Pitali smo Sačića što misli o sukobu Milanovića i Banožića: Postoje granice koje se nikada ne smiju prijeći

Sukob je započeo u srijedu 20. listopada kada je ministar Banožić donio odluku o prijevremenom umirovljenju brigadira Burčula.

Naime, brigadiru Burčulu je četverogodišnji mandat na čelu Počasno-zaštitne bojne istekao prošle godine, a prema Zakonu o obrani mandat mu se mogao produžiti još dva puta po godinu dana. Ministar obrane je prošle godine to i učinio te mu produžio mandat za godinu dana, a taj mandat je istekao 15. listopada ove godine.

Četiri dana prije roka isteka navedenog mandata, 11. listopada, načelnik Glavnog stožera OSRH admiral Robert Hranj poslao je ministru obrane pisani prijedlog da se brigadiru Burčulu mandat produži za dva i pol mjeseca, odnosno, do kraja 2021. godine. Ministar nije pristao na taj prijedlog nego je brigadira 20. listopada umirovio budući da Burčul ispunjava sve uvjete za starosnu mirovinu.  Od tog trenutka počeo je konflikt između Milanovića i Banožića.

Najprije su, na dan kad je donesena odluka o umirovljenju, iz Ureda predsjednika priopćili da su prijevremenim umirovljenjem zapovjednika Počasno zaštitne bojne brigadira Burčula, Hrvatska Vlada i ministar obrane Mario Banožić izvršili "grubi nasrtaj na uredno funkcioniranje Oružanih snaga i da pokušavaju voditi kadrovsku politiku u OSRH ne poštujući potrebe službe, odluke Predsjednika Republike kao Vrhovnog zapovjednika OSRH, kao ni prijedloge načelnika Glavnog stožera OSRH". U istom priopćenju, iz Ureda predsjednika podsjetili su da je brigadir Burčul dragovoljac Domovinskog rata koji se u obranu domovine uključio u siječnju 1991. godine, da je pohađao ratne škole i da je na dužnost zapovjednika PZB-a postavljen odlukom bivše predsjednice  Kolinde Grabar Kitarović.

Ubrzo je, na prethodno navedeno priopćenje, uslijedio odgovor iz MORH-a u kojem se pozivaju na Ustav i Zakon o obrani. "U skladu s Ustavom i Zakonom o obrani imenovanje zapovjednika na navedenu dužnost provodi se na način da Predsjednik Republike Hrvatske imenuje djelatnu vojnu osobu na prijedlog načelnika Glavnog stožera OSRH i uz suglasnost ministra obrane. U skladu sa svojim zakonskim ovlastima i potrebama službe koja je u ovlasti ministra obrane, a sukladno planovima osoblja, ministar obrane donio je odluku o prestanku djelatne vojne službe za brigadira Elvisa Burčula s ostvarivanjem prava na starosnu mirovinu, a sukladno Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba".

Potom je, u četvrtak, na komemoraciji povodom obilježavanja 30, obljetnice stradanja civila u Baćinu, predsjednik Milanović, komentirajući situaciju oko Burčulova umirovljenja, izjavio sljedeće: "Taj čovjek će biti vraćen u službu i o tome ćemo razgovarati s njegovim političkim skrbnikom", dodavši da je Banožić "politički beskućnik" i poručivši predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću: "Obuzdaj, skrbniče, svoga jarana". Istom prilikom je predsjednik otvoreno zaprijetio da će, ako ministar ne povuče svoju odluku, blokirati sve odluke Vlade za koje ima ovlasti. Isti dan je sukob došao do vrhunca kad je predsjednik, poslao novo priopćenje u kojem optužuje ministra Banožića da laže i obmanjuje hrvatsku javnost te u tri točke elaborirao u čemu se ta obmana, po njemu, očituje.

Ministar Banožić je ostao ustrajan i izjavio kako neće povući ni poništiti odluku o umirovljenju brigadira Burčula, a na  tvrdnje predsjednika Republike da Banožić laže i obmanjuje hrvatsku javnost, MORH je poslao službenu reakciju, odnosno demanti.

Sukobu se, dakle, ne nazire kraj i možemo samo nagađati kako će se cijela situacija na koncu razviti.

O odnosima na relaciji predsjednika i ministra obrane, odnosno sukobu koji posljednjih dana puni stupce svih hrvatskih medija, razgovarali smo sa saborskim zastupnikom i umirovljenim hrvatskim generalom Željkom Sačićem.

Nečasna i duboko štetna odluka

"Potpuno je neočekivano i frapantno da se ministar obrane na taj način nametnuo u hrvatskom javnom prostoru. Smatram da se izblamirao, a hrvatske je branitelje duboko uznemirio. To je jedna nečasna i duboko štetna odluka utemeljena na zlouporabi ministarskih ovlasti", rekao je Sačić na samom početku razgovora pa nastavio:

"Nevjerojatna je činjenica da se ministar Banožić sukobljava s načelnikom Glavnog stožera OSRH i predsjednikom Republike oko pitanja treba li jedan neupitni heroj Domovinskog rata, odlikovani hrvatski ratnik, profesionalac i odgovoran čovjek, Elvis Burčul, ostati još samo dva i pol mjeseca na poziciji zapovjednika Počasno-zaštitne bojne".

Potom je Sačić ukazao na diskrepanciju između proklamiranih stavova vladajućih s onim što se događa u stvarnosti. "U razdoblju u kojem vladajući neprestano tvrde da su im na prvom mjestu hrvatski branitelji i njihove obitelji te njihova dobrobit, mi svjedočimo jednoj ovakvoj katastrofalnoj odluci ministra obrane. To je licemjerno i demotivirajuće za sve hrvatske domoljube, a osobito za hrvatske branitelje i ratnike kojima je na ovaj simboličan način poslana loša poruka i iskazano im je nepoštovanje. Zamislite kako tek prolaze anonimni hrvatski branitelji u svakodnevnim situacijma i životnim problemima kad jedan visokopozicionirani čovjek, odlikovani profesionalac, doživljava takav tretman, odnosno stres koji mu je svojom odlukom uzrokovala hrvatska vlast. To je poraz odnosa vladajućih prema hrvatskim braniteljima, a očituje se u njihovoj namjeri da se s predsjednikom Milanovićem sukobljavaju preko leđa hrvatskih branitelja. Stoga pozivam sve prijatelje i ratne suborce da osude ovaj čin".

Pokušaj utjecaja na sigurnost predsjednika

Umirovljeni general govorio je i o potencijalnoj šteti koju sukob predsjednika države i ministra obrane može nanijeti hrvatskoj vojsci i nacionalnoj sigurnosti.

"Takva nerazumna odluka šteti hrvatskoj vojsci i može se protumačiti kao pokušaj utjecaja na sigurnost predsjednika. Počasno-zaštitna bojna je jedan složeni sigurnosni mehanizam koji brine o sigurnosti predsjednika države. U cijelom svijetu takvi mehanizmi predstavljaju najsloženije sigurnosne elemente od najvišeg državnog značaja. Ako se ključnog čovjeka tako smjenjuje preko noći, onda možemo zaključiti da nekome očito nije stalo do razine sigurnosti osoba iz najvišeg državnog vrha. To je katastrofalno i time se definitivno treba baviti Odbor za nacionalnu sigurnost. Tako olako odricanje od iznimnih profesionalaca koji su odgovorno i uspješno obavljali svoje zadatke definitivno će ostaviti traga na stupnju sigurnosti predsjednika, a samim time i na sigurnost cijele države", kazao je Sačić pa dodao:

"Zamislite samo da se nešto slično dogodi u SAD-u, Rusiji, Francuskoj... Ovakvim postupcima sami sebe diskreditiramo i rušimo svoj ugled među stranim diplomatima i u međunarodnoj javnosti.  Ostavljamo dojam kao da ne poštujemo procedure i kao da se ne možemo dogovoriti oko ključnih pozicija koje su od vitalnog značaja za sigurnost RH. Nedopustivo je da se osobni animoziteti prebijaju preko najsloženijih mehanizama nacionalne sigurnosti".

'Nitko ne smije destabilizirati sigurnost predsjednika'

Osvrnuo se na stav predsjednika Milanovića:

"Predsjednik ima pravo utjecati na odluku tko će mu biti najbliži u trenucima obavljanja dužnosti. Pri tome je bitno imati na umu i aspekt osobnog povjerenja. Ovdje se radi o odabiru ljudi koji, po zakonu i moralu, trebaju dati svoje zdravlje, a možda i život, u službu zaštite predsjednika kao legitimnog i izabranog predstavnika građana RH. Sigurno da, osim objektiviziranih i profesionalnih kriterija, postoje i elementi temeljeni na osobnih odnosima te da predsjednik prilikom odlučivanja o čovjeku koji će štititi njega i njegovu obitelj mora imati mogućnost i ovlast donijeti svoj osobni odabir. U ovoj situaciji netko, protivno njegovom mišljenju i stavu, miče čovjeka s kojim dobro surađuje već neko vrijeme. Tko god što mislio, predsjednik je apsolutno u pravu jer nitko ne može, koristeći određena formalno pravna ovlaštenja, obračunavati s njim i destabilizirati njegovu osobnu sigurnost, ali i sigurnost RH".

Zaključno je Sačić istaknuo:

"Ovakva zloupotreba i privatizacija određenog položaja, u ovom slučaju ministra obrane, kao i šikaniranje kojem svjedočimo, u jednom pravno uređenom demokratskom društvu bila bi nezamisliva. Postoje temeljna područja funkcioniranja države koja se, ni u kom slučaju, ne smiju ugrožavati. Postoje granice koje se nikada ne smiju prijeći. Ministri, predsjednici i premijeri dolaze i odlaze, ali sigurnost državnih institucija, odnosno ukupna nacionalna sigurnost, nikad ne smije, ni namjerno, ni nenamjerno, biti dovedena u pitanje".