Plenković: Naša je dužnost da ne prepustimo zaboravu ove strašne zločine, počinjeni su u ime patvorenog domoljublja

"Nas sedmero članova Vlade bili smo u Jasenovcu gdje smo obilježili dan proboja grupe posljednjih zatvorenika iz zloglasnog ustaškog koncentracijskog logora i sjetili se nedužnih žrtava tog režima, pogotovo Srba, Židova, Roma i brojnih hrvatskih antifašista i demokrata. Posjetili smo i romsko spomen groblje i memorijalni centar Ušticu. Naša je dužnost da ne prepustimo zaboravu ove strašne zločine koji su prije osam desetljeća počinjeni na hrvatskom tlu. Počinjeni su ime u patvorenog poimanja domoljublja koje se nikad ne zasniva na mržnji prema drugome, nego na ljubavi za svoje", rekao je uvodno Plenković.

Dodao je da je naša trajna zadaća da razvijamo društvo u kojem ljubav prema domovini mora biti u suprotnosti s netolerancijom prema drugima i drugačijima.

"Naša je dužnost da iz tog mračnog razdoblja hrvatske povijesti izvučemo pouke kako bismo mladim generacijama usadili istinsko domoljublje i plemenite demokratske vrijednosti koje su bile nit vodilja hrvatskom narodu u uspostavi samostalne, demokratske, suverene države kao i u obrambenom Domovinskom ratu. Zahvaljujući tome, Hrvatska je danas članica EU i s pravom se možemo ponositi time da predstavnici manjina danas imaju predstavnike u Saboru, Vladi i što su dio vladajuće većine. To je zalog za izgradnju bolje i otvorenije Hrvatske koja je domovina svim svojim državljanima, neovisno o svojem podrijetlu. To je najboji put za zacjeljivanje rana iz prošlosti, kako se greške nikada više ne bi mogle ponoviti", nastavio je premijer.

Osvrnuo se i na korona virus.

"Nakon sedam tjedana rasta već deset dana bilježimo određenu stagnaciju, što je ohrabrujući znak, ali nikako nije znak za opuštanje, već razlog da se još više nastavimo pridržavati mjera. U posljednjih sedam dana imali smo 15.408 potvrđenih slučajeva što je 1,8 posto više nego u prethodnih sedam dana i značajno je manje od prošlotjednog porasta od 29 posto. Nažalost, broj preminulih je velik", rekao je Plenković. 

O prosječnoj plaći

Prosječna plaća u Hrvatskoj prvi puta je viša od 7000 kuna, istaknuo je Plenković, ocijenivši da je tome pomogla porezna reforma i državna pomoć gospodarstvu za vrijeme pandemije korona virusa.

"Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u veljači je prvi put prosječna neto plaća u Hrvatskoj bila viša od 7000 kuna. Tome je značajno pridonijela naša porezna reforma, kao i snažne mjere koje smo donijeli za očuvanje radnih mjesta u okolnostima pandemije, i zahvaljujući kojima je broj zaposlenih koncem ožujka bio veći za 17.000 nego godinu dana ranije", rekao je Plenković.

Istaknuo je da je država od početka pandemije osigurala deset milijardi kuna za oko 120 tisuća poslodavaca i 680 tisuća radnika, kojima je isplaćena potpora za plaće.

Prosječna plaća je od siječnja 2012. do siječnja 2016. porasla za 183 kune, a od početka 2016. do sada za 1396 kuna, rekao je Plenković.

Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za veljaču iznosila je 7038 kuna, što je na godišnjoj razini realno više za 3,4 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku objavljeni u utorak.

U odnosu na siječanj ove godine, prosječna isplaćena neto plaća realno je viša za 0,5 posto.

Medijalna neto plaća za veljaču 2021. iznosila je 5.791 kunu. To znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga.