnio ostavku 1. srpnja 2009., a sama ostavka je prihvaćena u Saboru dan kasnije. Naslijedila ga je Jadranka Kosor. Plenković pak sada obnaša drugi mandat kao predsjednik Vlade, a prvi put je na vlast došao nakon pobjede na izborima 12. rujna 2016. godine. Nakon dogovora s Mostom, na premijersku dužnost stupio je 19. listopada iste godine. 

Plenković je privikao pažnju javnosti 2011. godine kada je imao istaknutu ulogu u kampanji za referendum o pristupanju Europskoj uniji. Nakon toga postaje zastupnik u Hrvatskom saboru, a 2012. godine postaje jedan od 12 hrvatskih zastupnika promatrača u Europskom parlamentu. Zanimljivo je i po tome što je u samo 110 dana osvojio Hrvatsku. Naime, toliko mu je trebalo od izjave da je spreman preuzeti kormilo HDZ-a do osvajanja izbora. Do sada nijedan hrvatski političar nije tako brzo došao do vlasti u svojoj stranci i državi. Bio je jedan od rijetkih HDZ-ovaca koji je javno kritizirao tu odluku i ponašanje stranačkog vrha u cijeloj priči. Na kraju postaje predsjednik stranke. Nakon relativne pobjede HDZ-a na izborima za Sabor održanim u rujnu 2016. godine, predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović je dala Plenkoviću mandat za sastavljanje 14. Vlade RH.

Prije no što će osvojiti drugi mandat, optuživali su ga da je ljevičar i europski poslušnik te da je odmaknuo HDZ s desnog spektra. Šuškalo se da neće osvojiti drugi mandat, a on je HDZ-u donio veliku pobjedu i uzeo pet saborskih fotelja više nego 2016. godine. 

U šest godina na čelu države sa suprugom Anom Maslač je dobio troje djece i to ga čini jedinim premijerom koji je djecu dobio u aktivnom mandatu.  

Javnost ga svakodnevno kritizira zbog afera i stalnih odlazaka ministara, ali u svim medijskim istraživanjima njegova prednost ne pada. 

"Za dva kandidata ste najavili da je riječ o posudbi igrača, a da je Filipović trajna zamjena", rekla je Anka Mrak Taritaš na odboru za gospodarstvo, a premijer je potvrdio kako je točno da je Davor Filipović tu trajno te se našalio: "koliko će to biti, dva, tri, četiri mandata, vidjet ćemo". 

No, u svakoj šali ima istine. Naš najdugovječniji premijer, prema anketama i CROBAROMETRU, da sada izađe na izbore opet bi dobio povjerenje građana. Unatoč svim aferama ministara i državnih tajnika u njegove dvije vlade, popularnost i podrška ne padaju. Promijenio je 18 ministara, na vlasti je 66 mjeseci, a naprema drugoplasiranom SDP-u ima skoro dvostruku prednost. 

Tijekom tjedna svjedočili smo rekonstrukciji Vlade, nova tri člana predstavljena su javnosti, a zadnja afera, ona Darka Horvata, još nije zaboravljena. On je zadnji ministar koji je napustio vladu prije rekonstrukcije, a optužen je zbog zlouporabe položaja i ovlasti te namještanja natječaja. Bio je to prvi put da je jedan aktivni ministar uhićen bez znanja svoga šefa. Vijest je potresla  javnost, ali i premijera koji se toga dana pitao što je to bilo tako žurno da DORH na takav način uhiti ministra.

Bivša ministrica regionalnog razvoja i fondova EU privedena je radi istrage koju je vodilo europsko tužiteljstvo. Bila je ona, u jednu ruku, mezimica aktualnog premijera. Pokrivao ju je i stajao iza nje i kada je vozila bez važeće vozačke dozvole ,a ubrzo nakon je u njezinom dvorištu otkriven i skupocjeni Mercedes. Niti tu nije bio kraj aferama jer se otkrilo kako je vrijedan posao dodijelila tvrtki s jednim zaposlenim. Pisalo se i o natječaju u kojem su odabrani oni po principu "najbrži prst", odnosno novac od EU dobili su oni s najbržim prstom na mišu kompjutera. Kako se radilo i kakav je Žalac imala status govori i to da niti sve te manje ili veće afere nisu bile dovoljne da bude prekrižena u kadrovskoj križaljci HDZ-a jer se spekuliralo još tijekom prošle godine kako bi trebala dobiti mjesto u nekoj državnoj agenciji. Nakon njezinog uhićenja, iz redova oporbe, čuo se zahtjev da premijer podnese ostavku, no to se nije dogodilo, kroz nekoliko tjedana afera je zaboravljena, a Plenković je nastavio uživati podršku glasača kao i rast na CROBAROMETRU.

Na neke članove vlade javnost je i zaboravila, a sve je počelo 2017. godine, smjenom ministara Mosta, a ta smjena ja zapamćena po Plenkovićevoj rečenici: 

Od svih navedenih imena, jedini je Davor Božinović i dalje uz šefa i uživa povjerenje kako u Vladi tako i unutar stranke. Formiranje vladajuće većine s HNS-om nije se svidjelo HDZ-ovom Davoru Ivi Stieru koji zbog te suradnje daje ostavku na mjesto ministra vanjskih i europskih poslova, a na njegovo mjesto dolazi Marija Pejčinović Burić.

Martina Dalić i nova rekonstrukcija 

Zbog afere "hotmail", odnosno događanja vezanih uz donošenje "lex Agrokora", iz Banskih dvora potom, u svibnju 2018. godine, odlazi potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić, a novi je ministar gospodarstva Darko Horvat. Odlasku Dalić prethodio je snažan pritisak oporbe koja je Plenkovića i Dalić optuživala za pogodovanje određenim interesnim skupinama koje su sudjelovale u izradi Zakona o izvanrednoj upravi u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Hrvatsku, tzv. "skupini Borg". Plenković je na konferenciji za novinare, na kojoj je izvijestio o prihvaćenoj ostavci Dalić, rekao da je Vlada angažirala stručnjake izvan sustava državne uprave da pripreme izbjegavanje niza stečajeva ne samo Agrokora i kompanija u njenom sustavu već i brojnih drugih povezanih kompanija. Dalić je na, na kraju, nagrađena za vjernost i postala je direktorica Podravke. 

Sljedeća veća rekonstrukcija u Plenkovićevoj Vladi rezultat je nekretninsko-imovinskih dubioza više ministara te premijer u srpnju 2019. godine u nekoliko dana razrješuje Tomislava Tolušića, Gabrijelu Žalac i Lovru Kuščevića, a Nadu Murganić zbog niza problema u sektoru socijale, dok je neopozivu ostavku podnio Goran Marić.

Marić je o svojoj ostavci javnost izvijestio u Novom Vinodolskom nakon što je kao ministar potpisao ugovore o darivanju nekretnina.

U tom je paketu umjesto Pejčinović-Burić ministrom vanjskih poslova imenovan Gordan Grlić-Radman, budući da je ona otišla na dužnost glavne tajnice Vijeća Europe, a Davor Božinović i Zdravko Marić imenovani su i za potpredsjednike Vlade.

Već tada se nagađalo kako će Plenković smijeniti i ministra zdravstva Kujundžića koji je cijelo vrijeme mandata bio prozivan zbog lošeg stanja u zdravstvu, no smjena je uslijedila nakon brojnih nejasnoća vezanih uz imovinu njegove obitelji, a premijer je razrješenje obrazložio riječima da se Kujundžić nije mogao fokusirati na bitne teme u zdravstvu. Na pitanje osjeća li se odgovornim zbog činjenice da je osam ministara u njegovoj Vladi smijenjeno zbog afera, Plenković je odgovorio da ga zabrinjava fenomen koji je posebno izražen u zadnje tri i pol godine.

"Zabrinjava me fenomen da se toliko jako krene aktivnostima medija tresti ministre, tako da je fokus rada Vlade na neki način u nekom obrambenom stavu, a mi nismo tu da imamo obrambeni stav, već proaktivni stav da rješavamo probleme društva. Bilo je svega i prije, ali baš ovoliko toga nije bilo", odgovorio je.

Drugi mandat i prirodne katastrofe

Nakon uspjeha na izborima u srpnju 2020. godine, prisegla je druga Plenkovićeva vlada. Relativno mirno razdoblje okončano je uhićenjem jednog aktualnog ministra, pokretanjem istrage protiv potpredsjednika Vlade te medijskim najavama da je pod lupom istražitelja uz Horvata i Borisa Miloševića i ministar Josip Aladrović.

Nakon 66 mjeseci na vlasti, premijer Plenković je postao najdugovječniji predsjednik Vlade u modernoj Hrvatskoj. Njegov drugi mandat neće ostati zapamćen samo po smjenama ministara, već i po tome što je kao predsjednik Vlade, državu vodio kroz pandemijsku krizu, zemlju su pogodila dva razorna potresa, a dogodio se i napad na zgradu Banskih dvora, u kojemu je ranjen jedan policajac. 

"Rejting HDZ-a je 28,6 posto, mi ćemo u ponedjeljak biti, barem ja, najdugovječniji premijer u povijesti suvremene Republike Hrvatske. U šestoj godini mandata imati 26,8 posto, znači da smo ok što se toga tiče", rekao je premijer Plenković.

Plenković je prvi koji nakon Tuđmana ima situaciju da nema nikakvu ozbiljnu oporbu. Realno gledajući, o njemu sve ovisi. Na početku prvog mandata rekao je kako mu je cilj promijeniti HDZ i državu. 

HDZ je jedina ozbiljna stranka u ovom trenutku koja se ne raspada. SDP i Domovinski pokret se raspadaju, IDS je u velikim poteškoćama, Most i Možemo! još nisu stranke, a HSS i HSLS su se raspali pa ispada da se od tradicionalnih stranaka jedino nije raspao HDZ koji je ustrojen preddemokratski, na patrijarhalnim i autoritarnim načelima. Baš iz tih razloga, premijer nije puno mijenjao u stranci jer je s vremenom shvatio formulu koja pali i to kako HDZ ima toliko jaku mašineriju i da kada se oni dignu na noge, druge stranke nemaju nikakve šanse. 

Analitičari tvrde da je Andrej Plenković u stranci stvorio kult obožavanja velikog vođe, javnost ga vidi kao arogantnoga, ali u svađi između njega i predsjednika, mogli smo vidjeti malo više pristojnosti i suzdržanosti na strani premijera. 

Hoće li premijer ići po treći mandat i tako postati prvi premijer kojem je to pošlo za rukom ili će, kako se nagađa, otići na neku visoku poziciju u Europi, vrijeme će pokazati. 

Možda će i on stopama Zorana Milanovića i Stjepana Mesića pa nakon premijerskog mandata osvojiti onaj predsjednički, jer iz priče o njemu možemo vidjeti da voli obarati rekorde i pomicati granice.