Plenković: U najvećoj smo zdravstvenoj krizi koju pamtimo, pred nama je važna zadaća podizanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva

U ime predlagatelja prvi je govorio premijer Andrej Plenković koji je istaknuo kako je turistička sezona bila iznad svih očekivanja, govorio je o rastu izvoza i drugim aspektima koji čine ovakav dobar rezultat u drugom i u trećem tromjesečju te istaknuo kako vjeruje da će slično biti i u četvrtom.

"Pred nama je važna zadaća da kvalitetnim ekonomskim politikama podignemo konkuretnost hrvatskog gospodarstva. Glavni smjer na kojemu se temelji proračun za 2022. je preusmjeravanje s naših aktivnosti i napora za krizno upravljanje, koje traje skoro dvije godine, prema konkuretnosti i stvaranju novih radnih mjesta. Kada  je riječ o očuvanju radnih mjesta, tu su naši rezultati poznati, 700 tisuća ljudi u privatnom sektoru dobilo je plaće zahvaljujući mjerama koje je poduzela naša Vlada, 120 tisuća tvrtki preživjelo je krizu Covida-19 i premostilo ovu krizu zahvaljujući nizu konkretnih mjera potpore i financiranja brojnih troškova i otpuštanja različitih davanja.

Za 2022. želimo i dalje nastaviti odgovorno upravljati javnim financijama, administrativno rasterećivati gospodarstvi, provoditi strukturne reforme radi povećanja produktivnosti i ekonomije, te jačanja konkuretnosti tržišta rada. Također želimo povećati iubrzati absorpciju europskih sredstava", istaknuo je Plenković.

"S obzirom na neizvjesnot oko daljnjeg razvoja pandemije, ovaj je proračun prilagođen i okolnostima s kojima se Hrvatska kao i cijeli svijet suočava zadnjih gotovo dvije godine te smo još uvijek u najvećoj zdravstvenoj krizi koju pamtimo. Upravo na tragu onoga što smo napravili u proteklom razdoblju, ovaj proračun je odraz nezaobilazne i jedinstvene uloge države u sprječavanju urušavanja društva i gospodarstva te stvaranju preduvjeta za brz gospodarski oporavak", rekao je. 

"Ovaj proračun anticipiraju i ulazak Hrvatske u europodručje. Naravno, uz ispunjavanje odgovarajućih kriterija konvergencije, osobito deficita i duga, a to je kao što znamo, uz ulazak u schengensko područje, jedan od dva strateška cilja dublje integracije u EU. Proračun se zasniva na makroekonomskim pokazateljima koji su polazišna točka naših politika i na ciljevima koje želimo ostvariti.

Do sada objavljeni makroekonomski pokazatelji upućuju na snažan gospodarski oporavak i potvrđuju uspješnost provedbe ekonomske politike koja je pokazala da Hrvatska ima snage na agilan i učinkovit način vrlo brzo ostvariti veći realan rast nego što je to bilo2019. godine.

Hrvatska je u prva tri kvartala, dakle za sada trenutno na stopi rasta od 10, 7 posto. Svi ovi pokazatelji govore da smo obujam industrijske proizvodnje učinili takvim da je porastao za 3,3 posto, da je promet u trgovini na malo viši za 19,7 posto, da je broj dolaska stranih turista veći za 91,9 posto njihovih noćenja za 72,6 posto", naglasio je Plenković.

Područja kojima je proračun za 2022. posvetio posebnu pozornost

Za sanaciju šteta od potresa predviđena su značajna sredstva iz nacionalnih i europskih izvora financiranja, rekao je premijer Plenković predstavljajući Saboru državni proračun za 2022. godinu.

 Iz nacionalnih izvora Vlada je planirala 1,2 milijarde kuna za obnovu privatnih objekata, uz 4,6 milijardi kuna iz Fonda solidarnosti i to za financiranje dijela obnove javne infrastrukture, uključujući zdravstvenu, obrazovnu i kulturnu.

 Za socijalne je naknade osigurano dodatnih 400 milijuna kuna, kazao je Plenković.

 Pozornost je, istaknuo je, posvećena i povećanju naknada za vrijeme trajanja roditeljskog dopusta na iznos od 7500 kuna.

Tu je i osiguravanje fiskalne održivosti lokalnih jedinica za što je osigurano 100 milijuna kuna.

 Vlada ulaže i u zdravstvo s gotovo  milijardu kuna usmjerenih na obnovu i izgradnju zdravstvene infrastrukture.

 Uz sve to osigurala je i 2,2 milijarde kuna i za dugoočekivanu nabavu višenamjenskih borbenih aviona Rafale, naglasio je premijer Plenković.