NIJE 'ZGODNO' ZA KOMENTIRANJE

PITANJE JE SAD Zašto se uopće štrajka i hoće li profesori uistinu prekinuti rad zbog većih plaća čistačica i portira?

Autor

dd

Profesorima i učiteljima u osnovnim i srednjim školama, u četvrtak se prema najavama Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, u štrajku pridružuju i na fakultetima i institutima. Štrajkat će nenastavno osoblje i predavači, oko njih 700, no iz sindikata kojem je na čelu dugogodišnji sindikalac Vilim Ribić pozivaju sve znanstveno i nastavno osoblje da budu kolegijalni i pridruže se štrajku.

21.10.2019. u 18:19
Ispiši članak

Riječ je o 15 tisuća zaposlenih u visokom obrazovanju. No zašto se zapravo štrajka i zbog čega mnogi iz sustava izbjegavaju komentirati ovu sindikalnu akciju?

Štrajk na fakultetima je potvrđen u ponedjeljak nakon što je propao pokušaj mirenja između sindikata i Vlade. Iz Sindikata znanosti su poručili da nisu dobili nikakvu ponudu od Vlade zbog čega će u svakom tjednu, barem jedan dan, održati štrajk i to do ispunjenja zahtjeva.   

Sindikat znanosti traži da plaće nenastavnog osoblja kao što su čistačice, portiri, referenti, tajnici (administrativno-tehničko osoblje) budu više za 6,11 posto, a za 3,5 posto predavačima koji nemaju znanstveno-nastavno zvanje. Traže i vraćanje koeficijenta složenosti poslova koji im je za vrijeme SDP-a smanjen za tri posto te vraćanje dodatka za vjernost službi od četiri, osam i deset posto.

Kako njima tako i nama

Ističu kako je neodrživo da čistačica koja radi isti posao na fakultetu i u osnovnoj školi ima različite koeficijente. S obzirom na to da osnovne i srednje škole traže povećanje koeficijenata za svoje nenastavno osoblje iz Sindikata znanosti smatraju da bi onda i nenastavno osoblje s fakulteta, koje radi isti posao, trebalo imati jednako pravo na povećanje plaća.

I glede predavača na fakultetima vežu se uz zahtjeve učitelja i nastavnika u osnovnim i srednjim školama. Naime, ako se njima povećaju  koeficijenti za 6,11 posto koliko traže, onda bi koeficijent predavača u sustavu visokog obrazovanja i znanosti ostao najniži koeficijent za neko nastavno mjesto u cijelom sustavu obrazovanja.  Stoga za predavače traže izjednačavanje koeficijenta s razinom asistenta te učitelja i nastavnika u osnovnim i srednjim školama.

Ribić smatra kako njihovi zahtjevi nisu teret Vladi jer ukupni prosvjetarski zahtjevi vrijede 400 milijuna kuna, a njihovi, kako navodi, 'samo' 40 milijuna kuna.

Nitko zadovoljan

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović otkrio je da pregovaračima iz Sindikata znanosti uistinu nisu ponudili ništa novo nego ono što je premijer Plenković već najavio, a to je 6,12 posto povećanje plaća svim državnim i javnim službenicima u idućoj godini i to u tri vala povećanja od po dva posto.

No takva ponuda očito ne zadovoljava nikoga. Sindikati koji zastupaju zaposlene u osnovnim i srednjim školama višekratno su ponovili kako žele da im se poveća koeficijent složenosti poslova za 6,11 posto, a ne osnovica plaća jer će, tvrde, zaposleni u osnovnim i srednjim školama opet zaostajati za plaćama osoba iste razine stručne spreme i jednake složenosti posla, a za primjer uzimaju asistente na fakultetima.

Kad je bal...

Ribić je otišao korak dalje te rekao kako će tražiti rast plaća za čak 18,3 posto te da je Plenkovićeva ponuda od 6,12 posto tek 'startna pozicija' za pregovore.  Navodno je takav zahtjev uskladio i dogovorio s 11 sindikata javnih i državnih službi. 

Ministar Aladrović je izjavio kako bi nakon povećanja plaća krenuli u detalju evaluaciju radnih mjesta u državnim i javnim službama, a riječ je o 240 tisuća zaposlenih. U tu svrhu angažirali bi stranu konzultantsku tvrtku kako bi 'izbjegli utjecaje interesnih skupina' i  čiji bi stručnjaci trebali utvrditi realnu složenost svih poslova u svim javnim službama te po tome izračunali koeficijent plaća.

Bez komentara

Ljudi iz sustava obrazovanja koji su bili na visokim pozicijama ili su trenutno, a čiji bi komentar bio relevantan glede najavljenog štrajka u visokoznanstvenim ustanovama, generalno nisu bili raspoloženi za davanje izjava. 

Od aktualnog rektora Sveučilišta u Zagrebu Damira Borasa nismo do trenutka pisanja teksta uspjeli dočekati odgovor na službeni upit koji mu je s portala Direktno upućen putem e-pošte kao i PR službi Sveučilišta. 

Bivši ministar znanosti i obrazovanja u Vladi Andreja Plenkovića Pavo Barišić kratko je i vrlo pristojno odbio dati bilo kakav komentar oko štrajka.

Nakon cjelodnevnog čekanja,  bivšeg ministra obrazovanja Dragana Primorca ispričao je asistent neodgodivim obvezama i operacijama.

Komentar nismo uspjeli dobiti niti od bivšeg hrvatskog političara i ravnatelja zagrebačkog Ekonomskog instituta, a sada dekana Zagrebačke škole ekonomije i managementa Đure Njavre. Njegova asistentica je otkrila kako je dekan na putu i da će ga odmah obavijestiti o našem upitu te nas povratno kontaktirati,  ali to se na kraju nije dogodilo.

Bivši dekan, a sada profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu te predsjednik stranke 'Promijenimo Hrvatsku' i saborski zastupnik Ivan Lovrinović isto se ispričao zauzetošću i brojnim predavanjima. 

Tema očito nije 'zgodna' za komentiranje. Nitko se ne želi bespotrebno izlagati tim više što su u fokusu štrajka na fakultetima plaće za nenastavno osoblje, što je, u najmanju ruku, neuobičajeno.  Pitanje je koliko će profesora i znanstvenih djelatnika uistinu štrajkati za čistačice, portire i referente?

Ima li Ribić legitimitet za odluku o štrajku odnosno potrebnu podršku članstva ili se ipak malo 'istrčao'? Saznat ćemo to već ovaj četvrtak.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.