Plenković: Dobro je da se Milanović primakao čvrstoj politici Hrvatske, ovo je blitz krieg, za manje od 48 sati već se vode borbe za Kijev

Plenković je bio gost središnjeg Dnevnika HRT-a.

"Poruka koja je (ovom agresijom)  poslana je vrlo jasna: predsjednik Putin nastoji ispraviti slabosti i greške ranijih ruskih lidera (...) to je poruka Zapadu o neširenju politike otvorenih vrata NATO-a, poruka Europskoj uniji i SAD-u", rekao je Plenković.

Po njegovim riječima, neposredne posljedice će, bez ikakve dileme, biti dvije krize - jedna je dodatni rast cijena energenata i nova izbjeglička kriza te stvaranje presedana da neki regionalni ili globalni hegemon može posegnuti za okupacijom neke druge zemlje  i za to ne očekivati posljedice.

"To su ozbiljni, krupni događaji koji su se dogodili jučer i koji će utjecati na međunarodne odnose u mjeri kakvu još nismo vidjeli u godinama koje su pred nama", smatra šef vlade.

Ponovo je osudio Rusiju zbog intervencije na Ukrajinu nazvavši je "blitz kriegom", napomenuvši da nije još prošlo ni 48 sati, a već se vode borbe za glavni grad.

Datum 24. veljače, rekao je Plenković, ostat će u povijesti međunarodnih odnosa kao dan kada smo vidjeli flagrantno kršenje svih načela na kojima počivaju cijeli multilateralni sustav i međunarodni odnosi.

"Vidjeli smo kršenje međunarodnog prava na jedan nevjerojatan način, agresijom, invazijom, praktični blitz kriegom na suverenu državu, s kopna, zraka i mora s ogromnim snagama. Prošlo je manje od 48 sati i već se vode borbe za glavni grad, Kijev", rekao je premijer.

"Ova agresija Rusije je nedopustiva, mi je pozivamo da prestane s tom agresijom i da poštuje Ukrajinu kao suverenu državu", poručio je.

Na pitanje je li  EU uvela preblage sankcije Rusiji, imajući u vidu golemo razočarenje ukrajinskog predsjednika Volodomira Zelenskija u odgovor Zapada, Plenković je ponovio da je Unija u četvrtak reagirala s "ogromnim paketom sankcija".

Prvi paket je bio odgovor na rusko priznanje Donjecka i Luganska, a drugi na invaziju, podsjetio je premijer i najavio razgovore o trećem paketu sankcija.

Kao dio drugog paketa sankcija, ministri vanjskih poslova država EU-a u petak su zamrznuli imovinu predsjednika Vladimira Putina i ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova te izrazili spremnost za dodatne mjere ako se situacija ne promijeni.

Osvrnuvši se na moguće isključivanje Rusije iz svjetskog sustava plaćanja Swift, Plenković je kazao da jednom kada se takve odluke donesu, one imaju učinke i na države članice EU-a.

'Pomoći ćemo s izbjeglicama koliko možemo i koliko bude trebalo'

Rekao je da će Hrvatska, vezano uz situaciju s izbjeglicama iz Ukrajine, pomoći koliko može i koliko bude trebalo.

"Što se tiče opskrbe plinom, tu možemo biti mirni. Sustav opskrbe plinom u Hrvatskoj će funkcionirati normalno, sigurno do kraja sezone grijanja", rekao je Plenković odgovarajući na pitanje kako će se sankcije Rusiji odraziti na Hrvatsku.

Podsjetio je kako je Vlada sufinancirala izgradnju terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku koji je Hrvatskoj omogućio alternativni pravac opskrbe plinom čime je, rekao je, dugoročno osigurana strateška neovisnost i mogućnost da se s tim količinama plina pokriju sve potrebe i gospodarstva i kućanstava.

Na pitanje hoće li EU imati jedinstveni odgovor na izbjegličku krizu, budući da prema Europi kreću deseci tisuća izbjeglica, odgovorio je da je solidarnost svih europskih lidera nepodijeljena.

"U ovom trenutku, to su prije svega zemlje kuda su se oni uputili:  Mađarska, Poljska i Slovačka. Svi su u fazi pripreme i rade planove", rekao je i dodao kako je još jučer ujutro bio sastanak Užeg kabineta Vlade sa svim sastavnicama domovinske sigurnosti, Sigurnosno-obavještajne agencije, Ministarstva unutarnjih poslova, Civilne zaštite, Crvenog križa... "Svi su u pripravnosti i tu su da pomognu koliko možemo i koliko bude trebalo", rekao je Plenković govoreći o prihvatu izbjeglica iz Ukrajine.

Plenković je rekao i kako će ta distribucija biti ravnomjerna te dodao da Hrvatska ima iskustva u prihvatu izbjeglica iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine iz 90-ih.

Odgovorio je i na pitanje hoće li vrlo brzo biti organizirana sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost kako bi se raspravilo o utjecaju krize na naša područja, na što predsjednik RH Zoran Milanović kaže da ne treba žuriti i treba pričekati da se vidi razvoj događaja na terenu.

Plenković je rekao da mu je bitno da se sastaju što prije i da mu je tu spremnost izrazio i telefonski.

Bio sam na sastanku Europskog vijeća, on je predstavljao Hrvatsku na video-konferenciji NATO-a. Mislim da je bitno da imamo usuglašena stajališta, ali eto. Mislim da smo govorili slično, ne nužno isto, i dobro je da se i on primakao stalnoj, čvrstoj, višegodišnjoj i jasnoj poziciji Hrvatske koja govori o tome da se moramo držati temeljnih načela - poštovanja suvereniteta država, rekao je Plenković.