USTAVNA STRUČNJAKINJA

Pitali smo Barić je li Pauletić u pravu kada kritizira Tomašić: Već dosta dugo imamo neustavne izbore

Autor

Barbara Kraš Kedmenec

Najmanje deset godina stručnjaci, nezavisne organizacije te pojedini političari i političke stranke upozoravaju da su izbornom zakonu potrebne korjenite promjene, a sama rasprava aktualizira se netom prije i o njoj se govori kratko nakon parlamentarnih izbora.

08.07.2020. u 21:18
Ispiši članak

Ništa drugačije nije bilo ni na parlamentarnim izborima koji su ove godine održani 5. srpnja. Najviše se raspravljalo o predizbornim koalicijama i njihovim raspadima nakon izbora te treba li saborski mandat biti neprenosiv, posebno u svjetlu prakse koje smo se nagledali u devetom sazivu Hrvatskog sabora, prelaskom 'žetončića' iz jedne stranke u drugu. 

Slučaj Pauletić

Nezadovoljnika nakon izbora i ove godine ima puno, a čini se kako je medijski najviše ''upao'' u oko slučaj Roberta Pauletića koji je na listi Domovinskog pokreta u 10. izbornoj jedinici dobio 3907 preferencijskih glasova, osvojivši više od potrebnih 10 posto, ali Sabora vidjeti neće. Međutim, Pauletić se, čini se, nadao da će u Sabor kao zamjena Ruži Tomašić, koja je ipak odlučila da se euro fotelje neće odreći. Ali, propao mu je i taj plan te umjesto da kao drugi na listi sa skoro 4000 glasova, sjedne u saborske klupe, Tomašić se odlučila za javnosti nepoznatog stranačkog kolegu Marka Milanovića Litru. Dotični je, kažimo i to, osvojio tek 19 glasova. 

Zakon je takav kakav jest, kazala je u razgovoru za portal Direktno ustavna stručnjakinja Sanja Barić

"Ja se u potpunosti slažem da je to jako loša slika u kojoj netko dobije toliko više glasova, a ne bude izabran. Da bi ideja preferencijskog glasanja mogla dobiti puni smisao trebalo bi razmisliti o izmjeni zakonskog rješenja, tako da stranka poslije bude vezana preferencijskim glasovima bez obzira na to ako oni ne prelaze onih 10 posto koje je sada predviđeno. Ali, mi imamo puno većih problema s izbornim sustavom. Trebalo bi ga puno ozbiljnije reformirati pa bi u sklopu toga vidjeli što i kako do tog rješenja", rekla je Barić. 

Argument s druge strane je, nastavlja pravnica, da ipak treba postojati nekakav prostor strankama da drugačije poslože svoje potrebe s obzirom na kasniji angažman tih ljudi na nekim drugim mjestima. "Trebala bi prevladati što točnija volja naroda, a opet tako je, kako je".

Treba li zakonski bolje definirati koaliranje stranaka i misli li da je zabrana predizbornih koalicija jedno od mogućih rješenja?

"Zabrana ili ne predizbornih koalicija stvar je odluke. Mi možemo reći koje su dobre, ili koje su loše strane, ali ne mogu reći 'da, to je ispravno rješenje, a ovo neispravno'. To su sve moguća rješenja - pravo najčešće ne nudi točan odgovor nego određenu odluku 'Tako ćemo'. To je jedan od prijedloga i jedna mogućnost da se zabrane sve predizborne koalicije, jer onda znate odmah apsolutnu snagu svake stranke. Ovako ne znate je li ona prošla jer je s nekim na listi i bi li dobila, ili bi li uopće dobila. To je svakako dobro", mišljenja je Barić.

Dotaknuvši se teme pretrčavanja zastupnika iz tabora u tabor, Barić navodi da je promjena stranki pravo, pa i ljudsko pravo osobe i to se zakonski ne može spriječiti. Naime, sam Ustav kaže da je zastupnički mandat neobvezujući, a to što je neobvezujući ne znači da oni ne trebaju ništa raditi, nego znači da oni ne mogu primati obvezujuće upute ni od koga.

"Znači, ne možeš biti saborski zastupnik samo ako slušaš stranku i njezine upute, nego imaš Ustavom zagarantirano pravo da slobodno misliš, slobodno govoriš, slobodno djeluješ i slobodno glasaš. To naravno kasnije donosi posljedice, možeš biti izbačen iz stranke, ili naprosto marginaliziran kasnije u stranci, ali ti si izabran osobno kao zastupnik i Ustav ti garantira upravo to pravo da mijenjaš mišljenje, da se složiš sa strankom, da se ne složiš sa strankom, izađeš iz stranke, glasaš drukčije, produžiš s jednima, produžiš s drugima i to nije moguće ni ograničiti ni spriječiti", rekla je Barić.

Ipak upravo posljednji parlamentarni izbori pokazatelj su da sankcija ipak ima.

"Ti ljudi nisu izabrani, odnosno oni koji su i ušli potpuno su marginalizirani. To i jest sankcija, da ljudi kažu da ova osoba nije od poštenja, da nije od časti, od povjerenja, naprosto integriteta i to je onda politička odgovornost, a ne pravna i to je jedino tako moguće. Upravo i cijenimo zastupnike po njihovom istupu, ponašanju, a ne po stranačkoj pripadnosti. Ne možemo ovdje više kao pravnici, ali možemo kao narod, jer procjenjujemo njihovo ponašanje", kazala je Barić u razgovoru za portal Direktno.

'Nama treba ozbiljna reforma'

U javnosti se prije ovih izbora dosta govorilo i o institutu predizborne šutnje, odnosno o upitnom smislu instituta u situaciji u kojoj Državno izborno povjerenstvo ne raspolaže s mogućnošću sankcija prema prekršiteljima iste pa su i u samom DIP-u u tom kontekstu potvrdili da su napravljen i nacrt izmjene izbornog zakona, a intervenciju u zakon najavile su i mnoge političke opcije.

Naša sugovornica slaže se da izborni zakon treba sustavno izmijeniti, ali je upozorila da "kao što je to poznato, izborna se pravila nikako ne bi smjela mijenjati u zadnjoj godini prije izbora, a idealno je da se pravila promijene što dalje od sljedećih izbora, odnosno što bliže nakon održanih izbora, jer onda svi znaju za što se spremaju na sljedećim izborima".

Počevši od izbornih jedinica pa do samog izbornog sustava, nama treba ozbiljna reforma, smatra Barić.

"Ono što bi svakako trebalo promijeniti izborne su jedinice, njihova veličina, raspored itd. i povezano s time i broj zastupnika iz pojedine jedinice koji uopće ne mora biti i dapače, bilo bi normalno da nije jednak broj zastupnika iz svake izborne jedinice. Isto tako može se razmisliti, jer ima jako puno prijedloga i to vrlo argumentiranih; zadnjih sedam, osam godina postoje razrađeni elaborati da bi se moglo postaviti jedan mješoviti izborni sustav, dio glasati većinom, dio proporcionalno itd.", kazala je Barić.

Zadnje izmjene izbornog zakona datiraju iz 2015. godine kada je bilo definirano tko se može kandidirati za zastupnika s obzirom na kazneno djela na koje je eventualno bio osuđen. Ali, upozorava Barić, te izmjene, koliko god bile bitne, nisu mijenjale tektoniku izbora.

"Tektonika izbora se nije mijenjala jako dugo, barem već deset godina, na što Ustavni sud kontinuirano upozorava. Što se tiče izbora, mi imamo ovakav sustav od 1999. godine, kada su uvedeni preferencijski glasovi. To je bila jedna velika izmjena, ali to je i dalje ono što bi se nazvalo 'fine tuning', to nije promjena strukture, iako je ta promjena dobra i podržavam je.

Međutim, potrebna nam je izmjena izbornih jedinica, u smislu da nam biračko pravo nije jednako. Mi u ovom trenutku imamo birače koji biraju zastupnika u svim izbornim jedinicama samo što u nekim izbornim jedinicama imamo određen broj birača, a u drugoj izbornoj jedinici 19 posto više ili manje,  20 posto više ili manje birača, što znači da moj glas i glas nekoga u Lici, ili negdje drugdje ne vrijede jednako, nečiji glas je važniji.

Oni koji žive u izbornim jedinicama s manje birača, njihovo biračko pravo ima veću težinu jer ima manje birača pa im nosi puno više postotnih, ili promilnih bodova glas jednog takvog birača u izbornoj jedinici", rezimira Sanja Barić problem s izbornim jedinicama kako je to aktualni izborni zakon postavio.

Toleriranje neustavnih izbora

"Znam da je prihvatljiva razlika po izbornoj jedinici do pet posto, a mi imamo 20, čak i više posto razlike u broju birača. To znači da mi već dosta dugo imamo neustavne izbore, ali poništiti rezultate izbora ogromno je zlo pa se tolerira ta situacija i svi na to pristajemo i svi to znamo, dok se konačno ne izmijeni Zakon o izbornim jedinicama", rekla je ova stručnjakinja za ustavno pravo.

Barić nastavlja da se čak ni ne mora promijeniti izborna jedinica, već je dovoljno promijeniti broj zastupnika koji se biraju u određenoj izbornoj jedinici. Stranke, nezavisne organizacije poput GONG-a i nezavisni stručnjaci izradili su nekoliko modela i to do zadnjih detalja. Prijedlozi postoje već nekoliko godina, a kako nam kaže Barić, na nekim stručnim skupovima u svezi navedene teme je i sama sudjelovala.

Ipak, u političkom životu na dnevnom je redu uvijek nešto drugo bitnije, a realno je i sada puno toga što je od veće životne važnosti, od donošenja Zakona o obnovi nakon potresa, do epidemije korona virusa i gospodarskih pitanja. Ali, odmah nakon toga ovo'', kazala je Barić sugerirajući da bi se promjene u izbornom zakonu trebale riješiti u prve dvije godine mandata nove Vlade.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.