Plenković otkrio kakvu Hrvatsku očekuje za četiri godine, odgovorio i što misli o napadima na Stožer: Oporba je tu bitku izgubila!

Na pitanje, je li se postavljanjem četiri ministra podrijetlom iz Slavonije željela poslati posebna poruka i koji su bili osnovni kriteriji kada je formirao novi tim, Plenković je odgovorio:

"Vlada je u velikoj mjeri dio kontinuiteta ove moje prve vlade, s tim da smo tu još pridružili četvero novih članova, ministricu Tramišak koja dolazi iz Osijek, ministricu Brnjac koja je iz Zagreba, odnosno Karlovca, ministra Fuchsa koji je prije bio ministar znanosti i obrazovanja i potpredsjednika Borisa Miloševića.

Slavonija je jako zastupljena u ovoj vladi, bila je cijelo vrijeme, mi smo imali u prethodnom mandatu četvero ministara iz Slavonije. Umjesto Osječko-baranjske bila je zastupljena Virovitičko-podravska županija, bili su to ministrica Bedeković i ministar Tolušić.

Moram reći da je HDZ ostvario briljantan rezultat u Osječko-baranjskoj i Virovitičko-podravskoj županiji, dakle u 4. izbornoj jedinici prvi put u povijesti smo osvojili osam mandata.

Župan Anušić postao je potpredsjednik stranke u timu Odvažno za Hrvatsku prije pet mjeseci. A 2016. godine u kampanji razgovarali kako bismo morali napraviti za Slavoniju jedan veliki iskorak kakav je Projekt Slavonija i ja sam to tada iskomunicirao baš u hotelu Osijek prvi puta. Ostvarili smo velike korake naprijed i mislim da su naši ljudi u Slavoniji dio tih aktivnosti na nacionalnoj razini prepoznali kao i angažman stranke i u Osječko-baranjskoj i u Virovitičko-podravskoj županiji.

Zato je bilo logično da zbog Projekta Slavonija, zbog ravnomjernog regionalnog razvoja, zbog ruralnog razvoja, zbog poljoprivrede, resor regionalnog razvoja i fondova Europske unije preuzme ministrica Tramišak koja ima iskustvo na općinskoj i na županijskoj razini, koja se razumije u fondove, koja je energična, mlada. Mislim da će to biti odlična poruka Slavoniji, ne samo HDZ-u nego i svim županijama i ostalim dijelovima Hrvatske. A ova trojica nastavljaju, i Marić, Aladrović i Banožić, to je ustvari bilo jasno".

Osvrnuo se i na svoju ulogu u dramatičnim briselskim pregovorima, tijekom kojih se raspravljalo o planu oporavka.

 "Pristupili smo ovom sastanku, prvom fizičkom sastanku nakon veljače, nažalost COVID-19 je oduzeo ono što je nama bilo najbitnije, pa i meni osobno, a to je vidljivost hrvatskog predsjedanja, oduzeo nam je taj politički trenutak da lideri dođu ovdje, da se događaju veliki događaji, da ljudi shvate da smo dio te Europe i još da smo joj na čelu. No, kako je prolazilo vrijeme mi smo došli u srpanj i cilj svih lidera je bio ipak da uzmemo u obzir i ono što slijedi nakon našeg političkog dogovora, da treba još nekoliko mjeseci da se 55 zakonskih akata ispregovara između Vijeća i Europskog parlamenta i da će ti će procesi trajati. Drugo, prijedlog s kojim je Komisija izašla kao odgovor na posljedice COVID-19 za ekonomski oporavak država članica, to je uz redoviti sedmogodišnji proračun bio i ovaj instrument 'EU sljedeće generacije' s 750 milijardi eura, tvorio je moj glavni argument, rekao sam: Ljudi imamo ogroman problem i moramo imati ogroman odgovor, ne možemo mi na veliki problem reagirati s nekakvim razvodnjenim pristupom, nego to mora biti moćno, snažno, mora biti poruka građanima, državama, ekonomiji, financijskim tržištima, ulagačima u ostalim dijelovima svijeta.

Ja sam i argumentirao na večeri u nedjelju, rekao sam ovo mora biti poruka koja će baš tako odjeknuti, Europljani su u stanju dogovoriti se i dati najsnažniji odgovor na krizu. To je bio moj 'forte' jer smo tu bili u situaciji da je nekoliko zemalja koje zovemo štedljivcima – dakle, to su Nizozemska, Danska, Austrija, Švedska i Finska, nastojala smanjiti teret njihovih uplata. Oni koji su bili jako konstruktivni i koji će u konačnici najveći teret iznijeti na svojim leđima su Njemačka i Francuska.

Angela Merkel i Macron su bili jako voljni doći do dogovora, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel je dao doprinos, Ursula Van Der Leyen također. Uloga država poput Hrvatske je bila da, ne pretjerano inzistirajući na, recimo to tako, vlastitom kutu i nacionalnoj omotnici, nego obrnuto, koristeći argumente i retoriku i pristup cijeloj raspravi, da gurnemo proces prema rješenju. I zato sam na tim sastancima rekao: Gledajte, možemo nastaviti tako da produbljujemo nepovjerenje između sjevera i juga Europe ili zapada i istoka, sjevera i juga oko novaca, a zapada i istoka oko načela vladavine prava i upravljanja instrumentom iduće generacije. Ili se možemo izdignuti i reći - mi smo ovdje državnici, ozbiljni ljudi koji imaju veliku odgovornost i koji moraju naći rješenje.

Onda je nakon toga uslijedilo nekoliko kolega koji su podržali to vrlo jasno, vrlo čvrsto, ja sam čak i pomogao da se uloga Europske komisije malo osnaži i prisnaži jer ti argumenti u upravljanju su nekako dezavuirali nadležnosti Komisije koje ona ima temeljem ugovora o Europskoj uniji. I na kraju smo postigli dobar kompromis, a pri tome smo vodili računa o tome da nacionalna omotnica stvarno bude poluga razvoja. Zato te ukupno 22 milijarde eura koje dolaze iz obje košare nama su sjajan instrument za prevođenje reforme. Ovakva snažna omotnica, kakvu nam nijedna druga organizacija na svijetu ne bi mogla omogućiti, jamstvo je sigurne budućnosti Hrvatske i brzog gospodarskog oporavka. Preračunato u kune, radi se o ukupno oko 166 milijardi kuna dostupnih iz Europske unije, što je više od jednogodišnjeg proračuna Republike Hrvatske. Ujedno, to je i snažan signal optimizma za tržišta, gospodarstvenike i investitore", rekao je Plenković.

Dodao je: 

"Hrvatska može biti izuzetno zadovoljna osiguranim sredstvima, koja su i plod brojnih razgovora, lobiranja te naše argumentacije o specifičnostima Hrvatske i njenim potrebama u odgovoru na krizu, što smo intenzivno radili proteklih mjeseci.

Primjerice, izborili smo se da Hrvatska jedina dobije dodatnu alokaciju od 400 milijuna eura i dodatnih 100 milijuna eura za poljoprivredu i ruralni razvoj, s obzirom na to da je posljednja zemlja koja je ušla u EU i najkraće je koristila europske fondove – samo jednu financijsku perspektivu.

Od početka pregovora o novom europskom proračunu, zalagali smo se i uspjeli zajedno s drugim članicama izboriti za smanjenje nacionalnog sufinanciranja s 25% na 15%, što će rezultirati uštedama od 1,5 milijardu eura za idućih 7 godina u nacionalnim izdvajanjima za projekte. Ujedno, zadržali smo razdoblje korištenja europskih sredstava (N+3 pravilo), koje omogućava provedbu projekata i korištenje sredstava u realnim rokovima. Što se tiče argumentacije za pregovore o EU Next Generation, podržavali smo kriterije za izračun alokacije koji obuhvaćaju i procjene pada BDP-a jer nam je turistički sektor radi objektivnih okolnosti pandemije negativno utjecao na prognoze kretanje BDP-a. Zalagali smo se za što povoljniji omjer bespovratnih sredstava u odnosu na zajmove jer bespovratna sredstva ne povećavaju javni dug i time se ne ugrožavaju javne financije.

To je Hrvatskoj izrazito važno u trenucima kada smo ušli u ERM II te nastavljamo put prema europodručju. U Hrvatskoj je udio bespovratnih sredstava na znatno višoj razini nego kod nekih drugih članica – iznad je 70 posto, što nam samo iz ovog Instrumenta za oporavak stavlja na raspolaganje gotovo 6 milijardi eura. Hrvatska će imati na raspolaganju i najmanje 2,35 milijarde eura zajmova. Uvjeti su takvi da se Hrvatska sama nigdje na tržištu ne bi mogla zadužiti pod tim uvjetima, jer za kredite jamči Europska unija kao cjelina sa svojim proračunom. Zajmovi se vraćaju tek od 2026. pa do 2058. godine. Zbog velike potrebe za sredstvima za očuvanje likvidnosti poduzeća i radnih mjesta, zalagali smo se i za posebne programe koji to financiraju – dio programa EU Next Generation je i zamišljen da te potrebe financira (program React EU), što nama odgovara jer je riječ o bespovratnim sredstvima".

Nezaobilazna tema bila je i korona virus. Na pitanje, ima  li plan, u slučaju da se više ministara zarazi ili više članova parlamentarne većine, što bi moglo izazvati probleme pri izglasavanju Vladinih prijedloga, predsjednik Vlade odgovorio je:

"Ministar Malenica u dobrom je stanju i već se boraveći u samoizolaciji posvećuje radu u novom resoru. Kad se u potpunosti oporavi te sukladno preporukama epidemiologa, položit će prisegu i preuzeti odgovornost za vođenje Ministarstva pravosuđa i uprave. Situaciju da se zaraze pojedini parlamentarni zastupnici ili članovi vlada vidjeli smo i u drugim zemljama i to su posljedice globalne pandemije koja je poprimila velike razmjere. Većina će biti neupitna, a prigodom održavanja sjednica Vlade i Sabora vodit ćemo računa o svim pravilima HZJZ-a i epidemiologa te držati potreban razmak. Apeliram na sve da budu maksimalno odgovorni i poštuju propisane mjere zaštite".

"Isticali ste da je još od 2016. Vaš je cilj bio smanjiti tenzije i podjele u društvu, međutim vaša je prošla Vlada praktički od početka bila usmjerena na 'gašenje požara', odnosno svladavanje niza kriza. Kako očekujete da će izgledati novi mandat?", upitao je novinar, na što je Plenković odgovorio:

"U protekle četiri godine pokazali smo da se znamo nositi sa svim problemima, i onim koje smo sebi zadali kao cilj i onim izazovima koji su nam neočekivano došli na dnevni red. Samo pet mjeseci nakon dolaska na vlast našli smo se u situaciji da radi krize u Agrokoru moramo spriječiti potencijalni kolaps cijelog hrvatskog gospodarstva. I u tome smo uspjeli, spasivši brojna radna mjesta. Vrlo brzo nakon toga suočili smo se i s problemima u brodogradilištima Uljanik i 3. Maj.

Rješenje smo našli i za uspješnu dokapitalizaciju i privatizaciju Petrokemije koja danas posluje i restrukturira se.Takvo krizno upravljanje odvuklo nam je u određenoj mjeri pozornost od pojedinih razvojnih inicijativa koje smo imali u planu i kojima ćemo u ovom mandatu posvetiti puno više pažnje. Želimo optimizam radi financijskog okvira od 22 milijarde eura iz EU-a iskoristiti za motivaciju svih državnih institucija, kao i svih sektora u društvu da snažno prionemo reformama.

U tom kontekstu, ključne iskorake želimo učiniti u području zdravstva, pravosuđa i borbe protiv korupcije, javne uprave i tržište rada. Ova kriza prigoda je za transformaciju Hrvatske, našeg društva i gospodarstva. Nastavit ćemo s poreznim i administrativnim rasterećenjima koja će kreirati povoljnije uvjete poslovanja te bolju investicijsku klimu.Stoga ćemo smanjiti stopu poreza na dohodak s 24 % na 20 % odnosno s 36 % na 30 %, a poduzećima s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna smanjit ćemo stopu poreza na dobit s 12 % na 10 %, čime ćemo obuhvatiti 110.000 poduzeća, odnosno njih 93 %. Nastavit će se reforma školstva i jačat će se digitalizacija u obrazovanju kako bi se mlade pripremalo za poslove budućnosti, a poticat ćemo i veća ulaganja u istraživanje i razvoj.

Što se tiče radnih mjesta, Vlada je proteklih mjeseci osigurala plaće za preko 600.000 zaposlenih i likvidnost za preko 100.000 poslodavaca. No, s obzirom na neizvjesnu jesen koja nas čeka, pripremit ćemo i nove mjere kako bismo učinili sve što je u našoj moći da sačuvamo zdravlje i živote, ali i svako radno mjesto. Nadalje ćemo podupirati poslodavce jer oni su kralješnica hrvatskog gospodarstva".

Na pitanje, je li zadovoljan načinom na koji se Nacionalni stožer civilne zaštite nosi s novim valom epidemije, te što misli o kritikama, da su upute građanima kontradiktorne i zbunjujuće, a sve su i glasniji zahtjevi za preispitivanjem ustavnosti pojedinih odluka Stožera, predsjednik Vlade  rekao je:

"Znamo da ćemo dok se ne nađe cjepivo ili lijek morati balansirati između zaštite zdravlja i gospodarskih aktivnosti. Sada unatoč povećanju broja zaraženih, bilježimo blaže oblike bolesti i manji broj hospitaliziranih slučajeva. No ipak to od svih nas zahtijeva ponovno veću odgovornost i bolje poštovanje svih propisanih mjera. To je mala žrtva koju svi moramo prihvatiti - higijena, dezinfekcija i distanciranje - ako želimo da nam gospodarstvo ponovno funkcionira, pa i turizam, po čemu smo među rijetkima u Europi koji smo ga reaktivirali. Jedino zajedno, uz oslanjanje na struku i znanost možemo uspješno prebroditi ovo zahtjevno vrijeme i osigurati zdravstvenu sigurnost i gospodarski oporavak Hrvatske.

Što se tiče napada na odluke Stožera civilne zaštite RH, oni su pretežito bili orkestrirani iz redova SDP-a i oporbenih stranaka, koji su svoju kampanju posvetili ratu s dokazanim stručnjacima u borbi protiv COVID-19 te su praktički navijali za koronu. Zahvaljujući pravovremenim restriktivnim mjerama te odgovornim ponašanjem građana u prvom poluvremenu zadržali smo nisku stopu zaraženosti i mali broj preminulih. Stožer će nastaviti raditi odgovorno i kvalitetno svoj posao i pripremati nove mjere za sprječavanje širenja zaraze, ako epidemiološka situacija to bude dalje zahtijevala.

Što se tiče ustavnosti odluka, ponovit ću da su sve mjere koje smo donosili te izmjene Zakona o zaštiti pučanstva i Zakona o sustavu Civilne zaštite, bile u skladu s Ustavom i zakonom. Tu raspravu smo imali u Hrvatskom saboru i tu bitku je oporba već izgubila".

Pred novom Vladom su nove četiri godine,  kakvu Hrvatsku Plenković očekuje 2024.?

"Ekonomski oporavljenu, na tračnicama zdravog rasta, transformirane ekonomije, u cijelosti prikopčane na trendove četvrte industrijske revolucije s vidljivim efektima tada već više od deset godina članstva u Europskoj uniji, s većom kulturom tolerancije u društvu, manje podijeljenosti, snažnim institucijama, poboljšanom demokracijom".