JASAN STAV NEZAVISNE ZASTUPNICE

PETIR ZA DIREKTNO 'Nedjelja je dan koji treba biti slobodan, izmjena Zakona bio je preduvjet za suradnju s HDZ-om'

Autor

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u četvrtak je tijekom konferencije za medije najavio izmjene Zakona o trgovini, kojim će se regulirati samo 16 radnih nedjelja godišnje. Kazao da će se zakonski prijedlozi vezani uz rad trgovina nedjeljom i o HGK još doraditi u konzultacijama na Vladi, nakon čega će uslijediti njihovo slanje u javno savjetovanje te potom u redovnu saborsku proceduru. Što o svemu tome misli nezavisna zastupnica Marijana Petir, doznali smo u razgovoru s njom.

07.05.2021. u 19:06
Ispiši članak

Što se tiče izmjena Zakona o trgovini, koje podrazumijevaju pitanje zabrane rada nedjeljom, ideja je da se rad zabrani izuzev 16 nedjelja tijekom godine. Uzela bi se u obzir turistička sezona, blagdani i vodilo bi se računa o načelu razmjernosti, istaknuo je Plenković.

Nezavisnu zastupnicu Petir najprije smo upitali podržava li zabranu rada nedjeljom. Kaže da podržava i da to zna cijela Hrvatska budući da je dva puta bila predlagateljica Zakona o trgovini u kojem se je uvela slobodna nedjelja i dostojanstveno radno vrijeme za sve zaposlene u trgovini, no oba puta, nakon što je  Hrvatski sabor usvojio njezine prijedloge, Zakon je pao na Ustavnom sudu zbog žalbi trgovačkih lanaca. 

Foto: Pixabay (ilustracija)

"Ovo što se sada predlaže kao izmjena Zakona o trgovini rezultat je programske suradnje koju imam kao nezavisna zastupnica s HDZ-om. Slobodna nedjelja za zaposlene u trgovini je bila i jedna od  ključnih točaka mog programa za parlamentarne izbore".

Pojasnila je što misli kako će se zabrana rada nedjeljom odraziti na poslodavce, odnosno radnike. "Važno je naglasiti da je ovakva odredba nužna da bi se uspostavila ravnoteža između privatnog i poslovnog života, koja danas ne postoji. Osim toga, temeljem različitih međunarodnih ugovora koje je Hrvatska preuzela i treba ih provoditi, nedjelja je dan koji treba biti slobodan!", govori nam nezavisna zastupnica Petir pa nastavlja:

"U praksi je danas to drugačije te je jasno da je potrebno izmijeniti zakonsku regulativu u smislu da pronađemo rješenje ovog pitanja koje je  - po mom mišljenju - i civilizacijsko pitanje. Drago mi je da je Vlada RH pozitivno reagirala na tu moju inicijativu".

Foto: FaH

U trgovini na malo, pojašnjava dalje, zaposleno je više od 116 tisuća radnika od čega većinu čine žene koje rade po tri tjedna bez prekida za prosječnu plaću od 4765 kuna. "U rijetkim slučajevima, kada u zamjenu za rad nedjeljom dobiju drugi slobodan dan u tjednu - to ne može biti adekvatna zamjena jer članovi obitelji taj dan nemaju slobodan", kazala je Petir dodajući da bi se trebala osigurati veća zaštita zdravlja, sigurnost i dostojanstvo zaposlenih.

U tom smislu, nastavlja, postoji i dodatan izazov - demografski izazov. "Nesigurnost posla, teški i neprimjereni radni uvjeti imaju snažan utjecaj na ravnotežu obiteljskog i poslovnog života. Sindikat trgovine dostavio mi je podatak - ako se izuzmu dani odmora i dani godišnjeg odmora - svaki radnik u trgovini preostalih 282 dana u godini odradi čak 141 sat više od redovnog radnog vremena", pojašnjava Petir.

Radnik, po tim podacima, izgubi jednu mjesečnu plaću dok država gubi doprinose i poreze. "Osim toga, nasuprot tvrdnji da će se kroz rad trgovina nedjeljom povećati broj zaposlenih, dolazi do suprotne pojave. Male, nespecijalizirane, maloprodajne trgovine ne mogu se boriti s rastućom konkurencijom velikih lanaca pa su mali trgovci prisiljeni zatvarati svoje trgovine", govori.

"Jasno je da rad nedjeljom pogoduje velikim trgovačkim lancima koji su često u stranom vlasništvu", dodaje.

Upitana je li ponovni fokus na zabranu rada nedjeljom povezan s lokalnim izborima, Petir odgovara da nije. "Izmjena Zakona o trgovini bio je preduvjet moje suradnje kao nezavisne zastupnice s HDZ-om za protekle parlamentarne izbore. U tom smislu, dobila sam jasnu garanciju da će se Zakon izmijeniti. Na zastupničko pitanje koje sam postavila prošle godine u jesen o toj temi, dobila sam odgovor da se na izmjeni tog Zakona radi i da su u tijeku konzultacije sa socijalnim partnerima jer se željelo doći do modela Zakona koji će biti uravnotežen i koji neće izazvati određene prijepore ili dvojbe da postoje različiti uvjeti za trgovine na malo i trgovačke lance", pojašnjava nam.

Ovo rješenje koje je predloženo, dodaje, jest rješenje koje garantira jednakopravnost što znači da će svi trgovci - bili oni mali ili veliki - moći odabrati 16 nedjelja u godini kako će raditi, a druge nedjelje, ističe, bit će slobodne.

Na pitanje može li Ustavni sud pobiti odluku, nezavisna zastupnica Petir odgovorila je: "Nema razloga da ju pobije budući da ovaj Zakon ne radi nikakve iznimke niti razlike među trgovinama".
 

Foto: Pixabay (ilustracija)

Svoju tvrdnju dodatno je pojasnila. "U prijašnjim rješenjima bile su određene iznimke na koje su žalili veliki trgovački lanci jer su smatrali da su dovedeni u neravnopravni položaj. Na osnovu toga, reagirao je Ustavni sud. U rješenju u kojemu su svi jednaki, u kojima će svi odabrati 16 radnih  nedjelja koje žele - nema nikakvih razloga da se postavlja pitanje jednakopravnosti jer je potpuno jasno da su svi u jednakom položaju", zaključila je Petir u razgovoru za portal Direktno.

 

 

Glasova: 2692

Glasovanje je završeno

Podržavam, nedjelja je obiteljski dan

68%

Podržavam, svatko ima pravo na odmor

12%

Ne podržavam, radi se o predizbornim obećanjima

12%

Ne podržavam, u gospodarskoj smo krizi

7%

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.