Pitali smo Mamić i Macana je li Plenković dobar kandidat za NATO i tko bi ga mogao zamijeniti u HDZ-u, oko jedne stvari se nisu složili

Otkako je postalo jasno da će Jens Stoltenberg u jesen ove godine napustiti funkciju glavnog tajnika NATO-a, najpoznatiji svjetski mediji počeli su sve češće objavljivati analize o njegovu mogućem nasljedniku ili nasljednici. Spominjalo se pritom niz imena, mahom uglednih političara, diplomata i stručnjaka iz područja obrane i sigurnosti, a u više se navrata pisalo da su igri i neki kandidati iz Hrvatske.

Najprije se kao moguća Stoltenbergova nasljednica spominjala bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je već radila u NATO-u kao pomoćnica glavnog tajnika, a posljednjih su dana u tu važnu diplomatsku utakmicu pojedini švedski mediji uključili i Andreja Plenkovića, i to neovisno o tome što on obnaša dužnost predsjednika hrvatske Vlade i HDZ-a.

Švedski mediji izdvajaju Plenkovića kao glavnog kandidata

Da budemo precizni, Plenkovićevo ime među ozbiljne kandidate uvrstili su švedski dnevni listovi Aftonbladet i Svenska Dagbladet, koji pišu da se zemlje istočne i srednje Europe već dugo osjećaju zapostavljene u raspodjeli ključnih dužnosti u Europskoj uniji i NATO-u. Upravo taj kriterij otvara prostor, prema Aftonbladetu, za Plenkovića kao jednog od favorita za novog glavnog tajnika. Spominje švedski list u tom kontekstu i aktualnog rumunjskog predsjednika Klausa Iohannisa i estonsku premijerku Kaju Kallas, no Iohannisu mandat istječe tek u studenome 2024. godine, a Kallas se smatra previše neprijateljski nastrojenom prema Rusiji.

Razmotrili su Šveđani još jedan kriterij, a to je da prvi put na tu poziciju dođe jedna žena. Međutim, sve tri spomenute kandidatkinje - Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije i bivša njemačka ministrica obrane, Sanna Marin, donedavna socijaldemokratska finska premijerka, i Annalena Baerbock, aktualna njemačka ministrica vanjskih poslova - imaju svoje prepreke i nedostatke.

Konačno, ostavili su otvorenom i opciju da Stoltenberg ostane na dužnosti još godinu dana, no to se čini malo vjerojatnim s obzirom na to da bi to bilo treće produženje mandata bivšeg norveškog čelnika, a i on sam je istaknuo da planira povlaćenje u jesen 2023.. Očekuje se stoga da ime Stoltenbergova nasljednika bude poznato do samita NATO-a u litavskoj prijestolnici Vilniusu, koji se održava 11. i 12. srpnja, a onda bi on preuzeo dužnost 30. rujna, kada aktualnom glavnom tajniku istekne mandat.

Plenković: Ma Šveđani su se zabunili, sigurno su mislili na Milanovića

Da bi hrvatski mediji stali na kraj spekulacijama, odlučili su upitati samog Plenkovića ima li istine u tome da će preuzeti dužnost glavnog tajnika Sjevernoatlantskog saveza. On je, pak, izbjegao dati konkretan odgovor o mogućoj kandidaturi i iskoristio je priliku da i tada bocne predsjednika Zorana Milanovića. "Milanović vam je ekspert za NATO, on je bio tamo, ja sam sto posto siguran da su se Šveđani zabunili, on je snažan zagovornik proširenja NATO-a. Nije moj posao da demantiram špekulacije ljudi koji su se zabunili i sigurno su mislili na Milanovića", ironično je kazao Plenković.

Izbjegavanjem konkretnog odgovora premijer je, svjesno ili nesvjesno, dodatno uzburkao duhove i gotovo da nema medija u Hrvatskoj koji nije na ovaj ili onaj način problematizirao to pitanje. A je li Plenković doista mogući kandidat za glavnog tajnika NATO-a, pokušao je doznati i portal Direktno obrativši se uglednim komunikacijskim stručnjacima Krešimiru Macanu i Ankici Mamić.

Mamić: Ishod ovisi isključivo o tome želi li Plenković tu funkciju ili ne

Za njih nema previše dileme. Uvjereni su da je Plenković, koji je već sedam godina hrvatski premijer, s višegodišnjim diplomatskim iskustvom i radom u Europskom parlamentu, idealan kandidat za tu policiju.

"Plenković uživa veliki ugled u Europskoj uniji, što se pokazalo i nakon ruske agresije na Ukrajinu, kada je svojedobno bio uključen u mirno rješavanje spora još dok je bio u Europskom parlamentu. On je već u više navrata bio kandidat za određena visoka mjesta na pozicijama u Europskoj uniji, ovo je prvi put da ga se spominje za NATO, ali nije ništa neobično s obzirom na ugled koji uživa. Što će od toga biti i koji se sve kriteriji moraju zadovoljiti, još se mora vidjeti", govori nam Macan.

Ankica Mamić po tom je pitanju još izričitija. Za nju nema sumnje, ovdje nije pitanje želi li NATO Plenkovića, nego želi li hrvatski premijer njih. "Plenković ima i šansi i kvalifikacija za tu poziciju, ovdje je samo pitanje želi li on to ili ne. S obzirom na njegov izvrstan položaj u međunarodnoj zajednici, mislim da Plenković može aspirirati i na još više pozicije u međunarodnoj politici, tako da ovo samo ovisi o tome želi li on to, a ne o tome je li on dobar kandidat. On je odličan kandidat i sigurna sam da bi ga tamo dočekali s oduševljenjem. Njegov vanjskopolitički ugled je zbilja visok", jasna je komunikacijska stručnjakinja.

Dakle, nije nezamislivo da Plenković najesen postane glavni tajnik NATO-a. Zanimalo nas je stoga kako bi se takav rasplet događaja odrazio na domaću politiku i HDZ, na čijem je čelu Plenković još od 2016. godine.

"S obzirom na to da postoji prijelazni rok od trenutka kada se imenuje novi tajnik do njegova stupanja na dužnost u NATO-u, vjerujem da bi se to razdoblje iskoristilo kao prilika među ljudima koji imaju ambicije da vode HDZ u Hrvatskoj da i istaknu tu ambiciju i da profiliraju neki program prema kojem bi vodili tu stranku. Uostalom, sva ta događanja su dovoljno prije svih izbornih ciklusa u Hrvatskoj da, ako se to dogodi, eventualni novi šef stranke može pripremiti HDZ za izbore. Dakle, sam eventualni Plenkovićev odlazak ne mora nužno utjecati na rejting HDZ-a, no daljnja stabilnost stranke mogla bi uvelike ovisiti o novom lideru i njegovu liderskom potencijalu", smatra Macan, inače bivši Plenkovićev savjetnik.

Mamić i Macan se razilaze po pitanju mogućeg Plenkovićeva nasljednika

Kada smo ga zamolili da nam izdvoji nekoliko imena koje vidi kao potencijalne Plenkovićeve nasljednike, kazao nam je: "Tko bi mogao biti novi lider? Ima tu sigurno ambicija unutar stranke, od Gordana Jandrokovića do Ivana Anušića, a sigurno ima još drugih koji su sposobni voditi stranku. Jesu li ga kadri i dobro zamijeniti? Jesu. Svi smo mi zamjenjivi, neće biti isto, ali svi smo mi zamjenjivi."

Ankica Mamić je, pak, znatno skeptičnija prema mogućim Plenkovićevim nasljednicima. I ona je, baš poput Macana, izdvojila u tom kontekstu predsjednika Hrvatskog sabora, župana Osječko-baranjske županije te ministra Tomu Medveda, no smatra da nijedan od njih nema potrebne liderske kvalitete da bi došao na čelo najjače stranke u Hrvatskoj.

"Sigurno da bi Plenkovićev odlazak izazvao ozbiljne poremećaje u HDZ-u zato što nemamo jasnog njegovog nasljednika. Uz njega je cijelo vrijeme ministar Medved, bio je čak i kandidat za zamjenika predsjednika na unutarstranačkim izborima, no mislim da on nema kapacitet za voditi stranku i on ne bi bio dobar predsjednik. U tom se kontekstu često spominje i osječki župan Anušić, koji predvodi možda najjaču HDZ-ovu grupaciju u Slavoniji, no po meni ne bi ni on bio dobar kandidat za predsjednika HDZ-a. HDZ mora imati svog predsjednika u Zagrebu, ne zato što Zagreb vrijedi više od drugih, nego naprosto zato što se nacionalna politika odvija i vodi u Zagrebu i ako predsjednik velike stranke nije tu, to je sigurno za stranku loše. To vidimo i na SDP-u. Otkako je Peđa Grbin predsjednik, koji de facto nije u Zagrebu, rejting im pada, ne samo zbog toga, naravno, ali i to je sigurno jedan od čimbenika", kazuje Mamić.

Mamić: Nema te krize koju HDZ neće preživjeti

"Spominje se tu često i predsjednik Sabora Gordan Jandroković, koji bi po svom političkom iskustvu mogao biti Plenkovićev nasljednik, ali pitanje je bi li to bilo prihvatljivo drugim, jačim frakcijama u HDZ-u. Dakle, HDZ bi se sigurno suočio s problemom, ali budući da su i sve druge političke stranke u puno lošijem stanju i u puno dubljim krizama, mislim da bi HDZ i to preživio. Zapravo, nema te krize koju HDZ neće preživjeti", zaključuje naša sugovornica.