DUGO OBEĆAVANI INSTITUT KOJI IZAZIVA POLEMIKE

Petrović: Donošenje nacionalne mirovine ne može se više odgađati; Bejaković: Ne smije biti narušena pravednost mirovinskog sustava

Autor

Daniela Dujmović Ojvan

Velika su očekivanja od novog ministra rada i mirovinskog sustava Josipa Aladrovića iako je na tu dužnost postavljen u zadnjoj godini mandata aktualne Vlade. Osim što se kao sukreator mirovinske reforme mora 'pomiriti' sa sindikatima, od njega puno očekuju i umirovljeničke udruge. Naime, ponovno se aktualiziralo pitanje uvođenja nacionalne mirovine koju je Vlada obećala uvesti do kraja mandata. Dakle, vremena je malo, a radi li se na ostvarenju tog obećanja i je li nacionalna mirovina uopće sretno rješenje pokušali smo doznati od predsjednice Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasne Petrović i dr. sc. Predraga Bejakovića s Instituta za javne finacije kao jednog od nekolicine stručnjaka za mirovinski sustav u Hrvatskoj.

20.07.2019. u 17:20
Ispiši članak

Podsjetimo, o nacionalnoj se mirovini govori već više od 20 godina, a riječ je o zagarantiranoj mirovini na koju bi imale pravo osobe starije od 65 godina koje nemaju minimalno 15 godina mirovinskog staža, što je uvjet za stjecanje prava na starosnu mirovinu.

Jasna Petrović je istaknula kako su oni iz Sindikata umirovljenika inicijatori uvođenja nacionalne mirovine za što se godinama bore. "Kao članovi radne skupine uspjeli smo da uđe u Strategiju socijalne skrbi za starije osobe 2017.-2020., a nacionalna mirovina ušla je i u program rada Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe koje djeluje kao savjetodavno tijelo Vlade", otkrila nam je Petrović i pojasnila da je u programu Vijeća definirano da će raditi na izradi kriterija tog modela mirovine koji bi se isplaćivao iz državnog proračuna i koji je u mnogim zemljama uobičajen.

"Umirovljeničke udruge poticale su uvođenje nacionalne mirovine još za vrijeme Vlade Ivice Račana i uspjeli smo da postane sastavni dio spomenute Strategije. I sada dolazi novi ministar i njemu će biti u interesu da se to realizira i to će mu svakako biti svojevrsni izazov", uvjerena je naša sugovornica.   

Na naš upit jesu li sigurni da će obećanje o uvođenju nacionalne mirovine ovaj put biti ispunjeno, predsjednica umirovljeničkog sindikata je ustvrdila da su na zadnjoj, 13. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe početkom srpnja donijeli program prema kojem se nacionalna mirovina svakako uvodi, kako je i predviđeno, u 2020. godini te da će se u jesen početi raditi na modelu i kriterijima.

"Problem je što je Strategiju izradilo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, a kao realizator je navedeno Ministarstvo rada, iako isplata nacionalne mirovine mora ići iz državnog proračuna; ona ne smije biti na teret mirovina stečenih radom, odnosno iz doprinosa", upozorila je Petrović na uobičajene nelogičnosti koje su kod nas posljedica nedovoljna promišljanja i nekoordiniranosti među resorima.

"Donošenje nacionalne mirovine ne može se više odgađati što je bila uobičajena praksa od 2002. godine", upozorava.

Uz nacionalnu uvođenje i minimalne mirovine

Petrović ponavlja da nacionalna mirovina treba ići iz sredstava predviđenih za socijalu jer je ona prije svega socijalna mjera u borbi protiv siromaštva. "Naš je prijedlog da ona ne smije biti niža od 35 posto od bruto minimalne plaće. Tražimo i da se uz nacionalnu mirovinu uvede i minimalna mirovina koja sada kao institut ne postoji i koja bi trebala iznositi najmanje 45 posto od bruto minimalne plaće", otkriva.

Dakle, prema zahtjevima Sindikata umirovljenika i Matice umirovljenika, nacionalna mirovina bi trenutno iznosila 1312,50 kuna s obzirom na iznos minimalne bruto plaću u 2019. godini. HDZ-ovo predizborno obećanje bilo je 40 posto od minimalne neto plaće, a prema njemu bi  nacionalna mirovina iznosila 1200 kuna.

"Želimo se izboriti da nacionalna i minimalna mirovina prate minimalnu bruto plaću u Hrvatskoj. Sve ćemo to na sjednici Nacionalnog vijeća u jesen predstaviti ministru Aladroviću koji je bio ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinskog osiguranje i pokazao se kao dosta kvalitetna i ambiciozna mlada osoba", pohvalnim riječima i s velikim očekivanjima od novog ministra zaključila je razgovor čelnica umirovljeničkog sindikata.

Najviše žena među korisnicima nacionalne mirovine

Predrag Bejaković koji je za Ministarstvo rada i socijalne skrbi napravio analizu mirovinskog sustava i stanja na tržištu rada te prakse u zemljama EU-a kada je u pitanju institut nacionalne mirovine, rekao nam je kako se procjenjuje da u Hrvatskoj između 30 i 40 tisuća starijih osoba i to većinom žena (95 posto) nije ispunilo uvjete za ostvarenje mirovine. Navodi da, iako je strateškim dokumentima u Hrvatskoj bilo predviđeno usvajanje socijalne (ili nacionalne) mirovine, to nije nikada ostvareno, ponajviše zbog izbijanja gospodarske krize i nastalih financijskih teškoća.

Nacionalna mirovina bila je predviđena i u Strategiji razvitka Republike Hrvatske 'Hrvatska u 21. stoljeću' iz 2003. godine te se u Zajedničkom memorandumu o socijalnom uključivanju Republike Hrvatske iz 2007., navodi kako treba razdvojiti umirovljenike od onih starijih osoba koje nemaju nikakvih mirovinskih primanja i zbog toga su orijentirane na sustav socijalne pomoći, koji pruža vrlo niske naknade.

Slaba vjera Hrvata u mirovinski sustav

U svojoj analizi, Bejaković je na temelju pretpostavke da bi nacionalna (socijalna) mirovina iznosila 1000 kuna i to za 27. 650 osoba koje žive same ili u kućanstvima u kojima nitko ne prima mirovinu, trebalo na godišnjoj razini izdvojiti oko 331 milijun kuna i ona bi se, smatra, trebala financirati iz državnog proračuna. Predviđa da bi se istodobno s ostvarivanjem nacionalne (socijalne) mirovine, smanjio i broj korisnika i izdaci u sustavu socijalne skrbi za zajamčenu minimalnu naknadu, zbog čega bi stvarno povećanje izdataka državnog proračuna za isplatu nacionalne mirovine bilo znatno manje od gore navedenog iznosa.

Bejaković, za razliku od sindikalistice Petrović nije siguran kada će se nacionalna mirovina uvesti niti je sasvim uvjeren da je taj institut idealno rješenje za hrvatske prilike. Napominje kako je načelno za uvođenje takve mirovine, ali da moramo biti svjesni i njezinih negativnih strana posebice u kontekstu slabe vjere Hrvata u mirovinski sustav.

Tko će uplaćivati mirovinske doprinose?

"Tko će uplaćivati mirovinske doprinose ako će ionako dobivati mirovinu?", postavlja pitanje taj stručnjak.

Navodi da treba paziti kako nacionalna mirovina ne bi narušila pravednost mirovinskog sustava jer ako je netko radio 16 godina, a vi samo deset godina i zbog toga dobijete samo 50 kuna manju mirovinu, onda to nije korektno.

"S druge strane, u Hrvatskoj da bi ste dobili mirovinu morate raditi najmanje 15 godina, jer ako ste radili primjerice 14 godina i 9 mjeseci nemate ništa", navodi i argument za uvođenje nacionalne mirovine Bejaković.

Ne samo trošak nego i ušteda

Otkriva kako sadašnja socijalna pomoć iznosi 800 kuna, a nacionalna mirovina zasigurno ne bi iznosila puno više, predviđa, stoga ona ne bi predstavljala samo trošak nego i uštedu jer bi te osobe izgubile pravo na socijalnu pomoć. "Bilo bi i administrativno jednostavnije i za pojedinca i za državu, jer danas svaka tri mjeseca korisnik socijalne pomoći mora nositi potvrdu da nije ostvario neka druga sredstva", navodi naš sugovornik.

Dakle, kao prednost uvođenja nacionalne mirovine, Bejaković izdvaja smanjivanje siromaštva, administrativnu jednostavnost, ublažavanje stigme siromaštva jer jedan je osjećaj primati nacionalnu mirovinu, a drugi socijalnu pomoć...

Upozorava da se ne smije dogoditi da iznos nacionalne mirovine bude blizak iznosu minimalne mirovine s obzirom na realnu opasnost da  ljudi u tom slučaju neće htjeti raditi ili uplaćivati za tih 15 godina koliko je potrebno za ostvarivanje mirovine u Hrvatskoj. "Svakako treba izbjeći taj val neplaćanja doprinosa koji ni danas nije zanemariv jer još uvijek dosta poslodavaca ne uplaćuje doprinose i ljudi na to pristaju cijeneći više novac koji dobiju danas nego neke potencijalne isplate u budućnosti", ističe.

Svjesni izazova

U pogledu opasnosti narušavanja pravednosti mirovinskog sustava otkriva i kako najniža mirovina za 15 godina radnog staža iznosi oko 954 kune, dok bi, prema projekcijama, nacionalna mirovina iznosila najmanje 1000 kuna.

"Uistinu će biti teško naći odgovarajući model u mirovinskom sustavu koji je ionako prenapregnut i u kojem na 120 zaposlenih aktivnih osiguranika ide 100 umirovljenika"", navodi poražavajuće brojke našeg 'ostarjelog' mirovinskog sustava Bejaković.

Na kraju poručuje da je prilikom uvođenja nacionalne mirovine ključno biti svjestan izazova, a to je da njezino uvođenje košta te da treba postići odgovarajući balans između nužnosti da se stvarno pomogne ljudima i da ih se pritom motivira na ostanak u svijetu rada i plaćanje doprinosa.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.