OBRATIO SE JAVNOSTI

Plenković rekao koji 'pravednik' stoji iza interpelacije, odgovorio Milanoviću, a otkrio je i datum uvođenja eura

Autor

av

Premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić obraćaju se medijima nakon sedme sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura.

11.11.2020. u 14:10
Ispiši članak

Izvijestio je da je Vijeće prihvatilo tekst, a da će taj dokument u srijedu biti upućen u javno savjetovanje. Plan je da se do kraja godine Nacionalni plan prihvati do kraja godine, a sukladno strategiji za uvođenje eura. Cilj je da Hrvatska 1. siječnja 2023. uvede euro kao valutu.

Nakon toga osvrnuo se na interpelaciju vezanu uz projekt Krš-Pađene. O interpelaciji je rekao da nije bio u Saboru jer je tema promašena i da iza svega stoji ''pravednik Dobrović, bivši mostovac''.

"Bitno je imati sredstvo i instrument koji će šest mjeseci uoči lokalnih izmora promicati lažne teze. Nećemo dopustiti da nas loši đaci donose u političku defanzivu. Oni samo mogu sanjati. Scenariji da ucjenjuju HDZ nema šanse ni za još sto godina", kazao je premijer.

"Ako netko izgubi izbore, kao što je SDP izgubio prije četiri mjeseca ili poput ovih ucjenjivača poput Domovinskog pokreta ili Mosta onda koriste instrumente koje su im na raspolaganju i to je legitimno. Ali važno je za javnost da zna da je ovo jedna njihova vježba kojom pokušavaju narušiti većinu, onu većinu izabranu voljom većine hrvatskih građana. Vlada nije teklič i nije kurir, to su uratci loših studenata i džaka, da se njima dostave određeni dokumenti, a oni su mogli izravno to dobiti od onih tijela koji podsjeduju tu dokumentaciju. Rasprava je pokazala da bi dokumente dobili. To je teatar'', naglasio je.

Dodao je da je prva taktika opreme bila zahtjev za osnivanje istražno povjerenstvo, piše Dnevnik.

''Niti smo mi od jučer, niti smo naivni niti smo glupi. To se dogoditi neće, mogu samo sanjati'', istaknuo je.

Što se tiče sazivanja sjednice VNS-a premijer je ponovio da je glasnogovornik predsjednika lažno rekao da nisu dobili materijale. Naglasio je da je predstojnik njegova ureda Frka Petešić dostavio dopis predstojniku Ureda predsjednika Orsatu Miljeniću i dostavio teme te prijedloge termina. ''To nije vrsta komunikacije za koju moraju osobnu korespondencije imati predsjednik države i Vlade'', objašnjava. Dodao je da je Frka Petešić dvaput zvao Miljenića da ga pita za termin. ''Nije do nas, ponudili smo tri termina, ponuda i dalje stoji, ako dobijemo odgovor da im paše neki tremin, onda će biti sastanak u četvrtak ili petak. Ako odgovore u subotu, nije realno da će sastanak biti u četvrtak ili petak. To je odgovor'', rekao je.

Posebno je istaknuo da imamo stagnaciju rasta zaraženih korona virusom. Rekao je da su bitni brojevi onih koji su hospitalizirani, koji su na intenzivnom liječenju i na respiratoru. Rekao je da je uloga znanstvenog vijeća savjetodavna. Za cjepivo Pfizera, Plenković je podsjetio da smo preko Europske unije išli u razgovore za nabavu cjepiva. ''Mi igramo na više ploča. Cjepivo koje bude prvo proglašeno kao dobro, EU će ići na to, a onda i Hrvatska'', naveo je predsjednik Vlade.

Sve pripremiti za uvođenje eura 1. siječnja 2023.

Plenković je predsjedao sedmom sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, na kojoj je raspravljen i prihvaćen Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom.

To je strateški dokument koji su zajednički pripremili HNB i Vlada, danas je upućen u javno savjetovanje, a cilj je da do kraja godine bude prihvaćen na razini Vlade.

Ako ispuni sve kriterije, Hrvatska bi već 1. siječnja 2023. godine mogla uvesti euro, a kako bi to sve moglo organizirati, potrebno je provesti Nacionalni plan zamjene, izjavio je nakon sjednice Plenković.

Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom opisuje zakonodavne, administrativne i logističke aktivnosti potrebne za odvijanje procesa zamjene kune eurom, izvijestio je premijer. 

On postavlja temeljne procese zamjene, poput pravila za preračunavanje cijena i drugih vrijednosti, kao i konvertiranja depozita i kredita.

Temeljno načelo Nacionalnog plana zamjene je zaštita potrošača, u smislu i zamjene kune u euro bez troška, isključivo po fiksnom tečaju konverzije, kao i uspostavljanje mehanizama za prevenciju neispravnog preračunavanja i neopravdanog povećanja cijena.

"Proces zamjene kune u euro je složen i tehnički zahtjevan proces stoga je važna učinkovita organizacija i koordinacija te komunikacija prema građanima", rekao je Plenković.

Istaknuo je da će se u tom cilju Nacionalnim planom ustrojiti šest koordinacijskih odbora - za zamjenu gotovog novca, za zakonodavne prilagodbe, za prilagodbu opće države, za prilagodbu financijskog sektora, za prilagodbu gospodarstava i zaštitu potrošača, te za komunikaciju.

Stožernu ulogu u procesu zamjene će imati Nacionalno vijeće za uvođenje eura, a sam nadzor procesa na operativnoj razini i usklađivanje rada koordinacijskih odbora će voditi Upravljački odbor, u kojem će ključni ulogu imati Ured predsjednika Vlade te predstavnici Ministarstva financija i HNB-a.

Ispunjavanje mastriških kriterija i reformskih mjera iz Akcijskog plana

Plenković je podsjetio da su Europska središnja banka (ESB) i Europska komisija (EK) 10. srpnja objavili da je Hrvatska ušla u Europski tečajni mehanizam (ERM II), a istodobno je Hrvatska narodna banka uspostavila blisku suradnju s ESB-om.

Ulazak u ERM II je ključan korak u procesu uvođenja eura u Hrvatskoj, čime je, istaknuo je premijer, postignut jedan od glavnih političkih ciljeva Vlade.

Nakon ulaska u ERM II moguće je uvesti euro već 1. siječnja 2023. godine, rekao je Plenković te podsjetio da je, kako bi se ispunio taj cilj, nužno ispunjavati mastriške kriterije nominalne konvergencije, kao i provesti reformske mjere predviđene Akcijskim planom. 

Riječ je o osam mjera u četiri područja na koje se Hrvatska obvezala prilikom ulaska u ERM II, a područja se odnose na sprječavanje pranja novca, jačanje poslovnog okruženja, jačanje upravljanja u javnom sektoru, kao i jačanja cijelog pravosudnog sustava.

"To su četiri temeljna područja za koja nakon ulaska u ERM II Vlada preuzima kao obvezu da kroz slijedeće dvije godine napravi ključne iskorake, uz naravno ispunjenje mastriških kriterija", rekao je Plenković.

Mastriški kriteriji se, pak, odnose na stabilnost tečaja, stabilnost cijena, stabilnost kamatnih stopa, uz dva važna indikatora koja se tiču javnih financija - deficit proračuna i javni dug.

Prema našem uvjerenju, najbitnije je da se zadržimo na deficitu do tri posto BDP-a, rekao je Plenković, a to su apostrofirali i potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić i guverner HNB-a Boris Vujčić.

Vujčić je ocijenio je da je rizik u idućoj godini za ispunjavanje kriterija manji no ranije ove godine, prvenstveno zbog očekivanja da će se situacija oko pandemije koronavirusa normalizirati.

Marić je izjavio da se, prema trenutnim projekcijama, u ovoj godini očekuje deficit proračuna od osam posto BDP-a, a javni dug od oko 87 posto BDP-a. To je jednokratni efekt pandemije, rekao je Marić, ali i istaknuo da svi relevantni akteri očekuju početak gospodarskog oporavka iduće godine.

Prijedlog proračuna za iduću godinu "cilja" deficit na razini 2,9 posto BDP-a, a Marić je kazao da to samo po sebi predstavlja izazov. No, uz negativne rizike po izvršenje proračuna postoje i pozitivni rizici, s obzirom da su u proračunske projekcije tek manjim dijelom predviđena europska sredstva koja ćemo imati na raspolaganju - iz europskog fonda solidarnosti te iz fonda EU-a slijedeće generacije, rekao je Marić.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.