GOSPODARSKA KRIZA

PLENKOVIĆ OSNIVA EKONOMSKI STOŽER U njemu će biti poznati ekonomisti, šefovi vodećih kompanija, ali i oporba

Autor

lb/h

Pritisnuta brojnim kritikama poduzetnika u Hrvatskoj da predložene mjere jednostavno nisu dovoljne da se u krizi s epidemijom korona virusa pokuša sačuvati gospodarstvo, Vlada, kako doznajemo, uskoro osniva Krizni stožer za gospodarstvo, a već idući tjedan možemo očekivati novi set ekonomskih mjera.

26.03.2020. u 20:59
Ispiši članak

Poduzetnici nisu zadovoljni kako ekonomski dio Vlade radi posao, posebno su ljuti na potpredsjednika i ministra financija Zdravka Marića jer smatraju da se više ponaša kao činovnik u Poreznoj upravi nego netko tko razumije u kojoj se situaciji gospodarstvo nalazi.

Tako se politički pritisak usmjerava prema Mariću, kojem je očito jako teško prihvatiti mogućnost da deficit proračuna ode do 20-ak milijardi kuna ili da se stupi u pregovore s MMF-om. Naravno, i prema premijeru Andreju Plenkoviću.

Zato je ideja da se u Kriznom stožeru okupe ugledni ekonomisti, čak i neki bivši političari, poput nekadašnje potpredsjednice Vlade Martine Dalić, koja je upravljala krizom u Agrokoru, menadžment nekih poznatih hrvatskih kompanija, ljudi iz realnog sektora, a prema izvorima sugovornicima iz Banskih dvora, razmišlja se da se u Stožeru nađu i ekonomski stručnjaci iz oporbe. Naime, svojevrsna vlada nacionalnog jedinstva, kako bismo je mogli nazvati, bit će potrebna jer će neke mjere, očito, biti bolne. Zadirat će se vjerojatno i u neka stečena prava radnika u državnom i javnom sektoru, ali i nekih drugih skupina (pitanje je, primjerice, hoće li se na stolu naći i povlaštene mirovine, poput braniteljskih ili dužnosničkih). Sasvim je sigurno da će se sa sindikatima dogovarati da se zamrznu sve povišice koje su trebale ići nakon štrajka prosvjetara, da će se razgovarati i o odgodi plaćanja svih dodataka na plaće, poput regresa, božićnica i uskrsnica, te da će i državni i javni sektor jednostavno morati dio krize preuzeti na sebe.

Jer, kako kažu neki sugovornici Jutarnjeg lista bliski Vladi, Hrvatskoj će trebati minimalno 60 milijardi kuna da se izvuče, i to 40-ak milijardi kuna odmah, da se zadrži zaposlenost i pokriju obrtna sredstva, a 20-ak milijardi kuna za razdoblje kada epidemija prestane, pa i za investicije. Tu izvori apostrofiraju da će HNB morati pomoći, da će i Europska komisija biti fleksibilna, da će u fondovima EU biti novca, kao i u bankama, a da na deficit i javni dug više ne treba gledati, nego sav novac upumpavati u gospodarstvo. Dobra je vijest da je u četvrtak Europski parlament usvojio odluku prema kojoj će Hrvatskoj pripasti oko 10 milijardi kuna pomoći za socijalu i gospodarstvo. Postoje ideje da se u spašavanje gospodarstva odmah uključe i državne tvrtke, ali i mirovinski fondovi (pitanje je što će biti s novcem iz drugog stupa).

Snažan šok

S jedne strane, kaže sugovornik blizak premijeru, tijelo bi bilo savjetodavno, ali s druge strane bio bi i jedan operativni tim unutar njega predvođen ministrima iz gospodarskih resora.

"Budući da je za nas ovo bio snažan šok koji nitko nije mogao predvidjeti, išli smo s prvim setom mjera, a sada ide drugi dio. Stožer će, po uzoru na Stožer Civilne zaštite, imati i ulogu komunikacije s javnošću, objedinit će sve podatke vezane uz stanje na tržištu rada (broj korisnika minimalca, izdavanje propusnica), dakle, radit će i tehničke, ali i operativne stvari", kaže izvor iz Banskih dvora.

Kao uvod u osnivanje ovog tijela, u petak će se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održati i sastanak Gospodarsko-socijalnog vijeća s udrugana poduzetnika i sindikalnim središnjicama.

"Spremni smo na veća odricanja države, moramo zajednički raditi da spasimo gospodarstvo i tu nije pitanje pregovora o osnovici ili povišici, nego i sindikati moraju shvatiti dalekosežnost posljedica ove krize i da sada spašavamo državu", napominje sugovornik.

Poduzetnici su ljuti na Vladu jer im nije otpisala, nego samo odgodila javna davanja, no Vlada je još na istom stajalištu. Ipak, neke neslužbene informacije govore kako će u slučaju produžetka krize nakon lipnja i oprostiti ta potraživanja.

Poduzetnici s kojima su novinari razgovarali, poput Filipa Pošteka, predsjednika Uprave Termi Stubaki, tvrtke koja zapošljava 67 ljudi i koji je morao privremeno staviti ključ u bravu, kažu kako sada "prihoda nema ili je minimalan".

"Odgodom se može pomoći poduzetniku koji je na normalnom tržištu donio lošu poslovnu odluku, a za ovakvo izvanredno stanje, koje nismo skrivili sami, jedino u obzir dolazi otpis", kaže Poštek.

Otpis je nužnost

Branko Polegubić, vlasnik CD shopa Butiga, koji je jedini zaposleni, pita Vladu kako "sada kad nam je zatvoren prostor za prodaju i ostvarivanje prihoda - odakle im pravo tražiti da plaćam doprinose, poreze na dohodak, prireza, komunalne naknade, parafiskalne namete, s odgodom i dugom koji neću moći podmiriti".

"Mogu samo na burzu",  tvrdi Polegubić.

Joško Slavica, vlasnik Slavica hotela s 20 zaposlenih, napominje, pak, kako se “sav teret krize koju je uzrokovala pandemija prelijeva na gospodarstvo koje, realno, neće moći plaćati ni uz kakvu odgodu”. I Ana Uremović Longobardi, vlasnica Mak Pizze & Fooda s četvero zaposlenih, rekla nam je da “odgoda neće pomoći jer samo pogoršava situaciju za tri mjeseca, a tko zna do kada će ovo sve trajati”.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.