Plenković: U četvrtak na sjednici Vlade odluka o dokapitalizaciji HEP-a

"Najprije se ide s 400 milijuna eura dioničarskog zajma, a potom s još 500 milijuna eura koji se odnosi na dokapitalizaciju. Cijeli se proces vodi uz komunikaciju s Europskom komisijom", dodao je Plenković. 

Poruka koja je jasna - HEP kao glavna nacionalna energetska kompanija ostat će i dalje snažna, stabilna, u 100 postotnom državnom vlasništvu. Bez ikakve privatizacije, naglasio je premijer.

Naglasio je kako Vlada već dosta dugo regulira i cijenu plina te struje - i za građane i za sve institucije te gospodarske subjekte. "To je bio državni intervencionizam u trenutku kad je gospodarstvu mogla pomoći jedino država. Intervencija je bila sveobuhvatna, snažna i pravovremena. Efekti toga su da danas imamo najveći mogući broj zaposlenih i najmanji broj nezaposlenih. Uspjeli smo u 2022. ostvariti gospodarski rast od 6,3 posto, zadržati kreditni rejting, imati rekordnu turističku sezonu, uči u Schengen i eurozonu. Te zaustaviti trend rasta inflacije", dodao je.  

Potvrdio je da građani i poduzetnici mogu biti sigurni da će Vlada i dalje pomagati - mjere za plin su godinu dana, mjere za struju do 30. rujna, a nakon toga će se procijeniti situacija. 

'Socijalna uključivost'

Na pitanje može li Vlada učiniti nešto da se snize i cijene prehrambenih proizvoda odgovorio je: "Mi smo po mom dubokom uvjerenju učinili sve. Plin, struja, naftni derivati... Cilj mene kao premijera je bio u prvom redu da opskrba energentima ni u jednom trenutku ne dođe u pitanje te da cijena energenata bude priuštiva svima".

Upitao je ima li prostora da u lancu proizvođača, trgovine - da se nešto učini u smislu društvene odgovornosti "da ne gledaju samo na vlastitu dobit". 

"Moja politika je socijalna uključivost. Hoću da kroz krizu prođemo svi skupa, a ne da neki nemaju ništa a da drugi zarađuju puno. Zato očekujemo od svih da se ponašaju odgovorno i da pri formiranju cijena uzmu u obzir kontekst krize u kojoj živimo", rekao je Plenković.

Plenković je komentirao i najavu štrajka pet krovnih liječničkih udruga i njihov zahtjev da ih primi na razgovor. Kazao je kako su plaće posebno u zdravstvenom sektoru rasle više nego ikad, te najavio da će provjeriti sve plaće u zdravstvu i nastaviti razgovor i tražiti rješenja. "Od 2016. osnovica plaća je narasla za trideset i nešto posto uz različite druge dodatke. Plaće u zdravstvu su rasle više nego ikad. Zatražit ću od kolega da malo provjeri. Razumijem da postoje različite kategorije plaća u zdravstvenom sustavu. Zato ministar ima zadatak razgovarati sa svim dionicima u zdravstvu i vidjeti kako se što može unaprijediti", kazao je.