NAKON ULASKA U EUROPSKI TEČAJNI MEHANIZAM

Plenković izvijestio o budućem odnosu između kune i eura: 'Ostvarili smo cilj na kojem smo radili tiho, ali sigurno'

Autor

av/lb

Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je u petak da ulazak Hrvatske u Europski tečajni mehanizam (ERM II) puno znači za njenu financijsku stabilnost te joj jača reputaciju na ekonomskom i financijskom planu, a da je realno obećati da će Hrvatska u europodručje ući do kraja mandata iduće Vlade.

10.07.2020. u 19:01
Ispiši članak

"Danas je dan kada je donesena odluka da se Hrvatska uključi u europski tečajni mehanizam. Vlada je već dugi niz godina radila na tome da ostvarimo ovaj cilj. Ovaj korak je predvorje eurozone. S nama je primljena i Bugarska, oni su aplicirali godinu dana ranije. Napravili smo precizan i realan akcijski plan. Točno smo ga i precizno, u dan, ispunili u cijelosti", započeo je premijer.

Članstvo je podržala i Europska komisija.

"Naše članstvo podržala je i Europska komisija. Podsjetit ću, kad je riječ o euroziranosti Hrvatske, mi smo po broju stanovnika najmanja država koja nije u eurozoni. Po određenim parametrima smo vezani za euro. Prilikom našeg ulaska u EU, Hrvatska je već tada odlučila da će pristupiti eurozoni kada ispuni kriterije", ističe Plenković.

Plenković je izvijestio o paritetu kune i eura.

"Utvrđen je središnji paritet između kune i eura, on će biti 7,53450".

U konačnici, Plenković je istaknuo da i uvođenjem eura moramo voditi brigu o stabilnosti cijena i financija.

"Bit cijele ove operacije je ispunjavanje kriterije iz Maastrichta, a oni se odnose na stabilnost cijena, proračunski suficit, niske kamatne stope... Vodit ćemo brigu o stabilnosti cijena, tečaja, financija, dakle sve ono što smo radili i u mandatu Vlade", istaknuo je.

Plenković smatra da će Vlada u slijedećem mandatu, koji bi trebao ubrzo početi teći, ostvariti ulazak u europodručje, no o "točnom datumu ćemo govoriti kada budemo malo sigurniji".

Podsjeća i na različita iskustva o vremenu koju neka zemlja provede u ERM-u II prije nego pristupi europodručju - najbrži su bili Slovenija, Cipar i Malta, koji su u mehanizmu proveli nešto manje od tri godine, a najdulje je bila Litva, 10,5 godina.

U konačnici, zahvalio je ministru Mariću koji je predvodio cijeli proces.

"To što smo bili na putu prema mehanizmu ERM 2 je, možemo slobodno reći, jedan od razloga zašto nam se za dva mjesta povisio kreditni rejting. Ovo je jedan od uspjeha naše Vlade. Jedan cilj na kojemu smo radili tiho, ali sigurno. Mislim da ćemo u sljedećem mandatu ostvariti i krajnji cilj, a to je ulazak u europodručje. O točnom datumu ćemo govoriti kad budemo malo sigurniji. Želim zahvaliti ministru Mariću koji je predvodio cijeli proces, ali i svima koji su sudjelovali. Ovo je iskorak cijele zemlje na putu prema još većoj ekonomskoj stabilnosti", zaključio je Plenković.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.