Pitamo vas: Slažete li se s idejom slanja vojske na granice zbog migranata?

Ulaskom u Schengen, hrvatska granica je postala prva na meti migranata koji se, najčešće bez dokumenata, pokušavaju domoći teritorija Europske unije pa tako posljednjih mjeseci svjedočimo sve većem broju uhićenja krijumčara migranata koji za novac pokušavaju prevesti migrante u Hrvatsku, naravno, ilegalno.

Najviše je odjeknuo incident od 20. rujna kada su specijalci koji patroliraju duž granice s Bosnom i Hercegovinom, na području Karlovačke županije, prijavili svojim nadležnima da je iz skupine migranata koje su u popodnevnim satima odvratili u BiH prema njima pucano iz vatrenog oružja.

'Vojsku na granice!'

"Vojsku na granice! Dosta je politika koje podržavaju ilegalne, masovne migracije! Što na oružani napad na hrvatsku policiju kažu 'migrantoljupci' iz Možemo i mlitavci iz HDZ-a na daljinski iz Bruxellesa? Vrijeme je za politiku koja beskompromisno štiti sigurnost građana!", istaknuli su u Mostu nakon incidenta, a nastavili inzistirati na svom prijedlogu i u danima koji su uslijedili.

Foto: HINA/Edvard Šušak

Da nije sve bajno, govori i činjenica da su zemlje unutar Europske unije počele s mjerama na vlastitim granicama koje uključuju dodatne provjere. Nedavno je odjeknuo potez Slovenije, a privremene mjere kontrole uvela je i Slovačka na granici s Mađarskom zbog sve većeg broja ilegalnih migranata, reagirajući na provjere koje su Češka i Poljska uvele na slovačkim granicama.

Mnogi kritičari Europske unije tvrde kako je ovo jasan dokaz da EU nema jedinstven odgovor na migrantsku krizu koja se ponovno zahuktava, godinu dana nakon što su ukinute gotove sve mjere na granicama uvedene zbog sprečavanja širenja korona virusa.

Da su toga svjesni na razini visoke politike govori i izjava predsjednice Europske komisije od prije tjedan dana u Splitu. Tada je, naime, Ursula von der Leyen kazala da će EU u narednom razdoblju morati popraviti svoj sustav migracija i azila, što su pokazali posljednji događaji na Lampedusi na koju stižu deseci tisuća migranata, istaknula je.

Tko dolazi i pod kojim uvjetima?

"Naši građani s pravom očekuje da je Europa ta koja odlučuje tko dolazi i pod kojim uvjetima, a ne krijumčari i trgovci ljudima", zaključila je.

Što se pak tiče prijedloga oko uključivanja vojske u čuvanje granica, na njega je reagirao ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, koji ga je odbacio kao neosnovan, ali i protuustavan.

Od najsigurnije zemlje u Europi do legla kriminala: Ostvario se govor iz 1968. o migrantima

Božinović je, predstavljajući u Saboru u srijedu izvješća, rekao kako je ove godine, policija do sada zabilježila 45.887 postupanja vezana uz nezakonit prelazak granice, što je 175 posto više nego lani.

Prijedlog je protuustavan

No, spomenuti rast nije razlog da se na državne granice prema Bosni i Hercegovini šalju vojnici, smatra potpredsjednik Vlade.

''Vojska nije obučena za posao provođenja zakona na granicama, ni šengenskih ni nacionalnih. Vojska ima svoju ustavnu funkciju, a to je obrana zemlje. Hrvatska nije napadnuta od bilo koga da bi se vojska morala angažirati'', rekao je. 

Raspudić je i dalje za vojsku na granicama zbog migranata, Benčić ima drugu ideju

Uz to, resorni ministar je upozorio kako bi primjena policijskih ovlasti od strane vojnika na granicama bilo ravno kršenju Ustava i zakona.

''A onda kada bi ti vojnici i njihovi zapovjednici završili na europskim sudovima, pitao bih vas tko ih je potpaljivao u javnosti'', kazao je Božinović obraćajući se zastupnicima Mosta Miri Bulju i Nikoli Grmoji.

S druge strane iz Domovinskog pokreta podupiru postavljanje barikada na granice, dok Sandra Benčić iz Možemo smatra da se ovaj problem mora rješavati na nekoliko razina, a ne na silu.

Stoga vas, dragi čitatelji, pitamo što vi mislite o prijedlogu Mosta da na granicu treba poslati i vojnice.