Plenković: Ova godina je pokazala da bez države tržišta i društva ne bi opstala

Premijer je u petak sudjelovao na poslovnoj konferenciji na kojoj je predstavljeno godišnje specijalizirano izdanje međunarodnog tjednika Economist "Svijet u 2021.", a njegova glavna tema bio je financijski instrument Europske komisije "Next Generation EU".

Plenković je u uvodu konferencije, koja je zbog epidemioloških razloga bila zatvorena za novinare uz djelomični prijenos uživo, kazao kako je 2020. onemogućila predviđanje budućnosti kao što se to činilo dosad.  

Istaknuo je da je godina na izmaku, obilježena pandemijom korona virusa, bila "demonstracija snage države". 

"Ako se nešto pokazalo u logici da tržište treba regulirati sve što se može, ova godina je pokazala da bez države tržišta i društva ne bi opstala", rekao je premijer na konferenciji na kojoj su sudjelovali i ministar gospodarstva Tomislav Ćorić i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

"Baš zato zajedničkom sinergijom gospodarstva i institucija zajedno možemo premostiti ovu krizu". 

Europski oporavak

Plenković smatra da je kriza uzrokovana pandemijom šansa za Hrvatsku da nakon nje napravi iskorak, pa naglasio da je novim europskim proračunom i planom oporavka Hrvatska dobila najviše sredstava po stanovniku među članicama. Premijer je pritom istaknuo da vlada "najviše tih novaca želi dati gospodarstvu".  

Za mehanizam "Next Generation" rekao je da je najbolji pokazatelj snage EU-a u svijetu te da će se s "prolaskom desetljeća shvatiti ispravnost i dalekosežnost" odluka Unije u ovoj godini. 

Europski proračun i instrument "Next Generation", kojemu je cilj oporavak europskog gospodarstva, najveći su financijski poticaj u povijesti EU-a, vrijedni ukupno 1,8 bilijuna eura, a cilj im je "zelenija, digitalnija i otpornija Europa", stoji na stranicama Europske komisije. 

Predstavnik tog tijela u Hrvatskoj Ognian Zlatev na konferenciji je kazao kako taj instrument "nije samo za oporavak, nego i za evoluciju društva". 

"Ne želimo da Europa nakon pandemije bude ista, nego da bude bolja", naglasio je, pa dodao da se kontinent može oporaviti samo zajedno jer "gospodarski problemi u jednoj državi uzrokuju probleme i u drugima". 

Izazovi pred svijetom

Plenković je na konferenciji rekao kako će po njemu glavno pitanje nakon Covida-19 biti "globalna borba protiv nejednakosti" koja će poslije pandemije dobiti novi kontekst. 

Svijet će se baviti i borbom protiv klimatskih promjena, ubrzanom digitalizacijom, oporavkom turizma i zračnog prometa, zaštitom granica i sigurnosti te borbom protiv lažnih vijesti, smatra premijer.

Kao i sam Economist u svojim predviđanjima za iduću godinu, Plenković tvrdi da će "cijelom 2021. dominirati pitanje cjepiva". 

Izdvojio je i razloge za optimizam – nevjerojatnu brzinu razvoja cjepiva, europski mehanizam oporavka te novu vladu Sjedinjenih Država koja "otvoreno vraća Ameriku na multilateralnu pozornicu", što će utjecati na globalno upravljanje. 

Predviđanja Economista

Economist, međunarodni liberalni tjednik osnovan 1843. sa sjedištem u Londonu, za 2021. je izdvojio pitanja koja će obilježiti tu godinu, a po drugi put to godišnje izdanje ima i hrvatsku verziju. 

Prva je izdvojena nadolazeća borba oko cjepiva – distribucije po svijetu, a potom i odbijanja stanovnika da se cijepe. Economist piše i o neuravnoteženom ekonomskom oporavku pod kojim će se jaz između snažnijih i slabijih tvrtki i tržišta produbiti. 

Iduću godinu obilježit će i pokušaj nove američke vlade da vrati red u međunarodne odnose nakon Donalda Trumpa koji je napustio multilateralne dogovore poput Pariškog sporazuma ili dogovora svjetskih sila s Iranom. 

U 2020. nas očekuju nove tenzije između SAD-a i Kine, geopolitička borba na poslovnom polju, s tvrtkama poput TikToka i Huaweija na prvoj liniji, svijet s manje turizma i zračnog prometa i usvajanje novih tehnoloških ponašanja – videokonferencija i internetske kupovine. 

Economist smatra kako bi iduća godina mogla biti "deja vu" 2020., odnosno pokušaj da se održi sve što je odgođeno ove godine – Olimpijade, Svjetske izložbe u Dubaiju ili Europskog prvenstva u nogometu. 

Na kraju, tjednik u svom izdanju ističe da je 2021. prilika za borbu protiv klimatskih promjena i zeleni oporavak, ali i da će otvoriti prostor za ozbiljnije nošenje s drugim svjetskim izazovima poput sve veće otpornosti na antibiotike ili nuklearnog terorizma. 

Hrvatsko izdanje, na 158 stranica, sadrži i dio prilagođen Hrvatskoj za koji su pisali i sam premijer, ministar Ćorić, bivši HNS-ov ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i predstavnici hrvatske poslovne zajednice. 

"Economist je jedan od rijetkih medija koji se prilagođava promjenama", rekao je na konferenciji Vrdoljak čija je tvrtka distributer magazina u Hrvatskoj, dok je premijer kazao kako "većina nas koji se bavimo međunarodnim odnosima živimo s Economistom".

Plenković o korona krizi

"Što se tiče plaća i mirovina, one neće doći u pitanje. Nisu došle ove godine, neće doći ni dogodine. Plaće će biti tu, mirovine će biti tu, očuvat ćemo radna mjesta", ustvrdio je Plenković, odgovarajući na pitanje novinara nakon konferencije The Economista "Svijet u 2021." o tome koliko može trajali zatvaranje gospodarstva a da ne dođu u pitanje isplate plaća i mirovina.

Kako je dodao, napravit će sve što odgovorna vlada i država u ovako posebnim okolnostima treba učiniti i što se pokazalo da je dobro.

"Ključ je sljedećih šest mjeseci. Ako gledamo iskustvo od lani, u proljeće, kada bude malo toplije vrijeme, izgledno je da epidemija ne bude ovako snažna kao što je danas. Drugo, cjepivo će dolaziti i procjepljivati ćemo naše građane te ćemo pokazati otpornost prema daljnjem širenju zaraze. Mjere za očuvanje radnih mjesta trajat će dokle treba", istaknuo je Plenković.

Kako je naveo, Vlada će za to naći sredstva, a istodobno će raditi na gospodarskom oporavku i otpornosti, investicijama i iskoristiti ovu priliku za 'reset' Hrvatske u smjeru digitalne i zelene tranzicije te ulaganja u sve procese četvrte industrijske revolucije, uz istodobno sprječavanje duboke nejednakost u društvu i daljnje krize.

"To je odgovornost Vlade i države i iza toga ćemo stati. Sve što smo dosad radili bilo je na tom tragu", naveo je premijer.

U vezi najnovijih procjena HNB-a, kazao je da se kalkulira koliko će pasti gospodarske aktivnosti. Ovo razdoblje visoke blagdanske osobne potrošnje važno je za funkcioniranje države, kazao je Plenković, ocijenivši da je napravljen dobar balans mjera. 

Po u četvrtak objavljenim novim procjenama HNB-a, u 2020. godini realni BDP mogao bi pasti 8,9 posto, dok se u 2021. godini očekuje njegov rast za otprilike pet posto.

Ranije prognoze HNB-a, objavljene sredinom listopada, u 2020. su predviđale pad realnog BDP-a od osam posto, a u 2021. godini rast od 5,2 posto.

Prema temeljnom scenariju HNB-a, ne očekuje se da će BDP u 2021. godini dosegnuti pretkriznu razinu, već da se će to dogoditi u 2022. godini.

Po pesimističnom scenariju, koji pretpostavlja da se epidemiološka situacija ne stavi pod kontrolu do kraja prvog kvartala iduće godine, već da se određeni oblici zatvaranja gospodarstva moraju nastaviti, tada bi oporavak usporio, a razina BDP-a iz 2019. bila bi dosegnuta tek 2023. godine.

Premijer je govorio i o borbi protiv virusa.

"Najlakše bi bilo zatvoriti sve na godinu dana i zatvoriti se kući i onda to nazvati nekakvom strategijom, ali mi tako nećemo raditi", dodao je. 

Novinare je zanimalo hoće li premijer Plenković biti na misi za Božić.

"Mislim da ću ići na jutarnju misu. Besmisleno je uspoređivati sat vremena na misi i par sati u kafiću. To je čak i bezobrazna usporedba", odgovorio je oštro novinaru.