Pitanje koje nikad nije riješeno: 'Znamo tko je u komunizmu useljavao u takve stanove'

"Pozdravljam hrvatsko predsjedanje IHRA-om. Mislim da je obavila dobar posao glede komemoriranja i shvaćanja povijesti u ovoj dijelu Europe kako se te stvari više ne bi ponovile. Ali postoje neka otvorena pitanja poput restitucije, imovine, pokradenih umjetničkih djela koje treba vratiti Židovima", rekla je.

Istaknula je kao pozitivan primjer činjenicu da je nekoliko nekretnina vraćeno. "Vidjeli smo određen napredak u tom pogledu, tri nekretnine vraćene su židovskoj zajednici. No rado bismo da toga bude više. Mislim da Hrvatska ide u dobro smjeru, zna da je to prioritet za SAD i želimo surađivati kako bismo zatvorili ovo mračno poglavlje naše povijesti", naglasila je Rayes. 

Povjesničarka Naida-Mihal Brandl s Katedre judaistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i autorica knjige "Oduzimanje židovske imovine u Hrvatskoj: Zagreb kao studija slučaja", istaknula je jednom  prilikom da je rijetko koja zemlja uspjela riješiti problem povrata imovine u cjelini, a kako je teže onim zemljama koje su imale komunistički sustav. 

Ozbiljan problem

Spomenuta otvorena pitanja poput restitucije i općenito o povratu židovske imovine za portal Direktno komentirao je politički analitičar Davor Gjenero koji je istaknuo kako smatra da je problem povrata židovske imovine ozbiljan. "To nije toliko bilateralni problem Sjedinjenih država i Hrvatske, više je problem odnosa Republike Hrvatske prema jednoj svojoj nacionalnoj zajednici koja je izrazito važna za konstituiranje hrvatskog društva. U tom smislu taj problem treba riješiti. Sjedinjene države, na neki način kao zaštitnik poslijeratnog mirovnog poretka, u ovom slučaju nastupaju u ime židovske zajednice, odnosno podržavaju ga. To nije, striktno rečeno, problem bilateralnih odnosa, ali uvijek kad govorite o saveznicima s kojima dijelite temeljne zajedničke vrijednosti, onda svako odstupanje od temeljnih zajedničkih vrijednosti predstavlja problem u odnosima", istaknuo je Gjenero.

Gjenero se složio i s izjavom povjesničarke Brandl o zemljama koje su imale komunistički sustav.  "Ta imovina je zapravo dva puta oduzeta. Oduzeta je nakon 1941. godine, a nakon toga je velikim dijelom nacionalizirana. Nije bilo restitucije dosljedne imovine, bilo je nacionalizacije dijelom stečene imovine... Kad govorimo o stambenom fondu bilo je useljavanje nove političke klase u te objekte. Nakon toga je došla svojevrsna privatizacija nakon 1990. godine tako da je jedan dio kuća, stanova, vila koje su pripadale pripadnicima židovske zajednice završio u privatizaciji. To je problem hrvatskog zakona o povratu imovine koji je jako restriktivan", naglasio je naš sugovornik i istaknuo Srbiju kao primjer kako ne bi trebalo raditi.

"Ono što ne bi trebalo raditi je način na koji je Srbija riješila to pitanje. Naime, oni su kao vratili imovinu otetu židovskoj zajednici, ali su prije toga napravili udar unutar židovske općine i osigurali da ljudi pod partijskom kontrolom dođu u poziciju da kontroliraju tu imovinu. Tu se radilo o jednoj isto tako jako ružnoj ponovnoj pljački za imovinu. Kad se bude rješavalo to još uvijek nerazrješeno pitanje, treba stvoriti jako čvrste mehanizme. U Hrvatskoj takav tip partijske otimačine nije moguće. Nemamo takav sustav. Nemamo sustav jedne dominantne političke stranke, ali treba spriječiti i eventualne malverzacije s tom imovinom. Da ona kad bude vraćena dijelom simbolično, dijelom restitucijom, doista bude u rukama predstavnika židovske zajednice", zaključio je Gjenero. 

FOTO. Screenshot

'Znamo tko je useljavao u takve stanove'

Na temu povrata židovske imovine za portal Direktno osvrnuo se zastupnik EP-a Stephen Bartulica. "Zalažem se cijelo vrijeme da se, gdje se može, vrati imovina u naravi, a gdje se to ne može, treba se pronaći način za 'kompenzaciju' žrtava. Dakle, tu spada i naravno i židovska zajednica koja već duže vrijeme traži pravedno rješenje", istaknuo je Bartulica i osvrnuo se na povrat imovine Katoličkoj crkvi. "Isto treba reći da postoji zabluda da je Katoličkoj crkvi vraćeno jako puno imovine. Naime, kad se gleda po biskupijama, jako malo je zapravo vraćeno i ovo što država isplaćuje crkvi na neki način kompenzacija je za tu pljačkanu imovinu koja nikad neće biti vraćena".

Naglasio je kako kada je u pitanju povrat židovske imovine, u pitanju su pojedinci pogođeni više nego vjerska zajednica. "Vjerske zajednice dobivaju neke po ovom izračunu, ovisno koliko je velika zajednica, novac iz proračuna, ali ovdje su više pogođeni pojedinci, odnosno njihovi nasljednici koji traže već duže vrijeme pravdu, ali bez uspjeha", istaknuo je Bartulica te dodao kako "Hrvatska jednostavno ignorira taj problem već neko vrijeme. O toj temi više se govorilo od 90-ih, ali danas čini mi se kako se želi da to padne u zaborav i skine se s dnevnog reda".

Veleposlanica SAD-a poslala poruku Hrvatskoj: 'Želimo zatvoriti mračno poglavlje povijesti'

Istaknuo je kako je možda u pitanju zasebna tema, ali da će se i dalje zalagati da Zagreb dobije primjeren muzej žrtava komunizma pa je komentirao i slučajeve današnjeg stanovanja pojedinih političara u stanovima koji su pripadali židovskoj zajednici. "Sigurno ima slučajeva gdje ljudi ne samo stanuju, nego su i otkupili te stanove. Naime, postali su vlasnici stanova u centru grada koji su zapravljeno opljačkani od izvornih vlasnika". Dakle, ponovio je "nije to samo da koriste te stanove, nego su ih na nekakav nepravedan način stekli kao svoju imobinu i o tome se malo priča. Ti stanovi su u velikim gradovima, na dobrim lokacijama i znamo tko je useljavao u takve stanove za vrijeme komunizma nakon Drugog svjetskog rata", zaključio je Bartulica.