Plenković: Ispravili smo anomaliju. Ljudi s Jaruna više ne mogu zajedno glasati s Bakrom na obali Jadranskog mora

Nakon sjednice šireg predsjedništva HDZ-a podsjetio je da Ustavni sud nije ukinuo Zakon o izboru zastupnika u Hrvatski sabor nego se njegova odluka odnosila na Zakon o o izbornim jedinicama te istaknuo da sada nije riječ o velikoj reformi izbornog sustava, nego se radi minimalna intervencija. 

"Što se tiče današnjeg sastanka, htjeli smo saslušati čelnike katedri iz Zagreba, Splita, Osijeka i Rijeke. Mi smo čuli njih, oni su čuli nas. Mi smo rastumačili da je naše čitanje odluke Ustavnoga suda koji se dotaknuo Zakona o izbornim jedinicama – dakle, Ustavni sud nije ukinuo Zakon o izboru zastupnika u Hrvatski sabor", rekao je premijer na pitanje o promjeni izbornih jedinica i kritikama stručnjaka.

Dodao je kako je prof. Barić (Sanja) dobro dijagnosticirala da Ustavni sud nije doveo u pitanje temelju stvar o kojoj danas razgovaramo – a to je da se 140 zastupnika bira u 10 izbornih jedinica po njih 14. 

"Taj dio je tu. Naše čitanje je, ako Ustavni sud nije dirao ono što je srž ove teme, onda smo vidjeli – želite da jednak broj birača bira jednak broj zastupnika. Prema Popisu stanovništva iz 2021. – u devet od 10 izbornih jedinica smo ispod pet posto razlike", rekao je Plenković.

Dodao je kako čak i taj kriterij osim u jednoj izborne jedinice čini mu se da je mrvicu preko.

"Da smo se odlučili na veliku reformu izbornog sustava, koja bi potpuno promijenila način kako biramo zastupnika u Hrvatski sabor, mogli smo svašta napraviti, mijenjati broj zastupnika, mijenjati način izbora, broj izbornih jedinica, što god smo htjeli", rekao je Plenković i dodao kako to nisu napravili jer to nije bio plan u programu njegove Vlade.

"Mi nismo išli pred birače 2020. - mi, kad dođemo na vlast, predložit ćemo promjenu izbornog sustava. Nego je ovo jedna odluka Ustavnog suda, koju mi poštujemo i gdje smo predložili da se uđe u okvir onoga što je Ustavni sud rekao".

Naglasio je kako bi - kada bi se išlo u veliku reformu izbornog sustava, onda to podrazumijevalo puno širu raspravu, sudjelovanje eksperata, konzultacije, itd.

"Ovdje mi radimo ono što je minimalna intervencija, to se vidi jer ako vam 78 posto birača ostaje tamo gdje su bili i do sada, i ako imamo isti broj izbornih jedinica, ako ste ispravili anomaliju da ljudi, ne znam, s Jaruna zajedno glasaju s Bakrom na obali Jadranskog mora, toga više nema, onda smo mi ono što je bilo bitno riješili".

Plenković je dodao kako su ta pitanja o velikoj uključenosti u varijanti minimalnih izmjena primili na znanje, ali sad je, istaknuo je, javno savjetovanje te će, kad bude zakon išao u proceduru prema Saboru, biti prvo čitanje, bit će drugo čitanje.

Inflacija pada šesti mjesec zaredom

Rekao je i da Hrvatska ima vrlo dobre ekonomske pokazatelje, među kojima je i pad stope inflacije šesti mjesec zaredom.

Na sjednici šireg predsjedništva vladajuće stranke razgovaralo se, među ostalim, o ekonomskim temama te o štrajku pravosudnih djelatnika, rekao je Plenković.

"Izdvojio bih jako dobre pokazatelje o rastu za prvo tromjesečje od 2,8 posto, snižavanje inflacije šesti mjesec zaredom te smo izvijestili o svim aktivnostima glede uključivanje u javno savjetovanje zakona kojima s mijenjaju porezni zakoni'', izjavio je nakon sjednice.

Što se tiče štrajka zaposlenika u pravosudnom sustavu, predsjednik Vlade ističe da će odlukom o dodatku na plaću i regresu biti obuhvaćeno 219 tisuća ljudi, što je značajno povećanje koje pokriva sve pregovore kada je riječ o granskim ugovorima.

''Ponovili smo prijedlog koji je usuglašen s partnerima iz sindikata državnih i javnih službi, dakle povećanje plaće od 60 do 100 eura ovisno u koeficijentu i regres od 300 eura. Ovaj prijedlog je itekako dobar, pokrit će najveći broj onih o kojima je riječ u okviru službenika u pravosuđu, a ministar Malenica će i dalje voditi razgovore'', rekao je premijer.

Među ostalim ekonomskim temama, bilo je riječi o Vladinoj odluci podigne margina marže za trgovce naftnim derivatima. Plenković napominje da će Hrvati i dalje biti među onima koji će imati najniže cijene naftnih derivata u odnosu na većinu članica Europske unije.

''Na primjer, u Hrvatskoj je cijena benzina 1,32 eura a u Austriji 2,09 eura. Mi smo više od dvije godine omogućili građanima da imaju najjeftinije cijene naftnih derivata, da ne govorim o cijeni plina i struje'', izjavio je.

Zahvaljujući odlukama Vlade, stanovnici glavnog grada plaćaju striju i plin po mnogo nižim cijenama u odnosu na one tržišne, naglasio je premijer Plenković.

Govoreći o promjenama granica izbornih jedinica, Plenković odgovara da je Vlada predložila minimalne intervencije kako bi zadovoljila uvjet Ustavnog suda, a to je da glas svakog birača ima jednaku "težinu".

Obuhvatna promjena izbornog sustava nije bila u programu s kojim je HDZ izašao pred birače na izbore 2020.godine, naglasio je, a na pitanje hoće li biti u programu stranke uoči izbora 2024., poručio je: ''Vidjet ćemo, to ćete prepustiti nama''.