Petir o napadima na crkve diljem svijeta: Sve je više antikršćanskog nasilja...

Crkve su u 2020. godini tako napadane na prosvjedima u Čileu, Poljskoj, Sjedinjenim Američkim Državama, a dogodili su se i napadi na crkve u Austriji i Francuskoj. Najšokantniji napad dogodio se u Nici gdje je odrubljena glava ženi koja se molila u crkvi.

Ljevičarski prosvjednici su tako ove godine zapalili dvije crkve u čileanskom glavnom gradu za vrijeme obilježavanja prve godišnjice smrtonosnih prosvjeda protiv konzervativne vlade. 

Fotografije objavljene na društvenim mrežama obišle su svijet i prikazale kako se ruši toranj Parroquia de la Asuncion, jedna od najstarijih crkvi u Santiago de Chileu. Druge fotografije su pokazale Iglesiu de San Francisco de Borja, koju policija obično koristi za ceremonije, zahvaćenu plamenom.

Napad na crkvu dogodio se i u Sjedinjenim Američkim Državama za vrijeme prosvjeda protiv policijskog nasilja nad pripadnicima afroameričke zajednice. Vatra je zahvatila Episkopalnu crkvu sv. Ivana, crkvu poznatiju po tome što je posjećuju američki predsjednici jer se nalazi kraj Bijele kuće. 

Crkva je također postala svjetski poznata i po tome što se Donald Trump fotografirao ispred crkve u vrijeme najvećih prosvjeda, a u ruci je držao Bibliju.

Poljska je također bila poprište napada na crkve u vrijeme aktualnih prosvjeda protiv odluke Ustavnog suda o potpunoj zabrani pobačaja. Prosvjednici su napadali crkve u toj većinski konzervativnoj i katoličkoj državi tako što su ometali mise i bogoslužja, a zanimljivo je kako je Poljska jedna od rijetkih država gdje se organizirao i pokret koji je branio crkve. Pokret zvan 'Nacionalna garda' organiziran je na poziv najmoćnijeg poljskog političara Jaroslawa Kaczynskog, a crkve brane i nogometni navijači.

Najviše primjera napada na mjesta kršćanskog bogoslužja događa se u Francuskoj. Proteklih godina u Francuskoj je zabilježen val krađa i vandalizama usmjerenih na crkve diljem zemlje, a Le Figaro je napisao kako se radi o 'zabrinjavajućem trendu'. Zabilježeno je na stotine vandalskih napada na crkve, a u više od 100 njih su prijavljene i krađe. U 2017. slučajeva vandalizma u sakralnim građevinama bilo je čak više od tisuću.

Najpoznatiji primjer vandalizma bio je požar u crkvi sv. Sulpicija, koja je, nakon katedrale Notre Dame, druga najveća pariška crkva. Požar je u ovoj građevini iz 17. stoljeća podmetnut nakon nedjeljne mise, a u drugim crkvama su pronađeni smrskani kip Djevice Marije, dok je  križ s oltara bačen na pod. U katedrali Saint-Alain u Lavauru spaljen je oltar, a križevi i kipovi su razbijeni. U Nimesu suvandali poharali oltar crkve Notre-Dame des Enfants i razmrljali izmet po križu. Komadići posvećene hostije pronađeni su razbacani među smećem izvan crkve.

'Napadi dolaze uglavnom od radikalnih sekularista'

Sve učestalnije napade na crkve za portal Direktno komentirala je saborska zastupnica Marijana Petir.

Petir je kao zastupnica Europskog parlamenta često upozorava na sve teži položaj kršćana diljem svijeta, pogotovo u državama gdje su kršćani manjina. 

"Evidentan je porast antikršćanskog nasilja u nekoliko navedenih država,  bez obzira što neke od njih imaju dugu tradiciju sekularizma, no ipak ih se kulturalno doživljava kao kršćanske zemlje. Ti napadi dolaze od strane određenih radikalnih sekularista, anarhističkih skupina te islamističkih fundamentalista, a za napadače su crkve simbol religije, vjere u Isusa Krista, stoga je napad na crkvu ustvari napad na autoritet i patrijarhat koji prema njihovom mišljenju treba razmontirati, ali to je napad i na vjernike jer crkva nije samo građevina -  crkva je i narod Božji", rekla nam je Petir u svom komentaru. Saborska zastupnica dodaje i kako se ne radi samo o napadima na crkve, već kršćani doživljavaju napade u svakodnevnom životu, među ostalim javljaju se problemi na područjima priziva savjesti, vjerskih sloboda i slobode govora, roditeljskih prava pa sve do fizičkoga nasilja ili pustošenja crkvi.

Petir nam je rekla i kako su prethodnih godina kršćani tražitelji azila također bili izloženi posebnim teškoćama te kako je jasno kako se kršćanima sustavno krše temeljna ljudska prava.

"Kršćani nose teret progona diljem svijeta i često pate uz druge vjerske i etničke manjine. Prema istraživanju Vatikanske fondacije 'Aid to Church in need- Pomoć crkvi u nevolji', 300 milijuna kršćana je u opasnosti od različitih oblika progona zbog svoje vjere. To znači da jedan od sedam kršćana živi u zemlji u kojoj vjera u Isusa Krista dolazi s rizikom od proizvoljnog raseljavanja, uhićenja, različitih kršenja ljudskih prava pa čak i smrti", istaknula je Petir šokantne podatke o položaju kršćana. 

Proteklog tjedna je snažno zazvučala izjava austrijskog premijera Sebastiana Kurza nakon napada na crkvu u Beču kako se 'kršćani ne smiju osjećati ugroženima u Austriji', a Petir smo pitali kako komentira izjavu o tome da se kršćane percipira kao ugroženima tamo gdje su čak i u većini, na što nam je odgovorila: "Moramo napokon stati na kraj krivo shvaćenoj toleranciji i pogledati istini u oči te shvatiti koliku opasnost radikalne ideologije predstavljaju za našu slobodu i europski način života te im se suprotstaviti odlučno i na vrijeme".

"Nikada nije bilo lako biti kršćanin, no rekla bih da je čestit kršćanski život najbolji put i način svjedočenja Isusa Krista. Nije rješenje zatvaranje u sebe i u skrovitost svog doma kako ne bi 'ranili' vlastite ruke. Kršćani su pozvani biti u svijetu i dati najbolje od sebe kako bi taj svijet postao bolji. Krista smo pozvani naviještati na sve moguće načine i u sva vremena, zgodna i nezgodna", zaključila je Petir na kraju razgovora.