Plenković izrazio sućut obitelji Praljak: Hrvati su prekinuli opsadu Bihaća i spriječili novu Srebrenicu!

"U ime Vlade RH i osobno želim izraziti sućut obitelji Slobodana Praljka. Njegov čin najviše govori o dubokoj nemoralnoj nepravdi prema šestorici Hrvata i hrvatskom narodu. Vlada izražava sućut svim žrtvama svih zločina koji su počinjeni u ratu u BiH. Izražavamo nezadovoljstvo i žaljenje zbog današnje presude. Želim još jednom podsjetiti domaću i međunarodnu javnost o podršci BiH kada je bila suočena s velikosrpskom agresijom i kada je bila ugroženost njenoj cjelovitosti", rekao je Plenković i podsjetio na Splitsku deklaraciju Tuđmana i Izetbegovića čime je omogućenje korištenje teritorija BIH u svrhu zajedniček borbe protv srpskih snaga. 

"Hrvatska vojska na temelju sporazuma s BiH prekinula je srpsku opsadu Bihaća i time je spriječila ponavljanje najtežih zločina i genocida kao što se dogodio u Srebrenici. HV je u suradnji s Armijom BiH i HVO-om oslobodila veliki dio teritorija BIH čime je završen rat i omogućen Daytonsko-pariški mirovni sporazum. Hrvatska je godinama pružala utočište stotinama tisuća izbjeglica iz BIH, neovisno o nacionalnosti. Među državama smo koje su prve priznale BiH. Nje ne bi bilo bez Hrvata koji sus vojim galsovnajwem na referensdumu s Bošnjacima stvorili temelje za neovisnost i samostalnost BiH".

Podsjetio je da se Hrvatska triput pokušala uključiti u postupak kao prijatelj suda, 2006., 2016. i 2017. godine, ali je sud odbio te zahtjeve.

"Za Hrvatsku je posebno važno da je Žalbeno vijeće još u srpnju 2016. godine protumačilo sadržaj prvostupanjske presude na način da u prvostupanjskoj odluci Raspravno vijeće nije donijelo nikakve konkretne zaključke o sudjelovanju hrvatskog državnog vrha u udruženom zločinačkom pothvatu i nije ih osudilo za zločin. Pri tome je potvrđeno je da u nadležnosti suda nije utvrđivanje odgovornosti države te da se zaključci Raspravnog vijeća ne odnose na odgovornost RH. Vlada smatra da se ovom ovom presudom na pogrešan način aludira na ulogu hrvatskog državnog vrha u ratnim zbivanjima u BIH", rekao je premijer. 

Podsjetio je da za BiH nije utvrđena ni odgovornost Srbije za sudjelovanje u UZP-u.

"Vlada će razmotriti raspoložive pravno-političke mehanizme kako bi osporila određene navode iz današnje presude. Želim poslati poruku podrške, opstojnosti hrvatskog naroda u BiH. Želim poslati poruku i okrenutost budućnosti prijateljskoj i susjednoj BiH čiji teritorijalni integritet respektiramo i za koji smo se zalagali. Vodit ćemo i dalje računa da budemo najveći zagovornik europskog puta Bosne i Hercegovine", dodao je Plenković dodavši da se presuda kosi s povijesnom istinom i činjenicama.

Što se tiče presude, gdje postoji UZP i poveznica sa Srbijom, čudi ga da isto nije utvrđeno za BiH.

Misli da presuda neće imati utjecaja na odnose Hrvata i Bošnjaka i BiH.

Na upit je li ovo pobjeda prava ili politike i što očekuje o položaju Hrvata u BIH, ponovio je da su nezadovoljni presudom. 

"Hrvati su jedan od tri konstitutivna naroda, imaju svoja prava, očekujem njihovo poštivanje od ostala dva naroda". 

Komentirao je i unošenje otrova u sudnicu.

"Nisam sigurnosni stručnjak, ali nije uobičajeno da se tako nešto događa u  sudnici, to je na predsjedniku suda i njihovim sigurnosnim službama. Reagirao sam izrazito emotivno, izuzetno nam je žao, to pokazuje koliko stupanj uvjerenosti kod Slobodana Praljka da sve ono što je radio, radio je s ciljem da radi dobro za hrvatski narod. Ne sjećam se da je viđen ovakav čin, predstavlja još jednu njegovu, jedinu koja mu je ostala, poruku svima da učinimo sve da se presuda koju je očito smatrao nepravednom, ne učini onakvom kakvom je mogla izgledati danas u tom trenutku".

Komentirao je izjavu Vesne Pusić da je presuda nastavak politike iz 90-ih i da ne vidi zašto su svi uzrujani.

"Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i prvi predsjednik HDZ-a najzaslužniji je u svojoj državničkoj mudrosti da danas imamo slobodnu i neovisnu Hrvatsku, zajedno s hrvatskim narodom i hrvatskim braniteljima. Njegova politika prema BiH, kada je gledate realno, razborito, bila je uvijek usmjerena na to da se održi njena teritorijalna cjelovitost, što jest učinjeno, da se kroz Washingtonski sporazum uspostave posebni odnosi BiH i RH, kao i kroz Daytonsko-pariški mirovni sporazum. Upravo je Hrvatska Olujom preokrenula ravnotežu snaga u BiH, sjetite se stanja na terenu prije Oluje i operacijama koje su nakon nje uslijedile. Politikom Franje Tuđmana omogućen je time i mir u BiH, a i njegovim konstruktivnim pristupom u sklopu pregovoru u Daytonu. Odbacujem i ne prihvaćam takve ocjene, naprotiv, povijesna istina pokazat će da je Hrvatska samo kroz ovih nekoliko elemanata, a još je puno drugih, uvijek ona koja je stajala uz BIH i podupire je, kao što radi danas", zaključio je Plenković. 

Plenković se danas čuo s predsjednicom države Kolindom Grabar-Kitarović, koja je u međuvremenu prekinula posjet Islandu, i stalnom je kontaktu s pravosudnim stručnjacima, Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, veleposlanicom u Nizozemskoj i Hrvatima u BiH.

Premijer je šokiran činom Slobodana Praljka i zabrinut, rekao je izvor iz Banskih dvora i podsjetio da je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković u kolovozu postjetio šestoricu bivših čelnika bosanskohercegovačkih Hrvata i da je općenito u stalnom kontaktu s njihovim braniteljima. 

Bivši načelnik Glavnog stožera HVO-a general Slobodan Praljak u haškoj je sudnici oko 11,30 sati, po vlastitim riječima, popio otrov nakon što mu je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju potvrdio kaznu od 20 godina zatvora za ratne zločine.

Nakon što je žalbeno vijeće potvrdilo Praljkovu prvostupanjsku kaznu od 20 godina zatvora on im je kazao: "General Praljak nije ratni zločinac i s prijezirom odbacujem vašu presudu" i popio sadržaj iz bočice.

Žalbeno vijeće ICTY-ja potvrdilo je bivšem predsjedniku vlade Herceg Bosne Jadranku Prliću 25 godina zatvora i bivšem ministru obrane Bruni Stojiću 20 godina zatvora, no nakon Praljkova postupka prekinulo je ročište ne objavivši odluku o bivšem načelniku Glavnog stožera HVO-a Milivoju Petkoviću, bivšem zapovjedniku vojne policije Valentinu Ćoriću i načelniku Ureda za razmjenu zarobljenika Berislavu Pušiću.

Žalbeno vijeće zaključilo je također da je udruženi zločinački pothvat postojao, da je postojao međunarodni oružani sukob uz umiješanost Hrvatske kao i stanje okupacije odbacujući žalbe obrane te da je rušenje starog mosta u Mostaru bilo vojno opravdano prihvaćajući žalbe obrane.