Plenković: Imali smo light verziju epidemioloških mjera, Covid potvrda nije prisila da se ljudi cijepe

"Pozicija Hrvatske vrlo je jasna. Mi podržavamo europsku perspektivu, proces proširenja EU-a na nama susjedne zemlje. Smatramo da je to izrazito važno i da tu poruku trebamo snažno poslati i danas", rekao je Plenković novinarima uoči neformalne radne večere s kolegama iz EU-a. 

Dodao je da će deklaracija sadržavati termine poput europska perspektiva i proces proširenja, ali kaže da "nije realno očekivati" da će se u njoj navesti i vremenski okvir ulaska tih zemalja u EU.

Naime, slovensko predsjedništvo Vijećem EU-a predložilo je da se u deklaraciji navede da EU treba biti spremna za primanje svih zemalja zapadnog Balkana najkasnije do 2030.

Tomu se u prvom redu protive zemlje zapadne Europe, ali je dobro da se pokreće pitanje o vremenskom okviru, kaže Plenković. Uz podršku na njihovom putu prema članstvu u EU, Plenković ističe da je pred tim zemljama još puno posla. 

"Nije ovo skup zemalja gdje je sve fenomenalno pa da ide kao da je ulje u 'mašini' i da se ništa ne čuje, to nije baš tako. Treba tu puno još raditi, a mi ćemo se truditi da to bude što brže i što bolje", istaknuo je hrvatski premijer koji je sudjelovao i na sastanku Europske pučke stranke (EPP), a prije toga se susreo s kosovskim premijerom Albinom Kurtijem.

"Mislim da je dobro da je došlo do deeskalacije situacije na granici između Kosova i Srbije", rekao je Plenković i najavio da će se sutra kratko vidjeti i s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Poručio je da "nije primjereno niti normalno" da se blokira početak pregovora Sjevernoj Makedoniji, osobito nakon što je riješila spor o imenu s Grčkom i postala članica NATO-a.

Komentirajući stanje u BiH, ponovio je poziciju Hrvatske. "Svi oni koji su bili u Daytonu i u Parizu dobro znaju što je koncept 1, 2, 3. Mi želimo da se ta legitimna zastupljenost konstitutivnih naroda reflektira i kroz pravičan izborni zakon u najvišim predstavničkim tijelima BiH, tu mislim na Predsjedništvo", rekao je Plenković. 

Dodao je da je "anomalija situacija u kojoj jedan narod u Federaciji, a to su Bošnjaci, svojim glasovima biraju hrvatskog člana Predsjedništva" i da Hrvatska radi na poboljšanju odnosa s BiH, ali i vodi računa da se Hrvati u BiH, "ne samo osjećaju jednakopravno, nego da se to vidi i kroz zakone i kroz reprezentativnost". 

"Što više budemo koristili eufemizme, nekakav nejasan jezik, neke poruke koje se mogu iščitati na način, kako vi tu govorite, da ima tu još neka rezerva, to će otvarati ogroman politički, ekonomski, financijski, energetski, medijski prostor drugim globalnim silama da budu prisutni i utjecajniji u BiH i bilo kojoj drugoj državi jugoistoka Europe. I zato je naša poruka: jasna politička perspektiva, ispunjavanje kriterija, sustavan proces prema članstvu i snažna ekonomska i financijska pomoć", zaključio je hrvatski premijer. 

Čelnici država članica EU-a na neformalnoj večeri razgovarat će o posljedicama povlačenja iz Afganistana, strateškoj autonomiji EU-a, a dotaknut će se i ekonomskih i energetskih tema.

Premijer je komentirao i prosvjed pred bolnicama zbog uvođenja obveznih Covid potvrda u zdravstveni sustav.

"To je jako mali broj ljudi. Jučer ujutro od svih koji su bili, ako je bilo 10 djelatnika KBC-a. Covid potvrda nije prisila da se ljudi cijepe. Ne razumijem u čemu je problem. Imali smo vrlo light verziju epidemioloških mjera", rekao je premijer.