PICULA: Očekujem da SDP dobije isti broj glasova kao i na prošlim izborima. Zabrinjavajuće je što rade neki od čelnika Europskih pučana...

Picula je svojim radom postao jedan od najprepoznatljivijih hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu, a zanimljivo je kako se pohvale na njegov račun često čuju i s drugog dijela političkog spektra. Posebno se pamte njegova inicijative, zajedno s europarlamentarcima iz redova Europske pučke stranke, o statusu Hrvata u Bosni i Hercegovini, zbog čega ga je i desnica pohvalila.

Bivši ministar vanjskih poslova, gradonačelnik Velike Gorice, saborski zastupnik i kandidat za predsjednika SDP-a ipak cijeli svoj politički život pripada socijaldemokratskoj ideji, za koju se nada da će prezentirati i idućih pet godina u parlamentarnom domu Europske unije.

Nositelj SDP-ove liste je ekskluzivno za portal Direktno otkrio što očekuje na izborima, koji su mu planovi u slučaju ponovnog izbora te je komentirao moguće rezultate u odnosu snaga u Europskom parlamentu nakon izbora.

Što smatrate svojim najvećim uspjehom u mandatu zastupnika u Europskom parlamentu, za što bi se moglo reći da je obilježilo Vaš mandat?

- Na početku mandata zadao sam si dva cilja: afirmaciju jadranske Hrvatske, a u vanjskoj politici sudjelovanje u kreiranju europske politike prema jugoistoku Europe. Kao predsjednik Izaslanstva Europskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu i Kosovo i izvjestitelj Progresivnog saveza socijalista i demokrata u sjeni za Makedoniju, kontinuirano sam radio na osiguravanju mira i sigurnosti u Hrvatskoj,  Europskoj uniji i našem susjedstvu.

Ulaganjem amandmana, postigao sam da granica Republike Hrvatske bude priznata kao vanjska granica Europske unije, zbog čega je Hrvatska postala članicom i stekla pravo koristiti sredstva Europske granične i obalne straže te se hrvatska granica štiti kao schengenska. U tom sam okviru od Europskog parlamenta dobio političku podršku ulasku Hrvatske u schengenski prostor, čim Hrvatska za to ispuni sve uvjete. 

Osobito se ponosim što sam u Europskom parlamentu pomogao osnovati prvo radno tijelo koje sustavno brine o otocima - Međuskupinu za mora, rijeke, otoke i priobalna područja, koja okuplja zastupnike iz više od 20 EU zemalja. Inicirao sam osnivanje Tajništva za otoke pri Europskoj komisiji te amandmanima osigurao Tajništvu dva milijuna eura za funkcioniranje i podršku energetskoj tranziciji hrvatskih i europskih otoka i dodatnih deset milijuna eura za provedbu tih projekata. Otoci su postali trajnim dijelom politika EU, a posebnu čast osjećam što su me europski otočani nominirali kao zastupnika koji je najviše napravio za njih. 

Među projektima koje sam pokrenuo, posebno ističem Water Saving Challenge projekt (WASAC), u kojem su sudjelovali hrvatski otoci Vis i Lastovo, gdje je kroz pametno upravljanje resursima pokazano kako otoci mogu uštediti čak četvrtinu vode! Projekt je višestruko nagrađivan, a preuzela ga je i  Otočka koordinacija Nordijskog vijeća ministara, koja pokreće projekt štednje vode na baltičkim otocima, po uzoru na naš projekt. 

Sustavno sam promovirao zaštitu autohtonih hrvatskih proizvoda kroz stručne radionice po cijeloj Hrvatskoj, s ciljem povezivanja proizvođača međusobno, kao i sa stručnjacima. Nakon više od 3 godine skupljanja različitih iskustava, moj je Ured izdao Priručnik "Autohtoni proizvodi i oznake kvalitete Europske unije", opremljen alatima i informacijama za uspostavljanje kvalitetne i održive proizvodnje. 

Zalagao sam se za nastavak dosegnutih načina razmjene roba i usluga Hrvatske s članicama CEFTA-e, nakon našeg ulaska u EU te amandmanima pomogao da se hrvatskim poduzetnicima osigura tradicionalan obujam trgovine s Bosnom i Hercegovinom, kao jednim od najvažnijih izvoznih tržišta. Time su spašene doslovno tisuće radnih mjesta u RH. Nakon šest godina, mogu reći da smo moji suradnici i ja pokrenuli dobre stvari i ostvarili značajne rezultate u korist hrvatskih otočana, gospodarstvenika, malih proizvođača - naših građana.

Koje politike će Vam biti u fokusu ako budete ponovno izabrani u Europski parlament? Postoje li neke najave i moguće inicijative?

- Ukoliko dobijem povjerenje građana za novi mandat, nastavit ću raditi u odborima čiji sam član bio u ovom sazivu - odboru za vanjske poslove, osobito pododboru za sigurnost i obranu te odboru za regionalni razvoj. Nastavljam raditi na energetskoj tranziciji otoka koju sam doslovno započeo i amandmanom na europski proračun osigurao sredstva za Tajništvo za otoke. Stvari se dobro razvijaju, Tajništvo intenzivno radi i deset naših otoka je već uključeno u proces. Drago mi je da smo u svemu dobili podršku Komisije koja je odmah podebljala proračun za dodatnih 10 milijuna EUR-a, a u pregovorima smo da se taj proračun značajno poveća u sljedećem proračunskom razdoblju, na više od sto milijuna EUR-a.

Paralelno sam predložio nove programe tehničke pomoći otocima da prijavljuju konkretne projekte. Osim ovih tema, svakako ću nastaviti rad na susjednim zemljama i njihovom procesu eurointegracije kao i na pitanjima zajedničke obrane i sigurnosti. Također ću nastaviti lobirati za pristupanje Hrvatske schengenskom prostoru za što sam već dobio podršku od Europskog parlamenta kada sam u ime svoje grupe postavio tu temu na plenarnom zasjedanju. Također ću nastaviti s edukacijama naših proizvođača o zaštiti proizvoda na europskoj razini. Naš cilj treba biti poticanje domaće proizvodnje i izvoza, a ne uvoz stranih proizvoda često sumnjive kvalitete.

Od ostalih tema, osim pomoći otocima da pišu programe, prijavio sam još dva akcijska plana za koja čekam evaluaciju Komisije - energetsku tranziciju sela i ruralnih područja te program koordinacije malih ribara na otocima s FLAG-ovima. Ukoliko ovi programi dobiju pozitivne evaluacije i uspijem osigurati sredstva iz proračuna za njihovu provedbu, oni će svakako predstavljati okosnice budućeg mandata.

Ostajem u kontaktu sa svojim sugrađanima preko svog Ureda te nastavljam reagirati na upite naših sugrađana, tvrtki i institucija kojima će biti potrebna bilo kakva asistencija, kao što je bilo u slučaju s programom wifi4eu za koji sam intenzivno lobirao u Hrvatskoj. Prijavilo se više od 300 hrvatskih jedinica lokalne samouprave, a europska sredstva odobrena su za čak 224 hrvatske općine i gradove. Veseli me vidjeti takve rezultate i važno mi je da građani osjete direktnu korist od članstva u EU. 

Kakve šanse ima Vaša stranka SDP u utrci za Europski parlament, koji broj mandata bi Vi osobno smatrali uspjehom, a koji broj mandata neuspjehom?

- Očekujemo ponovno osvojiti barem jednak broj glasova kao i na prethodnim europskim izborima prije pet godina. SDP je tada bio na vlasti, a percepcija stranke u javnosti bila je bolja nego danas. Kao koalicija smo tada osvojili četiri mandata. Isti broj glasova, bez onih koje su dobile druge članice koalicije, preračunato znači tri mandata za SDP. Držim da  ćemo uspjeti jer se stranka u ovoj kampanji fokusira na program - vrijednosti i politike koje zastupamo. Naš se program sastoji od 19 točaka i vjerujem da ćemo naglašavajući one prave, uspjeti pridobiti građane koji vjeruju da se temeljne vrijednosti EU i podudaraju sa vrijednostima SDP-a. 

Smatrate li po objavljenim listama kandidata i po anketama, da će budući saziv hrvatskih europarlamentaraca biti kvalitetniji od aktualnog ili manje kvalitetan? Može li se netko iz sadašnjeg saziva izdvojiti po kvaliteti, a da dolazi iz redova vaših suparnika?

- Kao političar, ja ću uvijek zastupati hrvatske interese, ali tako kako ih vidim kao hrvatski socijaldemokrat u Europi. To znači više solidarnosti i socijalne države, više kohezije i ujednačavanja razvoja regija, više međunarodne suradnje, više politika zaštite okoliša, jer želim Hrvatsku koja štiti najslabije i svima omogućava da ostvare svoje potencijale, u takvoj Europi.

Sjajnu suradnju, jednu od najboljih, ostvario sam s kolegicom iz ALDE grupacije, gospođom Gesine Meissner. Ona je predsjednica Međuskupine koju smo zajedno osnovali kao platformu za izražavanje interesa naših najranjivijih skupina: otoka, odnosno otočana. U manje od 4 godine organizirali smo više od pedeset konferencija i priredbi s više od 13.000 sudionika, okupili predstavnike Komisije, Parlamenta, Vijeća, NGO-a uz one najvažnije: predstavnike europskih otoka, s istim zajedničkim ciljem: da bismo otocima, korak po korak, osigurali ravnopravnost u odnosu na ostale regije.  

Nadam se da će u sljedećem sazivu biti dovoljno zastupnika koji žele Hrvatsku koja svojim građanima omogućuje da ostvare svoje potencijale. 

Neke europske ankete predviđaju kako će radikalna desnica dobiti skoro četvrtinu mjesta u Europskom parlamentu, hoće li značaj socijaldemokratske grupe biti manji nego u prošlim sazivima? Može li doći do približavanja Pučana, liberala i socijaldemokratske grupacije u 'borbi' protiv populističkih opcija?

- Očekujem suradnju umjerenih proeuropskih snaga na očuvanju europskog projekta mira i suradnje, no ta će suradnja morati uvažiti neka nova rješenja za ekonomska, okolišna i sigurnosna pitanja koja su dovela do ovakvog razvoja situacije. 

Zabrinjavajuća je tendencija da se vodeći ljudi EPP u nekim zemljama otvaraju i približavaju europskoj ekstremnoj desnici, nadajući se da će svoja mjesta zadržati unatoč tome što su vlastitim pogrešnim politikama, posebno onima koje se odnose na rastakanje socijalne države, otvorili prostor populistima i ekstremnoj desnici.

Radikalna europska desnica je fragmentirana grupa političkih opcija koje se ne mogu složiti oko temeljnih političkih vrijednosti. U Uniji s 28 članica i pola milijarde stanovnika, smjer će određivati politika suradnje, a ne razjedinjene populističke frakcije koje koriste strah za ostvarivanje jeftinih političkih bodova.

Kakav odaziv očekujete na izborima u Hrvatskoj? Kakav zaključak bi se mogao donijeti ako izlaznost ponovno bude ispod 30%?

- Bojim se da i nakon gotovo šest godina članstva u EU, naši građani nisu dovoljno osvijestili važnost ovih izbora, a to posebno vidim u razgovoru s mladima. Europski parlament je mjesto je gdje se donose zakoni koji utječu na naš svakodnevni život. Zato Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj ove godine provodi tzv. get out to vote kampanju ovajputglasam.eu, kojom želi povećati izlaznost na izbore baš među mladima.

SDP također radi na terenu, a od početka godine i na mobilizaciji među članovima i simpatizerima kako bi što veći broj birača izašao na biračka mjesta 26. svibnja. Kao dugoročno rješenje za veću izlaznost na izborima vidim uvođenje građanskog odgoja u Hrvatskoj, koji će nove generacije poučiti tome da su vijećnici, zastupnici i eurozastupnici odgovorni upravo njima te da svojim glasovima biraju one koji će u njihovo ime glasati o odlukama u predstavničkim tijelima.