PITAMO VAS Treba li Hrvatska primiti izbjeglice iz Afganistana?

Već i po izjavama mnogih dužnosnika koji su objavili da nisu očekivali ovako brzo preuzimanje Afganistana od strane talibana, bilo je jasno da će do toga doći, ali možda ne "odmah".

Naime, Biden je 11. rujna, godišnjicu krvavog terorističkog napada na SAD, odredio kao krajnji rok za američko povlačenje iz te zemlje, a samo povlačenje službeno je započelo 1. svibnja ove godine, kada je na afganistanskom teritoriju u tom trenutku ostalo još 2500 američkih vojnika, ali i više od 16 tisuća civilnih zaposlenika kooperanata Pentagona.

Od malih 'provokativnih napada' do preuzimanja

Iako je iz početka Pentagon izvještavao o "malim provokativnim napadima", što je vrijeme više odmicalo bilo je jasno da su talibani odlučno krenuli u preuzimanje Afganistana, da bi u nedjelju zauzeli i Kabul te priopćili da se cijela zemlja nalazi u njihovim rukama.

Glasnogovornik talibana Zabihullah Mujahid, koji se prvi put pojavio pred kamerama, u utorak je kazao da su "nakon 20 godina borbe emancipirali zemlju i protjerali strance". Iako uvjerava da im je cilj da Afganistan "više ne bude ratište i da su oprostili "svima onima koji su se borili protiv nas", skepsa međunarodne zajednice je iznimno velika posebno kada je riječ o ženskim pravima, ali i svima onima koji su podržavali međunarodnu okupaciju Afganistana i radili u institucijama stranih država i međunarodnim organizacijama na afganistanskom teritoriju.

Iz Afganistana svakodnevno pristižu brutalne snimke i fotografije zlostavljanja i ubojstava, a sve se više priča o mogućem izbjegličkom valu koji bi u kratkom vremenu mogao pogoditi Europu.

Zemlje u okružju još su prije mjesec dana upozoravale da ne mogu podnijeti pritisak na svojim granicama zbog velikog priljeva Afganistanaca koji bježe iz svoje zemlje. Već tada su podaci UNHCR-a upozoravali da se u Pakistanu trenutno nalazi 1,4 milijuna afganistanskih izbjeglica, a u Iranu gotovo milijun.

Službeni stav Europske unije je da će osigurati međunarodnu zaštitu za oko 500 Afganistanaca koji su joj u proteklih dvadeset godina pomagali na terenu, "ali će teret mogućih migracijskih valova iz te zemlje trebati preuzeti države u susjedstvu Afganistana", rekao je slovenski ministar vanjskih poslova Anže Logar.

Ministars vanjskih i europskih poslova RH Gordan Grlić Radman u srijedu je potvrdio da će Hrvatska primiti 20 Afganistanaca koji su radili u delegaciji Europske unije u Afganistanu.

 "Oni su bili potpora našim snagama i naša dužnost i obveza je zaštititi ih", rekao je hrvatski ministar. "Prošli su sve potrebne sigurnosne provjere i natječaje za rad u institucijama, visoko su obrazovani, to nisu neregistrirane osobe bez dokumenata već poznate osobe u sustavima naših institucija", istaknuo je.

Hrvatska javnost podijeljena

Hrvatska javnost podijeljena je oko uloge Republike Hrvatskoj u nadolazećoj izbjegličkoj krizi. I dok neki upozoravaju da bi Hrvatska trebala pomoći, pogotovo jer se radi "o urbanom sloju koji je dva desetljeća živio rame uz rame s ljudima zapadne kulture i upijao njene vrline", kako je kazao za portal Direktno analitičar međunarodnih odnosa Branimir Vidmarović, mnogi nisu spremni kršćansku Europu vidjeti kao dom većem broju Muslimana.

Kako je za Direktno istaknuo umirovljeni admiral Davor Domazet Lošo, također analitičar, "što brže padanje, to će biti više izbjeglica i to je dio plana iza kojeg stoje George Soros i okultna oligarhija Zapada, rasporediti ih u kršćansku Europu. Sad će biti pritisak na europske zemlje pa i Hrvatsku da primi te izbjeglice iz Afganistana. To znači mijenjanje kršćanskog identiteta Europe i Hrvatske, što je još od njega ostalo". 

Stoga vas pitamo smatrate li da bi Hrvatska trebala primiti izbjeglice iz Afganistana?