Plenković ga vidi kao dostojnog protivnika Milanovića: Na televiziji govorio o temi budućnosti

Dragan Primorac istaknuo je da su hrvatski liječnici i zdravstveno osoblje izvrsni u puno segmenata, a u segmentu kojim se on bavi prošlu godinu obilježilo je povijesno uvođenje specijalizacije iz medicinske genetike.  "3,2 milijarde parova baza koje određuje naš genom, ili 30 trilijuna stanica, gdje se u tri mjeseca sve te stanice potpuno zamijene, ili gdje pojedinačna stanica doživi dnevno oko milijun različitih mutacija, nama tumače sve što se tiče ljudskog zdravlja. Ako nećete imati osobe koje će razumjeti sve procese, nećemo napraviti velike iskorake", rekao je i dodao kako je iznimno značajno uvođenje cjelogenomske analize u kliničku praksu.

"Od pojedinačnih gena koje smo sada analizirali, prvi put smo krenuli u analizu cijelog genoma, što znači da smo u stanju napraviti predikciju nastanka bolesti i pravovremeno djelovati dijagnostički. To svjedočimo svako malo. U području regenerativne medicine napravili smo ogromni iskorak, u suradnji s izraelskim kolegama već je proizvedena prva kost iz vlastitih stanica pacijenta, 10 cm dugačka, koja je implementirana u pacijenta koji je imao pseudoartrozu i zatim zahvat", dodao je u emisiji Otvoreno.

Primorčeva skupina koja radi u Hrvatskoj, Izraelu i SAD-u ima rezultate oko liječenja osteoartritisa, tzv. mezenhimalne matične stanice, s učinkom gdje je oko 85 posto pacijenata tri godine nakon zahvata bez proteze, a došli su na ugradnju proteze.  Na pitanje koliko smo daleko od proizvodnje biološkog umjetnog organa, rekao je da su osim kosti, već napravljene krvne žile koje su proizvedene i ugrađene u pacijente.

"Mehanizam je već definiran, u određenim uvjetima može se krenuti u proizvodnju različitih organa. Ideja da se krene u prema kompleksnim organima, ali dok se to ne napravi, djeluje se lokalno, koristeći ogroman regenerativni potencijal koje imaju mezenhimalne matične stanice. Ekipa iz Izraela i ekipa Sorrenta iz Kalifornije prva je napravila liječenje teškog oblika Covid-a mezenhimalnim matičnim stanicama, a bio je u jako lošem stanju", dodao je.  

FOTO: HRT

Personalizirana medicina

Govoreći o pojmu personalizirane medicine, Primorac je rekao kako je farmakogenomika vrlo važan dio personalizirane medicine. 
"Kad je 1998. godine, američki časopis The Journal of American Medical Association objavio rad gdje je prikazao da otprilike 105.000 potpuno zdravih ljudi umire od onog što mi zovemo štetni učinci lijekova ili da ih otprilike u tom trenutku oko 2,2 milijuna koji su u bolnici imaju vrlo ozbiljne komplikacije po štetnim učincima lijekova, što je četvrti razlog smrtnosti, došlo je do panike i nitko nije znao kako će se ponašati. To je bio trenutak kada je po prvi put jedan vrlo važan segment personalizirane medicine ugledao svjetlo dana, to je farmakogenomika. U tom trenutku se shvatilo da unutar našeg genoma imamo različite lijekove koji se različito metaboliziraju, imamo lijekove koji se vežu na različite receptore, i isto tako imamo lijekove koje imaju različite oblike ponašanja u određenim uvjetima", rekao je.

Milanović dobio izazivača: Ugledni znanstvenik nije odustao od predsjedničkih ambicija

Najavio je da će za 15-ak dana bili objavljena, kako je rekao, Biblija farmakogenomike u izdanju Springer Nature-a, gdje će liječnicima biti ponuđeno kako da se u personaliziranoj medicini optimizira terapija.  Miličić je naglasio kako bi svaka vrhunska medicina morala biti personalizirana.  "U nekim aspektima našeg posla svakog pacijenta liječimo individualno, koristi se genska analiza, to je postalo rutina u liječenju i prognozi naših pacijenata s kardiomiopatijama. U KBC-u u Zagrebu postoji duga tradicija personalizirane medicine i u ostalim segmentima", rekao je. Dodao je da će uskoro biti otvoren nacionalni centar za personaliziranu medicinu koji će objediniti sve aspekte koji se nazivaju personaliziranom medicinom.