Plenković kakvog ne viđamo često: 'I prije 30 godina se nije htjelo imenovati agresora'

"Želim zahvaliti naporima naših diplomatskih predstavnika, osobito u Egiptu i u Katru, i zahvaliti katarskim vlastima koje su posredovale u ovom konkretnom slučaju", rekao je Plenković.

"Radi se i na tome da još osam hrvatskih državljana izađe iz Pojasa Gaze, pređe granicu i ode u Egipat", dodao je.

Hrvatski veleposlanik objavio sretne vijesti o Hrvatima u Gazi: 'Naši vas čekaju'

U Pojasu Gaze je prema podacima hrvatskog ministarstva vanjskih poslova 47 hrvatskih državljana, a 23 ih je zatražilo evakuaciju.

Plenković se osvrnuo i na hrvatsko glasanje protiv rezolucije Opće skupštine UN-a o humanitarnom primirju u Pojasu Gaze jer ta rezolucija ne osuđuje teroristički napad Hamasa na Izrael.

Spominjao agresore

Hrvatski je premijer kazao kako ga je nespominjanje Hamasa u rezoluciji "podsjetilo na one izjave od prije 30 godina kada se govorilo da se zna tko je agresor pa ga se nije htjelo imenovati".

Plenković drži kako je "puno primjerenije" usvojiti novu rezoluciju koja bi osudila napad Hamasa.

"Podsjećam da Hrvatska nije neutralna ni nesvrstana zemlja. Oko ovakvih važnih krupnih političkih pitanja treba zauzimati principijelne stavove i to je ono što mi radimo", zaključio je Plenković, dodavši kako Hrvatska tim glasanjem nije ugrožena ni na koji način, "a najmanje u sigurnosnom pogledu".

Zakonom će se po prvi puta regulirati aktivnost lobiranja

Kako je istaknuo ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, prijedlogom zakona lobiranje se uređuje kao legalno i legitimno djelovanje, s jasnim načelima, pravima, obavezama i sankcijama, u skladu s međunarodnim standardima i smjernicama, preporukama koje je Hrvatska dobila u izvješću o vladavini prava te preporukama GRECO-a.

"Zakon o lobiranju je dio aktivnosti koje Ministarstvo pravosuđa i uprave provodi u okviru Strategije za sprečavanje korupcije do 2030. godine i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, te predstavlja važan iskorak u kreiranju antikorupcijske politike i preventivnog djelovanja", poručio je.

Predloženim zakonom, osim što se uređuju načela lobiranja, definira se i tko može biti lobist, kao i korisnik lobiranja i lobirane osobe. Zakon propisuje i što se ne smatra lobiranjem, napomenuo je Malenica.

Registar će biti javan

Predviđeno je i uvođenje registra lobista, koji će se voditi pri Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, čime se, ustvrdio je ministar, dodatno jača uloga tog povjerenstva kao neovisnog, antikorupcijskog tijela.

"U registar će se morati upisati svi koji se žele baviti lobiranjem, neovisno o tome primaju li za to naknadu ili ne", istaknuo je Malenica.

Registar će biti javan, a podaci će za fizičke osobe koje se bave lobiranjem biti javno dostupne dvije godine, a za pravne osobe pet godina od brisanja iz registra. Također, lobisti će svom radu, to jest lobiranju, povjerenstvu podnositi godišnje izvješće.

Prijedlogom zakona su uređena i pitanja sankcija za povredu zakona, a povjerenstvo će moći izricati mjere koje uključuju i zabranu obavljanja lobiranja na određeno vrijeme, novčane kazne, kao i brisanje iz registra lobista, naveo je Malenica.

Primjerice, kako je navedeno u prijedlogu zakona, novčane sankcije za fizičke osobe koje lobiraju, a nisu upisane u registar, kretat će se od 500 do 5000 eura, a za pravne osobe od 2000 do 20.000 eura.