Petir o kritikama gradonačelnici koja je na presici počela moliti: 'Kršćani ne smiju šutjeti'

Čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini predstavljanje adventskih događaja u gradu započela je molitvom "Oče naš". No, to se nije svima svidjelo jer očigledno zaboravljaju kako je Došašće vrijeme posvećeno pripremi za Božić, kao u prvom redu kršćanski blagdan.  Boris Bistrović, predsjednik kluba vijećnika stranke Fokus smatra da je ovako ponašanje protivno nominalnoj sekularnosti Republike Hrvatske. Ipak, naša je zemlja većinski katolička, stoga smo za komentar upitali Marijanu Petir.

"Advent je vrijeme iščekivanja i priprave za rođenje našeg Spasitelja Isusa Krista. Vrijeme je to kada provodimo i svojevrsnu inventuru svega onog što nam je na srcu, kako se Isus ne bi opet morao roditi u štalici na slamici jer mu mi nismo pripravili mjesto u svom srcu. Advent se sve više obilježava na izvanjski način kroz razne sajmove i turističke događaje, lampice i ukrase, štandove sa hranom i pićem...

Ako takvo obilježavanje nije svrha samo sebi, ne bi trebalo biti podložno kritici jer doprinosi cjelokupnom ozračju radosti. Loše je ako nam advent i Božić postanu samo vanjska manifestacija iz koje će se izgubiti centralna osoba Isus Krist. Oni kojima kao najava adventa smeta molitva 'Oče naš' koju nam je sam Isus Krist dao u ostavštinu, očigledno ne razumiju da bez Isusa ne bi bilo niti adventa niti Božića", rekla je Petir.

Foto: Andjela Scepanovic / CROPIX

Sve su češći pokušaji kriminalizacije tradicionalnih vjerskih učenja

Srednjostrujaški krugovi sve glasnije nameću protukatolički narativ, istovremeno se predstavljajući otvorenima. "Prema posljednjem izvješću o stanju vjerskih sloboda koje je objavio Opservatorij za praćenje netolerancije i diskriminacije protiv kršćana u Europi, evidentiraju se sve češći pokušaji kriminalizacije tradicionalnih vjerskih učenja ili ograničenja slobode savjesti te jačanje radikalnih ekstremističkih grupa u Europi, paljenje crkava i njihovo oskvranjavanje",  nastavila je. 

"Iako je stanje u Hrvatskoj znatno bolje, ipak iz godine u godinu  bilježimo napade na organizatore kršćanskih civilnih inicijativa, svećenike i biskupe koji pozivaju na življenje Evanđelja, vjernike koji svjedoče svoju vjeru, zabrane akcija Caritasa u nekim školama ili pak kritiziranje obilježavanja Dana kruha te molitve na početku školske godine… 

Zato ne smijemo šutjeti i takve pojave ignorirati jer naš identitet je snažno uvjetovan kršćanstvom i samo potpunim razumijevanjem te činjenice možemo razgovarati o ljudskim pravima i vrijednostima na kojima počiva Hrvatska ali i cijela Europa", nastavila je, dodavši kako se  Hrvatska zaista može poslužiti kao primjer dobrih međureligijskih odnosa i dijaloga jer biti u manjini u Hrvatskoj ne znači biti manje bitan ili ne imati glas.

Foto: Nikola Vilic / CROPIX

Multikulturalno društvno teško je ostvarivo bez većinske domaće kulture 

Nadovezavši se na prethodnu tvrdnju, naša je sugovornica rekla kako o tome svjedoči i 108 godina duga tradicija pravnog i institucionaliziranog priznanja islama u Hrvatskoj što se ogleda činjenicom da su muslimani integrirani u hrvatsko društvo. "Slična situacija je i sa drugim vjerskim zajednicama koje su dio naše vjerske i nacionalne baštine, a osobito se to odnosi na reformirane kršćane čija se prisutnost u Hrvatskoj bilježi od 16. stoljeća.

Treba ipak naglasiti kako se multikulturalno društvo čini teško ostvarivim bez jedne većinske, domaće kulture, koja je svjesna sebe i koja se ne odriče vlastitog identiteta te ima jasan i dosljedan sustav vrijednosti, a to smo u Hrvatskoj mi katolici. Zato ne vidim problem da se pokazuje razumijevanje za druge koji su manjina, već vidim problem kada se pokušava negirati pravo većine da živi svoju vjeru i kulturu koja je počelo i osnova poštovanja ljudskog dostojanstva svake osobe iz kojeg proizlaze i druga ljudska prava."

Foto: Tomislav Kristo / CROPIX

Promicanje vjerskih sloboda dio je europskog identiteta

Kad je u pitanju europski identitet, Marijana Petir istaknula je kako je isti sastavljen od niza univerzalnih vrijednosti čijem je oblikovanju pridonijelo kršćanstvo, stekavši tako ulogu koja nije samo povijesna, nego na kojoj se temelji bit europskog načina života. "Papa Franjo vjeruje da Europa treba postati referentna točka za čovječanstvo, a da bi to mogla, u središtu svega ne treba biti gospodarstvo već ljudsko dostojanstvo i temeljne vrijednosti.

Gradonačelnica molitvom započela konferenciju: 'Ovo je neugodno za sve koji nisu vjernici'

Jedna od europskih vrijednosti jest promicanje i zaštita slobode vjere ili uvjerenja. Osobitu pozornost Europska unija pa tako i Hrvatska posvećuju pravu pojedinca da vjeruje ili ne vjeruje, sam ili u zajednici s drugima, i da slobodno izražava svoja uvjerenja. Stoga kada netko pokušava u Hrvatskoj zabraniti, osporiti ili sankcionirati izražavanje vjere pojedinca ili neke skupine, to nije politička korektnost, nego nekorektnost, kao što je politička nekorektnost kada se to šutke promatra", zaključila je naša sugovornica.