Picula: Putin se oslanja na strah od nuklearnog oružja, ali zaboravlja da ga i drugi imaju

Europarlamentarac Tonino Picula nedavno je bio u mirovnoj misiji pred mjesec dana u Ukrajini i tom je prigodom izjavio kako bi sukob Rusije i Ukrajine bio poguban za Europu. Objašnjavajući što je pod tim mislio rekao je da kad se govori da bi takav ratni sukob bio poguban za Europu treba reći da ne bi bio poguban samo za EU, nego i za druge nečlanice.

"Svakako bi bio izrazito poguban za Ukrajinu kao najveću žrtvu, ali sigurno u nekoj vremenskoj perspektivi i za samu Rusiju. Rat je zapravo otvorio sve moguće opcije, vrlo je teško predvidjeti kako će se rat dalje odvijati, kao što su mnogi vjerovali da rata neće biti. Mnogi su vjerovali da je ruski predsjednik Vladimir Putin racionalan političar koji će iskoristiti krizu, koju je i sam generirao, kako bi u diplomatskim pregovorima, možda postigao neke probitke, pogotovo kad je riječ o sigurnosti Rusije, prije svega u direktnom kontaktu s SAD-om. No čini mi se da je primajući državnike samo kupovao vrijeme. Time je poslao direktnu poruku da njega ne zanima suradnja s EU-om", rekao je Picula.

"Moskva je uputila u prosincu cijeli set zahtjeva SAD-u u kojem je tražila da se u realnom svijetu ne može dogoditi, odnosno tražila je da se NATO resetira na stanje u kojem je bio 1997. godine, odnosno da razmontira vojne instalacije u zemljama članicama NATO-a koje se nalaze na istoku i da se Rusiji da apsolutno sigurnosno jamstvo, što znači da bi svi trpjeli apsolutnu sigurnost", dodao je.

Upitan zašto je tako bilo teško dati jamstvo Rusiji da Ukrajina neće u NATO nego da će biti neutralna zemlja Picula je rekao da to treba pitati Ukrajinu.

"To znači da bi netko trebao izvan Ukrajine odlučiti o vanjskopolitički orijentaciji suverene država. Ukrajina želi ući u NATO, Ukrajina je to upisala u svoj ustav i zahtjev da se Ukrajina "finandizira" bila je naprosto kriva poruka. Putin nije htio samo to, on je tražio puno više i sad znamo da je to bio samo izgovor, htio je dobiti Ukrajinu kao i vrstu priznanja za Rusiju kakvu je možda SSSR imao tijekom hladnog rata. Putin je frustriran čovjek i on sada više doista ne ostavlja dojam racionalnog političara s kojim se vrijedi sastati i razgovarati", rekao je Picula.

O prijetnji nuklearnim oružjem

Na činjenicu da ima 6000 atomskih bombi Picula je rekao kako Putin računa na generirani strah Zapada od nuklearne sile kojom raspolaže pa bi trebalo njegove političke zahtjeve vrlo ozbiljno shvatiti.

"No Putin zaboravlja i drugim imaju nuklearno oružje i da također žele braniti svoj način života, slobodu i granice. No nitko nije tako brahijalno prekršio postojeći međunarodni poredak koji se još ustanovio 1944. godine u San Franciscu prilikom uspostavljanja UN-a. Na kraju krajeva Putin je stavio ad acta sve ono što se postiglo u hladnom ratu završnim dokumentom iz Helsinkija 1975. Želio je resetirati sve kolektivne mehanizme globalne sigurnosti, a da stvar bude i ciničnija to su upravo napravili kad je Rusija predsjedala sjednicom Vijeća sigurnosti UN-a", istaknuo je Picula.

Kako prekinuti rat u Ukrajini?

Europarlamentarni zastupnik smatra da do svega ovog ne bi došlo da je Putin iskreno i ozbiljno razgovarao s kancelarom Olafom Scholzom i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.

"On ih je izigrao i kupovao vrijeme i znao je već tog trenutka da će pokrenuti invaziju", naglasio je Picula.

Osim sankcija i slanja oružja Ukrajini, ozbiljno inicijativu je predložio i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan da se sjedne u Turskoj i pregovara. 

"Ali pitanje je je li to bezuvjetno. Moskva traži da Ukrajina se preda, što je potpuno neprihvatljivo. Ušli smo u neizvjesnu fazu rata", rekao je Picula dodavši da je Putin je mislio da će s nekoliko brzih prodora eliminirati oružani otpor Ukrajinaca.

"Ovo što sada vidimo je vrlo opasno jer mislim da ulazimo u "vukovarizaciju" ukrajinskog rata. Rusi lako osvajaju prazan prostor. Sad ulaze u gradove i tu će presuditi volja Ukrajinaca da brane svoje gradove te koliko će Putin biti bezobziran", naglasio je Picula. 

O NATO-u

Govoreći o NATO-o rekao je kako on nije samo vojni savez, nego je političko-vojni savez u koji da bi se ušlo mora zadovoljiti i demokratske standarde.

"Širenje NATO-a išlo je evolutivno, on je došao do određenog prostora. Što se tiče njegovog širenja nadalje sigurno će se uzimati u obzir i situacija u pojedinoj zemlji koja će kucati na njegova vrata . No znali smo da i prije ruske agresije na Ukrajinu da je eventualno članstvo Ukrajine u NATO-u na dugom štapu. Korištenje mogućnosti ulaska Ukrajine u NATO kao izgovor na agresiju jednostavno je manipulacija", smatra Picula.

"Ovo što se dogodilo s Ukrajinom doista prijeti da iz temelja promijeniti naš doživljaj sigurnosti i moramo odgovoriti na tu prijetnju jer ne znamo gdje će se Putinove ambicije zaustaviti", rekao je.

Picula o sankcijama i energetskoj krizi

Picula upitan koliko se može daleko ići sa sankcijama, a da se ne izazove inat kod Putina koji će rezultirati daljnjim sukobima, rekao kako nema nikog odgovornog u europskoj politici koji planirajući daljnje postupanje prema Moskvi ne kalkulira o tome kako će se politika sankcija odraziti u području sigurnosti i kako se nositi s vrlo lako predvidljivom promjenama i štetama krize u energetici.

"Čini mi se da je u ovom trenutku ipak osjećaj od eskalacije rata koji se može preliti na pojačan osjećaj nesigurnosti među europskim liderima nadvladao osjećaj odgovornosti prema energetskoj budućnosti svojih zemlja jer su svi odjednom spremni dati nešto na oltar pojačanih sankcija", rekao je Picula.

Smatra da će energetska kriza i rat u Ukrajini ubrzati energetsku tranziciju prema dekarbonizaciji i oslanjanju na obnovljivim izvorima energije, odnosno "zelenom planu". Proces će imati i socijalnu i političku cijenu, imat će u početku krivudavo, plaćati politička cijena, no Putin ne ostavlja previše prostora. S ovim odlazi u povijest da se EU može samo oslanjati na dobavu energenata iz Rusije. EU iz Rusije dobavlja 41% prirodnog plina, 27 posto nafte i 47 posto ostalih krutih goriva i nisu sve zemlje jednako ovisne o tome. Morat će se promijeniti vrsta tranzicijskog modela i to vrlo brzo, smatra Picula.

Hrvatska graniči s tri zemlje koje su izložene ruskoj prisutnosti

Govoreći o hrvatskom okruženju rekao je kako imamo tri države koje su više-manje izložene pojačanoj ruskoj prisutnosti - Srbija, BiH i Crna Gora. 

"U sve tri zemlje će se ove godine vjerojatno održati izbori i uvjeren sam da će političke vođe, opozicija i javnost morat će donijeti vrlo ozbiljne odluke hoće li se i u kojoj mjeri emancipirati od politike koja ovog trenutka ugrožava svjetski mir. Hrvatskoj to ne smije biti svejedno, mi smo jednina članica EU-a koja graničimo sa sve tri. Odreda je riječ o zemljama koje mogu vlastitom nestabilnošću prouzročiti i ozbiljne sigurnosne prijetnje ne samo Hrvatskoj, nego i EU", uvjeren je Picula.

Smatra da je politika Milorada Dodika najviše ugrožava suverenitet BiH.