PODSJETIO I NA MILANOVIĆEVU SKLONOST ZADUŽIVANJU

VIDEO Plenković: Bilo bi dobro da dva člana Predsjedništva BiH reteriraju od svojih izjava; cijela Vlada bit će u Kninu

Autor

iz

Uoči dvotjedne ljetne stanke Vlade premijer Andrej Plenković odgovarao je na novinarska pitanja na konferenciji za medije u Banskim dvorima.

01.08.2019. u 13:14
Ispiši članak

Premijer Andrej Plenković u četvrtak je, govoreći o reakcijama na povučeni tekst Jerusalem Posta u kojem se tvrdilo da je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla da je BiH pod kontrolom radikalnog islama, poručio kako bi lideri te zemlje trebale raditi na smanjivanju tenzija i da ona u međunarodnim institucijama nema većeg zagovornika od Hrvatske. 

"Mislim da je to jedan dobar primjer kako nešto što neko vrijeme stoji u javnom prostoru može izazvati ishitrene i oštre reakcije", rekao je premijer, prozvavši napise izraelskog medija  "neprovjerenim informacijama". 

Jerusalem Post je pisao kako je Grabar-Kitarović tijekom svog službenog posjeta Izraelu na zatvorenom sastanku s predsjednikom Reuvenom Rivlinom kazala da je BiH pod kontrolom militantnog islama te da ljudi povezani s Iranom i terorističkim organizacijama diktiraju politiku te zemlje. 

Hrvatska predsjednica je snažno odbacila te napise, u novoj verziji teksta izbačen je sporni dio, no to nije zaustavilo niz žestokih reakcija koje stižu iz BiH.

To nije dobro jer je "cijela državna politika Hrvatske prema BiH dobronamjerna, s respektom za našu susjednu državu i sva tri konstitutivna naroda", rekao je Plenković. 

Kazao je da bi čelnici BiH, a osobito dva člana Predsjedništva te države, trebali "reterirati od tih izjava", posebice jer se pokazalo da nisu istinite, "kako bi se smanjile tenzije u eteru". 

Hrvatski član Predsjedništva Željko Komšić je u utorak za Grabar-Kitarović rekao da je "nestabilna ona, a ne BiH", dok je bošnjački član Šefik Džaferović optužio predsjednicu da "ponavlja laži kojima se širi ksenofobija", a Hrvatsku da vodi "fašističku politiku" prema BiH.

Plenković je u četvrtak kazao kako Hrvatska uvijek podržava napore BiH u njezinim naporima za ekonomsku stabilnost, socijalnu uključenost i prema Europskoj uniji, poručivši kako ta država  "nema većeg zagovornika" od Hrvatske u međunarodnim institucijama. 

"Naša povezanost će biti vječna. Trebamo jačati naše odnose, a ne ishitrenim reakcijama stvarati tenzije", naglasio je i ponovio podršku Grabar-Kitarović.

Pozvao je čelnike BiH na dijalog i naglasio kako Zagreb želi da Hrvati kao ravnopravan, konstitutivan narod ima svoju priliku da u "ključnim institucijama budu njihovi legitimni predstavnici". 

Premijer je na konferenciji za medije istaknuo i kako sigurnosne službe dviju država moraju surađivati "po svemu što može imati bilo kakav predznak terorizma" jer se nalaze na istoj migrantskoj ruti. 

"Mi smo zemlja koja štiti svoju granicu bez da je podigla barikade, ograde, žilet-žice, bodljikave žice. To je bio naš politički odabir. Ja ne bih htio žilet žice prema zemlji koja nam je prijateljska, mi to nećemo raditi", zaključio je. 

Svi ministri na proslavi Oluje, Plenković neće na Thompsona

Premijer je istaknuo da pripreme za 24. obljetnicu Oluje 5. kolovoza idu jako dobro, u koordinaciji Ministarstva branitelja, Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova. Naglasio je i da Vlada izrazito drži do digniteta Domovinskog rata, dostojanstva hrvatskih branitelja, boljeg položaja i hrvatskih vojnika i policajaca 

"Cijela Vlada će biti u Kninu, to je danas potvrđeno i na taj način šaljemo jasnu poruku koliko držimo do onih ključnih povijesnih događaja koji su omogućili Hrvatskoj slobodu i razvoj, demokraciju i u konačnici prosperitet kakav danas uživamo u odnosu na vrijeme početka 90-ih kada je država bila u Domovinskom ratu", poručio je Plenković.

Kazao je i da neće ići na Thompsonov koncert povodom proslave Oluje u nedjelju, 4. kolovoza, već će biti na večeri alkarskoga društva.

Premijer Andrej Plenković je rekao da će proces rješavanja krize u 3. maju imati tri faze, pri čemu država ne bi trebala imati troškova.

"Prva faza bi se odnosila na deblokadu računa, druga na dogovor brodogradilišta, Vlade i naručitelja brodova s ciljem iznalaženja adekvatnih financijskih sredstava koji bi omogućili dovršetak tih brodova, a treći korak bio bi pronalaženje ozbiljnog partnera koji bi našao interes za održivost, vjerojatno ponovno kroz neke prilagodbe i restrukturiranje", rekao je Plenković.

Dodao je kako je sve temeljeno na jasnoj financijskoj konstrukciji koja bi "omogućila državi da u ovoj operaciji nema troškova".

Napomenuo je kako se o tome razgovaralo s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom i s budućom predsjednicom Ursulom von der Leyen.

Na pitanja novinara o planovima vezanim za reotkup dionica Ine od mađarskog MOL-a po završetku rada konzultanta, englesko-francuske investicije banke Lazard, premijer je rekao da postoji više opcija, no kako je rano detaljnije govoriti o tome.

Nije odgovorio na pitanje povećava li koja od opcija javni dug.

"Najvažnije je da prvo ministri financija i energetike potpišu ugovor s Lazardom", kazao je Plenković dodajući kako će Lazard s drugim u budućnosti angažiram savjetnicima iznaći financijsku konstrukciju za takvu operaciju.

Istaknuo je dobra iskustva s Lazardom, te podsjetio da su svojevremeno, kad ih se angažiralo od ministarstva financija i ministarstva mora, prometa i infrastrukture uštedjeli 50 milijuna eura godišnje.

Premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak da mu nije jasno kako se netko poput Zorana Milanovića koji je, kaže, zadužio zemlju za 71 milijardu kuna, nakon toga može kandidirati za predsjednika države.

Plenković je to izjavio na konferenciji za novinare komentirajući to što sindikati u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju, nakon tromjesečnih pregovora i načelnog dogovora s ministrom zdravstva Milanom Kujundžićem jučer nisu uspjeli potpisati dogovor o povećanju plaća.

Premijer se pritom nije složio s novinarskom opaskom da novca ima za sve, ali očito ne i za radnike u zdravstvu.

"Ne bih rekao da nema novca za liječnike i medicinske sestre. Širi kontekst je jasan i precizan, ova Vlada ima zdravi gospodarski rast. Tri posto rastemo, a istodobno se tri posto razdužujemo", kazao je Plenković prije trotjedne stanke rada Vlade.

"Milanovićeva Vlada nas je zadužila za 71 milijardu. Nije mi jasno kako se netko kandidira nakon takvoga 'acquisa'? Vrlo ambiciozno jer ljudi ne zaboravljaju, a ako zaborave treba ih podsjetiti. Ova Vlada ostvaruje proračunske viškove, u našem mandatu prosječna plaća porasla je tri puta više nego u mandatima Tihomira Oreškovića, Zorana Milanovića i Jadranke Kosor zajedno", ustvrdio je.

Vezano za pregovore sa sindikatima, naglasio je da postoje tri ključna elementa - osnovice, koeficijenti i dodaci. Dodao je da je njihov pristup takav da nadležni ministar za rad i mirovinski sustav koordinira te aktivnosti u suradnji s potpredsjednikom za gospodarstvo i sa svim resornim ministrima na jedinstvenoj platformi pregovara ono što se tiče općeg dijela i što se tiče granskih dijelova.

Naglasio je da svaki dogovor s bilo kojim granskih sindikatom, uvijek povlači izravne financijske posljedice u svim drugim granama. "Za sve to skupa treba pronaći sredstva, a to nije lako. Svjesni smo da postoji problem odlijeva i liječnika i medicinskih sestara i nastojimo pronaći rješenja koja će nam održati koju sada držimo, a to je fiskalna konsolidacija", poručio je.

"Zato ćemo razgovarati i s liječnicima i s medicinskim sestrama te sa svima drugima i dogovoriti nakon stanke od dva tjedna cjeloviti pristup sa svim ministrima u koordinaciji. Nastojimo trošiti onoliko koliko zarađujemo, a ne trošiti ono što nemamo. Najlakše bi sad svima bilo dignuti plaće, otići na financijska tržišta, zaduživati se, pa ćemo vidjeti kakav će nam biti rejting i imidž u ekonomskim i financijskim institucijama. Napravit ćemo što možemo, ali na način da smo pravični prema svima", kaže Plenković.

"Za razliku od Hrvatske, naše susjedne zemlje, njih 12, od kad su u Europskoj uniji dobili su 365 milijardi eura bespovratne pomoći. Hrvatska nije dobila ni približno toliko. Poljska se digla jer dobro apsorbira sredstva. Te zemlje nisu imale rat, nisu imale štetu. Mi smo bili zemlja koju se u knjigama o proširenju EU spominjalo u fusnoti. Nama su ozbiljnija financijska sredstva počela pristizati tek 2000. Mi smo u fazi lovljenja koraka, to se odnosi i na plaće i fondove i infrastrukturu. Tamo 2027. ćemo biti veseli i sretni, nakon druge financijske omotnice", odgovorio je premijer na pitanje zašto Hrvatska toliko zaostaje za zemljama poput Rumunjske i Bugarske.

Tvrdi i da će turistička sezona po prihodima biti bolja nego prošle godine koja je bila iznimna. Na pitanje slušaju li ga ministri Plenković je odgovorio:  "Trebali bi me slušati. Slušaju."

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković rekao je u četvrtak da hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović ima njegovu i potporu HDZ-a za ponovnu kandidaturu na predsjedničkim izborima, dok je za unutarstranačke izborima rekao da su na trećem mjestu prioriteta.

"Predsjednica će sigurno biti kandidatkinja na predsjedničkim izborima, a ona je sama rekla da će objaviti kandidaturu nakon Dana pobjede, ali ne očekujem da to bude u Kninu", rekao je Plenković na konferenciji za novinare nakon današnje sjednice Vlade, uoči trotjedne ljetne stanke.

Odluka o objavi kandidature je na predsjednici, a u nadolazećim predsjedničkim izborima u stranci očekujem jedinstvo, angažman i potporu.

Komentirajući ostale kandidate na predsjedničkim izborima, rekao je da ima onih koji komuniciraju samo preko društvenih mreža. 

"Gdje je tu hrabrost, gdje je tu stav? Koji je to žanr politike, kako će taj govoriti o fiskalnoj konsolidaciji, o gospodarskom rastu, o respektu koji imamo u međunarodnoj zajednici?", pitao se Plenković.

Na pitanje kada će se održati unutarstranački izbori u HDZ-u, Plenković je odgovorio da je HDZ sada isključivo fokusiran na predsjedničke izbore te dodao da će se vrijeme održavanja tih izbora naknadno utvrditi. 

"Sve drugo dolazi kasnije, imamo veliku odgovornost predsjedanja Europskom unijom i moramo realizirati niz programa", rekao je zaključivši da su na tom tragu unutarstranački izbori u ovom trenutku na trećem mjestu prioriteta.

Plenković: HDZ-u je mjesto u desnom centru

Plenković je ustvrdio i kako je 2016., kad je došao na dužnost predsjednika HDZ-a, preuzeo društvenu i političku odgovornost da stavi HDZ na pravo mjesto, a to je - desni centar.

"Za zdravlje ljudi u Hrvatskoj je da HDZ bude tamo gdje ga je ostavio Franjo Tuđman, a on ga nije stavio na krajnju desnicu", ustvrdio je.

A gdje će biti premijer za vrijeme dvotjedne ljetne stanke Vlade?  "Idući tjedan ovdje će biti Bedeković i Medved, tjedan nakon toga čak troje ili četvero ministara je u Zagrebu, a ja ću biti Rijeka-Opatija", otkrio je premijer.

Komentirao je i postupanje policije prema prosvjedniku na Korčuli koji ga je nazvao "Ćaća" i dočekao s takvim natpisom. "Što se tiče reakcije policije, ja se u to ne mogu miješati. Policija je reagirala kako je, mogli su i nereagirati", izjavio je Plenković. Dodao je da to nije u njegovom habitusu u bilo kojem kontekstu, ali i da mu je prosvjednik tim nazivom pokušao zalijepiti etiketu korupcije, što nije baš ugodno.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.