Plenković o lustraciji, Milijanu Brkiću, ukidanju predsjedničkih ovlasti

U planu zakonodavne aktivnosti je Zakon o braniteljima koji predviđa financiranje HVO-a. Zašto ćemo plaćati HVO i postoje li projekcije koliko će to nas koštati?

- Pripadnici Hrvatskog vijeća obrane značajno su pridonijeli obrani i oslobođenju Hrvatske u Domovinskom ratu. Oni već i prema postojećem zakonu imaju određena prava. Za pripadnike HVO-a prijedlog zakona predviđa ostvarivanje prava neposredno po Zakonu te po novom međudržavnom ugovoru između Hrvatske i BiH. Nacrt Zakona još se priprema, nakon čega će biti upućen u postupak javnog savjetovanja, a projekcije Ministarstva hrvatskih branitelja o potrebnim sredstvima pokazuju da se radi o znatno manjim iznosima od onih koji su se pojavili u medijskom prostoru. Materijalna prava koja će im se jamčiti po Zakonu su u okvirima sredstava za Ministarstvo branitelja za 2017. koja su povećana.

Što se zbiva nakon posjeta Sarajevu, rješava li se pitanje istraga i optužnica za ratni zločin protiv hrvatskih državljana?

- BiH ostaje glavni vanjskopolitički prioritet. Posebice prava Hrvata kao najmanjeg konstitutivnog naroda. Neovisno o onome što se događalo nakon mog posjeta Sarajevu, Mostaru i Kiseljaku, naša je ocjena da je taj posjet bio iznimno uspješan. Ponovo sam se prije nekoliko dana u Bruxellesu susreo s predsjedavateljem Vijeća ministara Denisom Zvizdićem i to prigodom potpisivanja Protokola na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH s EU. Sporazum uvažava članstvo Hrvatske u EU i liberalizira tržište BiH za hrvatske proizvode što ide u prilog našem gospodarstvu. Radimo na tome da se zajednička sjednica Vijeća ministara BiH i hrvatske Vlade organizira početkom proljeća. Već se pripremaju materijali za tu sjednicu koja treba biti referentan događaj za obje zemlje.

Kada je riječ o optužnicama, posebno za pripadnike HVO-a u Orašju, na tome radi posebno povjerenstvo koje vodi ministar branitelja Tomo Medved. U Povjerenstvu su predstavnici svih resora koji su nadležni za tu temu i oni su u kontaktu s braniteljima te vlastima u BiH. Okvir suradnje je vrlo jasan. Hrvatskim državljanima protiv kojih se u BiH vode postupci zbog ratnih zločina, neovisno o fazi tih postupaka, pružamo potrebnu konzularnu i pravnu pomoć. Formiran je Savjet za suradnju s međunarodnim kaznenim sudovima kako bi se nadležne institucije sustavno koordinirale te utvrdile činjenice vezane uz pristup klasificiranim dokumentima. Poštujući neovisnost pravosudnih institucija BiH, učinit ćemo što je moguće da zaštitimo hrvatske državljane, osiguramo primjenu jednakih kriterija i uspostavu kvalitetnije međudržavne suradnje u procesuiranju ratnih zločina. Uz to se vode i razgovori na najvišoj razini s članovima Predsjedništva BiH. Tražimo model da se izbjegnu situacije kakvu smo imali prije dva mjeseca.

Govorili ste o umjerenom smjeru koji će okarakterizirati vaš mandat. Koliko HDZ kao stranka može otrpjeti takav smjer s obzirom na svoju nedavnu prošlost i procese koji su se zbili?

- HDZ stoji čvrsto na onome što nazivam sidrište desnog centra. Tu ga je pozicionirao naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman i mislim da je to jedino mjesto gdje HDZ treba biti kao najveća, najutjecajnija i najbrojnija stranka koja ima kapacitet upravljanja od općinskih, gradskih, županijskih i nacionalnih razina te na europskoj razini. Vidjeli ste da je smjer i ton središnjeg političkog ambijenta jako dobro prihvaćen, kako od naših članova, tako i od javnosti. U suprotnom, u okolnostima u kojima sam preuzeo stranku, u lipnju, odnosno srpnju kada sam krenuo u unutarstranačku kampanju za predsjednika HDZ-a, rejting je bio oko 20 posto, a sada je stalno 33 - 34 posto. Nije bilo nimalo jednostavno u stotinjak dana preokrenuti trend i dobiti izbore za Hrvatski sabor. No, uspjeli smo.

Znači li to da za vas nisu relevantne inicijative prema radikalizaciji i vraćanju prošlosti koje su prisutne u HDZ-u?

- HDZ vodi dobru politiku i mi nismo zatvoreni za suočavanje s prošlošću. Dapače. To je jedno od pitanja koje moramo riješiti. Hrvatsko društvo 26 godina od početka Domovinskog rata te 71 godinu od završetka Drugog svjetskog rata to mora učiniti. Druge tranzicijske zemlje su to radile početkom devedesetih do prvih godina ovog tisućljeća i uglavnom su tu priču kroz raspravu zatvorile i zakonski i institucionalno. Mi to nismo učinili jer smo imali važnijih prioriteta. Predsjednik Tuđman je svojom politikom okupljanja i pomirbe te jedinstva domovinske i iseljene Hrvatske u kontekstu srpske agresije ta pitanja odgodio za neka druga vremena. Mislim da je vrijeme da se to pitanje u ovom mandatu riješi.

Na koji način?

- Kao što smo rekli nakon situacije s Jasenovcem. Proteklih tjedana vodimo konzultacije s nizom relevantnih aktera, stručnjaka i želimo oformiti povjerenstvo s precizno definiranim zadaćama kako se odrediti prema totalitarnim režimima dvadesetog stoljeća, dakle i prema nacizmu, fašizmu i komunizmu, te riješiti pitanja simbola. Simboli su na dnevnom redu i opterećuju dnevno-politički diskurs na način koji nas odvlači od bitnih pitanja. Kroz pravu pluralističku reprezentativnost možemo dobiti znanstvene i političke podloge koje se onda mogu pretočiti u preporuke i riješiti zakonske praznine te neujednačenu upravnu i sudsku praksu.

Pretpostavljamo da vaša Vlada neće pisati zakon o lustraciji na način koji je predlagao vaš prethodnik na čelu HDZ-a ili na način koji zamišljaju neki saborski zastupnici HDZ-a?

- Želim da se realizira društveni konsenzus u ovom pitanju. Uzet ćemo vremena koliko je potrebno da to riješimo i dođemo do zaključaka i definicija iza kojih će stati većina hrvatskog društva. Kad je riječ o zakonskim rješenjima, vidjet ćemo koji će biti rezultati i preporuke povjerenstva. Idemo korak po korak. Nemamo unaprijed pripremljen zakonski tekst koji Hrvatski sabor treba potvrditi.

Očekujete mirnu i zrelu raspravu, a u praksi imamo apsurdne situacije da su zakonski pokriveni oni koji su u Jasenovcu postavili ploču s natpisom “Za dom spremni”, a policija je privela na obavijesne razgovore članove Inicijative mladih za ljudska prava koji su je prekrili.

- Svatko tko želi prosvjedovati na to ima pravo. No, kada je riječ o ploči postavljenoj u Jasenovcu, velika je razlika između nje i spomenika koji su 2004. podignuti Budaku i Francetiću. Spomen-ploču je postavila udruga HOS-a koja je registrirana sa svojim pečatima i grbom i njih su državne institucije prihvatile. A na ploči je 11 imena dragovoljaca koji su poginuli braneći Hrvatsku. Prema tome, stvar nije ni malo jednoznačna. Zato ovakav pristup koji bih rezimirao “da radimo zakonito”. To je jedini ispravni put.

Što znači reorganizacija HDZ-a koju ste najavili?

- Planira se nova sistematizacija radnih mjesta. Postoji racionalizacija u poslovanju. Nešto je smanjen broj ljudi, a vezano uz transparentnost rada, moj je cilj u idućoj financijskoj godini biti u plusu. Ostala su samo dva kredita komercijalnih banaka koja moramo riješiti, a kada sam preuzeo stranku, morali smo odmah podizati kredit da bismo uopće mogli ići u kampanju i pobijediti.

Hoćete li se zaduživati za lokalne izbore?

- Izrađujemo financijski plan iz postojećih prihoda. Inzistiram na transparentnosti rada i u tu svrhu sam uveo da se svakog prvog ponedjeljka u mjesecu sastaje Predsjedništvo HDZ-a s Nacionalnim vijećem. Održali smo nekoliko sjednica Središnjeg odbora. Uspostavili smo i Savjetodavno vijeće naših seniora, veterana koji su dali doprinos HDZ-u u prvom desetljeću hrvatske države, a reaktivirat ćemo rad naših stranačkih odbora. Tri sam puta u zadnjih šest mjeseci obišao sve stranačke organizacije i imam jako dobar osjećaj raspoloženja upravljačkih struktura stranke, kao i članova. Mogu reći da su ljudi u stranci vrlo zadovoljni jer imaju stabilnost, dio su pobjedničke stranke, imaju prepoznatljiv smjer, privlačnost te rezultate istraživanja koji su ohrabrujući za HDZ.

Stalno se sugerira da postoji sukob između vas i vašeg zamjenika Milijana Brkića kojega ste naslijedili. Nije ga čak bilo ni na božićnom domjenku. Kako komunicirate?

- Imamo jako korektan i otvoren odnos. Predsjedništvo i sva tijela stranke su izabrana u vrijeme mog prethodnika na zadnjem Općem saboru HDZ-a.

Kakva je kohabitacija?

- Nije kohabitacija. Radimo za HDZ. Mislim da funkcioniramo dobro. Kolega Brkić je jedan od tri potpredsjednika Hrvatskog sabora. Konzultiramo se i ne vidim nikakve probleme.

Kada će biti unutarstranački izbori u HDZ-u?

- Nakon konsolidiranja vlasti na državnoj razini pripremamo se za lokalne izbore. Ambicija mi je povećati broj župana HDZ-a. Bili smo prva Vlada koja se sastala sa svim županima. Kada smo u Vladi pripremali taj sastanak, pitao sam ministre tko poznaje sve župane i samo ih je petero znalo baš sve. To govori da upravljamo Hrvatskom na više razina i da se moramo bolje poznavati i surađivati.

Stalno se preispituje stav HDZ-a prema zagrebačkom gradonačelniku. Kako ćete se postaviti prema Milanu Bandiću? Kao prema neuspješnom gradonačelniku kojega treba smijeniti ili će vam prioritet biti osvajanje većine u Gradskoj skupštini jer ste realno svjesni da ne možete dobiti izbore za gradonačelnika?

Iznjedrit ćemo kandidata i to najvjerojatnije do kraja siječnja. Oko toga ćemo postići dogovor s gradskom organizacijom i vodstvom stranke. Provodimo ispitivanja javnog mijenja da vidimo koji potencijalni kandidat ima najviše šansi. Najveća smo stranka i kao inače želimo imati svog kandidata. Imamo dovoljno vremena i otklanjam sve teze o tome da je kratko vrijeme. Duge kampanje nisu nužno korisne. HDZ je na pitanju proračuna pokazao da smo u stanju artikulirati interese za pojedine gradske četvrti. Imamo projekte, a napravit ćemo kvalitetan program iza kojeg ćemo stati i uvjeren sam da ćemo postići bolji rezultat nego 2013. i za gradsku skupštinu i u utrci za gradonačelnika.

Treba li nam neposredan izbor predsjednika(ce) Republike?

- Moji profesori na Pravnom fakultetu i glavni ustavotvorci radili su Božićni Ustav po uzoru na francuski i američki model te izradili svojevrsnu kombinaciju glede ovlasti predsjednika. Taj smo Ustav promijenili 2000., a onda ga još nekoliko puta mijenjali. Zadnje velike izmjene su bile 2010. godine. U Hrvatskoj političkoj kulturi neposredno izabrani predsjednik ima težinu i percepciju koja je nerijetko veća nego stvarne ustavne ovlasti. Ovlasti koje je imao predsjednik Tuđman bile su bitno šire nego što ih je imao drugi predsjednik Stjepan Mesić. No, neposredni izbor daju veći značaj predsjednici nego da je birana posredno. Ovlasti koje su najznačajnije su u domeni vanjske politike, Oružanih snaga i sigurnosnih službi. Čini mi se da ovakav odnos predsjednika(ce), Vlade i Hrvatskog sabora može vrlo korektno funkcionirati kada nisu u kohabitaciji. Kada je na sceni kohabitacija, onda se javljaju problemi. U ovom trenutku ne bih mijenjao Ustav.

Ipak vidite dva problema. Jedan su ovlasti koje ne korespondiraju s neposrednim izborom predsjednika(ce), a drugi problemi koje stvara kohabitacija. Bi li u budućnosti trebalo mijenjati Ustav i način izbora šefa države?

- Oko ustavnih promjena uvijek je dobro imati široki politički i društveni konsenzus, no vidjeli ste u prošloj predsjedničkoj kampanji da to nije tema za izbore nego za mirnije ozračje. No, ja u ovome trenutku ne vidim razlog da je otvaram.

Izvor: Jutarnji.hr