Pismo zagrebačkog Cicerona: 'Veličaju se osobe koje su odredile zločinački karakter SFRJ-a'

Već u ranoj mladosti postao je osoba od posebne pozornosti komunističkog režima zbog "aktivnosti u podzemnim katoličkim krugovima". Prvi put priveden je kao maturant, da bi kasnije bio izbačen iz gimnazije te mu je zabranjen nastavak školovanja u bilo kojoj od srednjih škola. Razlog takve kazne bila je njegova školska zadaća na temu "Nad razastrtom kartom moje domovine" u kojoj je kao svoju domovinu naveo Hrvatsku, a ne Jugoslaviju. 

Međutim, nakon pada Aleksandra Rankovića i '"Brionskog plenuma" SKJ Čičku se usvaja žalba te nastavlja svoje školovanje. Njegov politički, ali i privatni život, krešendo imao je u događanjima Hrvatskog proljeća. U vrijeme Hrvatskog proljeća na sveučilišnoj skupštini 21. studenoga 1971. izabran je za studenta prorektora. Zanimljiva "anegdota" koju često prepričavaju proljećari jest ona oko privođenja vođa studentskog pokreta. Naime, Čičak je bio uvjeren kako ga vlasti neće pritvoriti, upravo iz razloga što je bio izabrani prorektor pa je, u društvu još jednoga proljećara, otišao u Đorđićevu kako bi saznao optužbe i sam provjerio uvjete u kojima su komunističke vlasti držali vođe studenata.

U isto vrijeme, komunističke vlasti tražile su ga po cijelom Zagrebu pa kada je sam došao u Đorđićevu odmah je odveden u zatvorsku ćeliju. Jugoslavenske vlasti privele su ga pod optužbom da je hrvatski nacionalist u prosincu 1971. te ga u montirano sudskom procesu osudile na tri godine zatvora, od čega je prvih 18 mjeseci proveo upravo u Đorđićevoj, a ostatak u Lepoglavi, gdje je devet mjeseci bio u samici.  Žustru reakciju Čičak je, kao predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora (HOO), imao kada su Možemo i SDP podnijeli prijedlog Vijeću mjesne zajednice Medveščak i Gornji grad u Zagrebu na temelju kojeg su tražili da se nekim ulicama dati imena komunističkih ''perjanica'',  Anki Berus i Milki Planinc.

FOTO: Damjan Tadic / CROPIX

'Čeličnom rukom gasili su Hrvate'

Tada je Čičak istaknuo: "Znakovito je da se ovaj prijedlog pojavio godinu dana nakon što je Hrvatska obilježila pedesetu obljetnicu Hrvatskog proljeća u čijem su gašenju aktivno sudjelovale komunističke tvrdolinijašice Anka Berus te posebno Milka Planinc. Ista je dovedena na čelo hrvatskih komunista 1971. nakon rušenja reformskog nacionalno svjesnog partijskog rukovodstva. Čeličnom rukom, novi partijski vrh, predvođen Milkom Planinc, gasio je kulturne institucije kao što je Matica hrvatska, i druge, ukidao  časopise i novine, hapsio i zatvarao intelektualce, studente, sveučilišne profesore, novinare i druge. Na udaru su posebno bili članovi Matice hrvatske, njih oko 50 tisuća''. 

''Što se Anke Berus tiče, ova je 'revolucionarka' svog rođenog brata dr. Lava Znidarčića, poznatog katoličkog intelektualca, spremila u zatvor 1950. godine. U zatvoru je proveo tri godine, od čega polovicu u samici. Nikad nije osuđen, a s njim su tijekom boravka u zatvoru obavljena samo tri 'informativna razgovora'. Njena nećakinja Zvjezdana Znidarčić Begović, kćerka Lava Znidarčića, danas odvjetnica i majka šestero djece, 1971. godine provela je u zatvoru dva i pol mjeseca kao studentica. Doživjela je sudbinu svoga oca – protiv nje nikad nije vođen sudski postupak već je državno tužiteljstvo iz nepoznatih razloga, bez obrazloženja, odustalo od optužnice", dodao je u snažnom protestu HOO-a na prijedlog stranke Možemo i SDP-a naglasivši kako se u Hrvatskoj, "ne uklanjaju samo imena ulica i trgova, nego se sada nastoji vratiti i veličati imena osoba koje su bitno odredile zločinački karakter komunističkog sustava u Hrvatskoj".

FOTO: Davor Pongracic / CROPIX

'To je njih kroz život uništavalo'

Godinu dana ranije, Čičak je prozvao predsjednika Zorana Milanovića zbog zahtjeva za pomilovanje Zdravka Mustača i Josipa Perkovića, ustvrdivši da "predsjednik Milanović javnim izričajem sramoti Hrvatsku".  Podsjetimo, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović odlikovao ga je u prosincu 2021. godine Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom, za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske te izgradnji i napretku hrvatske države sudionike Hrvatskog proljeća.

Preminuo Ivan Zvonimir Čičak

Međutim, 2001. godine predsjednik Stjepan Mesić odlikovao je Gotovca, Tripala, Savku, Supeka i još neke. "To priznanje mojoj obitelji je puno značilo. Moja supruga Marija, osim što je bila udana za mene, imala je još dva brata koji su bili politički zatvorenici. Tako da ona nije imala snage doći u Predsjednički ured, kao što to nisu mogle doći supruge Marka Veselice i Ante Paradžika. To je njih kroz život uništavalo i nisu imale snage doći na svečanost", cinično je tada komentirao Čičak.  Podsjetimo,  Čičak je u braku sa suprugom Marijom dobio petero djece.