KAKVA ĆE BITI REAKCIJA MONETARNE VLASTI?

Pitali smo HNB postoji li opasnost od nove 'dužničke krize' i pada kune, evo što su nam odgovorili

Autor

Rafael Jurčević

Globalna pandemija korona virusa izazvat će već ubrzo veliki gospodarski pad u drugom kvartalu u Hrvatskoj, ali i ostatku svijeta. Goldman Sachs je predvidio kako će pad u drugom kvartalu za SAD iznositi čak 24 posto, a neki drugi ekonomski analitičari nadolazeću krizu već sada zovu "kriza svih kriza".

29.03.2020. u 19:42
Ispiši članak

Posljednja svjetska gospodarska kriza nastupila je prije nešto više od desetljeća. "Ispuhivanje nekretninskog balona" u SAD-u izazvalo je velike probleme u financijskom sektoru, ubrzo je nastradao i realni sektor, kriza je ubrzo došla u Europu, a potom i u Hrvatsku. Posljedice posljednje krize u Hrvatskoj su gubitak skoro 200 tisuća radnih mjesta u privatnom sektoru, brojni stečajevi i preslagivanja na tržištu, veliki porast javnog duga, a posljedično je došlo i do dužničke krize i niza ovrha.

Tek se posljednjih nekoliko godina Hrvatska othrvala recesiji i započela je sa smanjivanjem javnog duga i porastom BDP-a, no kao što je vidljivo, uskoro slijedi još jedan udarac za gospodarstvo.

Svjetske vlade, ali i svjetske monetarne vlasti najavile su fiskalne i monetarne stimulanse za gospodarstvo vrijedne bilijune dolara. SAD svojim građanima jamči isplatu gotovinskih čekova, a Europska središnja banka najavila je kako će tiskati novac te kupovati državne obveznice. Sve to izaziva i mogući strah od inflacije te novog zaduživanja država, ali i nove dugotrajne recesije.

Fiskalne i monetarne mjere su krenule i u Hrvatskoj. Vlada je najavila 63 mjere za spas gospodarstva, a Hrvatska narodna banka (HNB) je u više navrata intervenirala na deviznom tržištu, a kupovala je i državne obveznice. Za očekivati je kako će se pojaviti uskoro i nove mjere, a portal Direktno je zanimalo mišljenje HNB-a o tome kako će kriza utjecati na građane. U fokusu je naravno pitanje vrijednosti kune, stabilnosti bankarskog sustava, ali i potencijalnih problema s kreditima, pogotovo gotovinskim kreditima. 

Postoje li paralele sa švicarskim frankom?

HNB smo za početak pitali postoji li potencijalna opasnost za hrvatske građane, ali i banke zbog rasta gotovinskih kredita posljednjih godina u Hrvatskoj. Podsjećamo, guverner Vujčić je u više javnih nastupa upozoravao na opasnosti od rasta ovakvog oblika kredita pa su neki u javnosti povlačili paralele sa slučajem švicarskog franka. 

"Ne očekujemo takvu vrstu opasnosti. Naime, gotovinski nenamjenski krediti odobravani su u kunama i uglavnom s fiksnom kamatnom stopom te ne mogu imati ni približno sličan efekt na dužnike kao što su to imali CHF krediti. Dodatno, dio građana koji će biti direktno pogođen aktualnom krizom i koji bi mogao imati poteškoća u izvršavanju svojih kreditnih obveza zasigurno će privremeno biti rasterećen plaćanja rata kredita zahvaljujući novouvedenim mjerama Vlade", odgovorili su nam iz HNB-a i dodali kako su proveli mjere monetarne politike kojima je cilj održavanje povoljnih uvjeta financiranja poduzetnika i građana. Također, donesene su i supervizorske mjere kojima se pridonosi likvidnosti hrvatskog gospodarstva odnosno očuvanju radnih mjesta i olakšavanju oporavka. 

Potencijalna druga opasnost za Hrvatsku, ali i za građane je u mogućem snažnom padu vrijednosti kune, pogotovo u slučaju ako restriktivne mjere potraju mjesecima duže od planiranih te ako propadne većina turističke sezone. Iz HNB-a za portal Direktno ističu kako ovaj scenarij za sada ne ocjenjuju mogućim budući da kriza ovakvog tipa smanjuje istovremeno i izvoz i uvoz: "Nezahvalno je procjenjivati neto učinak tih promjena na tekući račun bilance plaćanja, a time i konačan utjecaj na devizno tržište. Neovisno o tome, ne vidimo fundamentalne razloge zbog kojih bi došlo do slabljenja tečaja kune. Dodatno, Hrvatska narodna banka će mjerama koje već provodi i nadalje voditi računa o stabilnosti tečaja. Podsjećamo da je Hrvatska narodna banka u razdoblju od 9. do 16. ožujka u četiri navrata intervenirala prodajom deviza radi očuvanja stabilnosti tečaja. Ukupna prodaja deviza u spomenute četiri intervencije iznosila je 1,6254 milijarde eura. Razina međunarodnih pričuva danas iznosi 16,8 milijardi kuna, odnosno neto 15,8 milijardi kuna i dostatna je za daljnju stabilizaciju".

Što će biti s ulaskom u eurozonu?

HNB smo pitali i što je s planiranim ulaskom u eurozonu te da li je buduća kriza zapravo odgodila uvođenje eura u Hrvatskoj.

"U ovakvim okolnostima vrlo se jasno vidi koliko bi nam lakše bilo da već imamo euro i da je Hrvatska dio eurozone. Akcijski plan za ulazak u ERM-2 i dalje se provodi prema planu. Ulazak u europodručje će ovisiti o zadovoljenju kriterija konvergencije u trenutku ocjenjivanja, što je obično pola godine prije uvođenja eura. Sada je teško ocjenjivati rizik neispunjenja kriterija u tom trenutku", odgovorili su nam.

Na pitanje o stabilnosti bankarskog sustava i likvidnosti u sustavu, iz HNB-a za portal Direktno odgovaraju kako bankarski sustav ima visok kapital i likvidnost, što podupire njegovu stabilnost: "HNB je mjerama monetarne politike dodatno ojačao i deviznu, i kunsku likvidnost".

Za kraj nas je zanimalo kako komentiraju odgovor na krizu monetarnih vlasti u SAD-u i ostatku Europe te postoji li opasnost od porasta inflacije na globalnoj razini.

"Monetarne vlasti svih zemalja poduzimaju mjere bez presedana kako bi očuvale monetarnu i financijsku stabilnost i osigurale likvidnost potrebnu za ublažavanje šoka uzrokovanog mjerama suzbijanja širenja epidemije, a zbog kontrakcije gospodarske aktivnosti usprkos tome, rizik inflacije izrazito je vrlo nizak", zaključili su.

 

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.