'STABILNO GOSPODARSTVO'

Plenković: Odlukom Europske komisije Hrvatska je svrstana u višu kategoriju

Autor

lb/h

Izlazak Hrvatske iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža nakon pet godina od izuzetne je važnosti za stabilnost, daljnje jačanje hrvatskog gospodarstva, kao i za povjerenje investitora, kazao je premijer Andrej Plenković u srijedu u povodu izvješća Europske komisije u sklopu zimskog paketa europskog semestra.

27.02.2019. u 13:23
Ispiši članak

Europska komisija je u svom redovitom godišnjem Izvješću za Hrvatsku, kojeg donosi u okviru Europskog semestra za 2019. godinu, potvrdila napredak Hrvatske u provođenju strukturnih reformi.

Zabilježen je napredak u provedbi svih četiriju preporuka Europske komisije u odnosu na prošlu godinu i, još važnije, ustanovljen je izlazak Hrvatske iz dugogodišnje procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u kojoj se nalazila još od 2014. godine, konstatira se u priopćenju Vlade.

"Izlazak iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža nakon 5 godina od izuzetne je važnosti za stabilnost, daljnje jačanje hrvatskog gospodarstva, kao i za povjerenje investitora. Današnjom odlukom Europske komisije Hrvatska je svrstana u višu kategoriju, u društvo država članica Europske unije sa stabilnim gospodarstvima, s Njemačkom, Irskom, Francuskom, Nizozemskom, Rumunjskom, Španjolskom, Portugalom, Švedskom i Bugarskom", izjavio je Plenković.

Osvrćući se na 2018. godinu, Europska komisija u svom Izvješću navodi da je gospodarski rast bio zasnovan na domaćoj potražnji te na naročito snažnoj osobnoj potrošnji, ali i na dinamičnim privatnim ulaganjima, budući da su uvjeti financiranja povoljni, a neizvjesnosti koje su bile povezane s restrukturiranjem Agrokora sada su u velikoj mjeri otklonjene. Nadalje, javni dug se nastavio smanjivati kao rezultat razborite fiskalne politike i dinamičnog rasta bruto domaćeg proizvoda, stoji u priopćenju. 

"Podsjećamo na to da je zahvaljujući razboritoj fiskalnoj politici ove Vlade, Hrvatska još 2017., također na preporuku Europske komisije, izišla iz višegodišnje procedure prekomjernog proračunskog manjka, u okviru ciklusa Europskog semestra. To su zatim prepoznale i strane rejting agencije, koje su podigle rejting Hrvatske. Današnji izlazak iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, nova je potvrda da Hrvatska ide u pravom smjeru", navodi se u priopćenju Vlade.

EK je 2014. stavila Hrvatsku u postupak prekomjernog deficita, a iz te procedure Hrvatska je izašla u 2017.

Vlada pozdravlja to što Europska komisija prepoznaje i vrednuje njene napore te što je ustanovila znatan napredak u jačanju proračunskog okvira i u reformi mirovinskog sustava. Isto tako, konstatirala je napredak u reformi javne uprave, u poboljšanju korporativnog upravljanja državnim poduzećima, u usklađivanju okvira za određivanje plaća u javnom sektoru, u reformi obrazovnog sustava, u smanjenju administrativnog i regulatornog opterećenja te u poboljšanju kvalitete učinkovitosti pravosuđa.

Vlada također pozdravlja to što je Komisija u svom Izvješću utvrdila da je Hrvatska, u odnosu na prošlu godinu, zabilježila napredak u svakoj od njenih specifičnih preporuka, što u dosadašnjim Izvješćima Komisije nije bilo slučaj. Pristup Vlade koji se temelji na tzv. "trokutu uspješnosti", koji čine fiskalna konsolidacija, strukturne reforme i ulaganja, već je doveo do povećanja dohotka stanovništva i rasterećenja gospodarstva, dok je cilj svih reformi koje se poduzimaju nastavak podizanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i životnoga standarda naših građana.

"Današnjim Izvješćem Europska komisija ponovno prepoznaje ispravnost naše ekonomske politike. Time hrvatskoj Vladi daje dodatni poticaj za daljnji reformski zamah na svim područjima, kao i u okviru procesa pristupanja Hrvatske Europskom tečajnom mehanizmu II, što je prvi korak prema uvođenju eura", stoji u priopćenju.

EK: Hrvatska više nema prekomjerne ekonomske neravnoteže

Hrvatska, koja je od ožujka 2014. bilježila prekomjerne ekonomske neravnoteže, sada bilježi ekonomske neravnoteže, ustvrdila je Europska komisija u izvješću objavljenom u srijedu u sklopu zimskog paketa europskog semestra. 

Europski semestar je mehanizam za koordinaciju ekonomskih politika, koji je uveden kako bi se spriječile buduće krize i kako bi se moglo reagirati prije nego što kriza poprimi šire razmjere. Nepoštivanje preporuka može dovesti i do sankcija, koje uključuju i "zamrzavanje" sredstava iz europskih fondova. 

Ekonomski razvoj pridonio korekciji postojećih neravnoteža 

Sada EK ističe da je ekonomski razvoj pridonio postupnoj korekciji postojećih neravnoteža u Hrvatskoj, posebice onih povezanih s visokim razinama javnog, privatnog i vanjskog duga, što je dovelo do smanjivanja rizika.

EK navodi i da su zakonodavna aktivnost i predanost održivoj korekciji neravnoteža nedavno pojačani, pri čemu će ključna biti puna, brza i učinkovita implementacija reformi.

Preostale ranjivosti hrvatskog gospodarstva povezane su s visokim razinama javnog, privatnog i vanjskog duga u kontekstu niskog potencijala rasta, napominje se u izvješću. 

Zaduženost se smanjuje

Ipak, zamjećuje EK, zaduženost se smanjuje zadnjih godina. To je poduprto snažnim nominalnim gospodarski rastom, iznad procijenjenog potencijalnog rasta, te razboritom fiskalnom politikom.

Negativna neto vanjska pozicija i dalje ostaje velika, no poboljšava se zbog viškova u bilanci plaćanja. Privatni sektor se i dalje razdužuje, no tempo tog razduživanja se smanjuje, dok se rast kredita i investicija oporavlja, zamjećuje EK.

Proračun je u plusu od 2017., a javni dug znatno je smanjen, s vrhunca zabilježenog u 2014. Financijski sektor je dobro kapitaliziran i profitabilan, dok loši zajmovi, iako se smanjuju, ostaju na povišenoj razini. Izloženost kompanija i kućanstava stranoj valuti je smanjena, navode u EK, no i dalje su prisutne ranjivost.

S donošenjem mirovinske reforme, čija je primjena započela 2019. godine, i novim zakonodavnim okvirom kojim se poboljšava fiskalni okvir, pojačava se i zakonodavna aktivnost, kažu u EK. Ostale relevantne zakonodavne mjere su u pripremi, a njihova cjelovita implementacija ostaje ključna za jačanje otpornosti hrvatskog gospodarstva, napominje se u izvješću.

Makroekonomske neravnoteže još u devet zemalja

U ovom ciklusu semestra, EK je zaključila i da još devet zemalja EU, uz Hrvatsku, bilježi makroekonomske neravnoteže. To su Bugarska, Francuska, Njemačka, Irska, Rumunjska, Nizozemska, Portugal, Španjolska i Švedska.

Tri zemlje – Cipar, Grčka i Italija, pak, u skupini su zemalja s prekomjernim neravnotežama.

'Odluka o Uljaniku bit će racionalna i odgovorna'

Vlada će u slučaju Uljanika donijeti odluku koja će biti racionalna, odgovorna prema zaposlenicima i brodogradnji, ali i poreznim obveznicima, odluku u skladu sa smjernicama za državne potpore brodogradnji na europskoj razini i realnim dogovorima sa strateškim partnerom i Upravom, izjavio je u srijedu premijer Andrej Plenković. 

"Donijet ćemo odluku koja će biti racionalna, odgovorna prema brodogradnji, prema zaposlenicima, odgovorna prema tradiciji koju Hrvatska ima u industrijskom pogledu prema brodogradnji, ali odgovorna i prema poreznim obveznicima i u skladu s onim što je realno, u skladu sa smjernicama koje postoje za državne potpore u domeni brodogradnje na europskoj razini, i realnim dogovorima sa strateškim partnerom i Upravom", rekao je Plenković odgovarajući na pitanja novinara na marginama susreta s veleposlanicima zemalja članica EU-a u povodu rumunjskog predsjedanja Vijećem EU.

Upitan je li donesena odluka o Uljaniku, premijer je odgovorio da se vode ozbiljni razgovori između Ministarstva gospodarstva i Ministarstva financija, a prošli su tjedna održane i konzultacije s Europskom komisijom.

Istaknuo je i kako se radi na tome da se iznađe rješenje za brodove koji se trenutno grade i smanji izloženost države kroz državna jamstva. 

Premijer je podsjetio da je Vlada imala financijske snage u prosincu prošle i siječnju ove godine isplatiti 2,8 milijardi kuna državnih jamstava za Uljanik. "Izračunajte si malo koliko godišnjih proračuna pojedinih ministarstava mogu stati u taj iznos, a da se nije osjetilo nigdje. Govorimo o tome kao da smo platili telefonski račun, otprilike. To vam govori da smo konsolidirani i zato će svi naredni koraci koji se tiče brodogradnje uopće i Uljanika biti oprezno poduzimani od strane Vlade. Moramo doći u situaciju da ne možemo starim receptima rješavati bolesti koje su kronične", poručio je premijer Plenković.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.